Dnevničke bilješke, 6. dio
19. travnja 1999 (ponedjeljak)
Telefonski razgovor s Tomom. On misli da je bombardiranje bilo moralno opravdano, jer se nešto moralo učiniti da se zaustavi etničko čišćenje na Kosovu. Istodobno, kritizira način na koji je sve to izvedeno, a naročito Amerikance. Oni su, kaže, vojno potpuno inferiorni Englezima i mnogim drugima. „Dao bih se okladiti, kad sam čuo da je pao avion, da je taj avion američki". Isto se odnosi i na gađanje izbjegličke kolone. Tom kaže da je u golfskom ratu više Britanaca stradalo od „prijateljske
Intervju: Anthony Giddens, direktor London School of Economics
Razgovarao: Dejan Jović , 10. juna 1999.
Pitanje: Nedavno ste rekli da je 1999. značajna godina jer je desetogodišnjica 1989. Kako biste danas ocijenili značenje 1989?
Odgovor: Rekao bih da je 1989 imala fundamentalno značenje za odnose u svijetu. Mislim da je moramo smjestiti u okvir
Kada ćemo (i hoćemo li) dočekati da neki „pripadnik manjine" (recimo Srbin u Hrvatskoj) postane predsjednik Republike (npr. Hrvatske)? Oni koji postavljaju to pitanje, zaboravljaju da je Hrvatska već jednom imala predsjednika (doduše: predsjednika kolektivnog Predsjedništva), koji
(Dnevničke bilješke, 7. dio)
1. maja 1999. (subota)
Poslao sam Viktoru tekst o Havelu, a onda sam počeo pisati otvoreno pismo tom gospodinu, koji se nevjerojatnom brzinom uspio pretvoriti od najvećeg propagatora liberalne demokracije u najvećeg podržavatelja ove vojne intervencije. Njegova je pozicija indikator da je ova intervencija - bar jednim dijelom - inspirirana ideologijom. Problem je u tome što je Havel predsjednik Češke Republike, koja je i sama imala vrlo loše iskustvo s ideološki-inspiriranim vojnim intervencijama. Doktrina „ograničenog suvereniteta",
(Dnevničke bilješke, 10. nastavak)
4. lipnja 1999 (petak)
Popodne, Dejanovo predavanje o Vanetu. Historijska distanca (hindsight) ne mora uvijek biti nužna, niti produktivna. Dao je odličan primjer: zbog kasnijih događaja, ljudi su zaboravili da je, recimo, 1941. Vane Ivanović bio značajnija ličnost - a i poznatija - i od Draže Mihailovića i od Josipa Broza. Pa ipak, gledano iz današnje historijske perspektive, stvar izgleda potpuno drukčije od onog kako je bilo.
U medijima, komentari o „Miloševićevoj kapitulaciji". Većina se slaže da je
(Drugi dio intervjua s Anthonyem Giddensom. Razgovarao Dejan Jović, 10. juna 1999.)
Etnički nacionalisti tvrde da su višenacionalne države nužno nestabilne i nedemokratske. Mislite li da je to točno?
U onom smislu u kome je ovo pitanje postavljeno, ja vjerujem da su sve države na svijetu danas višenacionalne ili - da budemo precizniji - multikulturalne.
(Dnevničke bilješke, 7. dio)
24. aprila 1999 (subota)
Navečer, na piću s grupom Jugoslavena. S. plače. Ne vidi izlaz iz sadašnjeg stanja. Nakon bombardiranja televizije, kaže, nema tog cilja kojeg se ne bi usudili gađati. Poraz je pitanje dana, kaže ona. Kaže da se nikad nije osjećala ponosnijom što je Srpkinja, i da tako osjećaju mnogi u Srbiji. Rezultat svega toga je - niti će se ovi predati, niti će oni prestati gađati. Dakle, razaranja mogu trajati godinama. To razara svaku ideju budućnosti.
B. je ogorčen na NATO napade. Nacionalizam
Slovensko (slovenačko) usporavanje procesa završavanja pregovora o članstvu Hrvatske u Evropskoj Uniji ima posljedice ne samo za stanje slovensko-hrvatskih odnosa, nego i za Srbiju, odnosno njenu poziciju u odnosu na Evropsku Uniju. To je usporavanje, naime, neočekivana šansa za Srbiju, koja bi ju mogla (ako to želi) iskoristiti za ubrzavanje svog putovanja prema članstvu u Evropskoj Uniji. Iako je Evropska Unija na početku 2009. ponešto marginalizirana u odnosu na početak 2008., isto se odnosi i na druge značajne političke igrače na Balkanu: Ameriku (koja prolazi kroz duboku ekonomsku
Prošlotjedna posjeta ruskog predsjednika Dimitrija Medvedeva četirima latinsko-američkim zemljama: Peruu, Brazilu, Venecueli i Kubi - pokazuje namjere njegove zemlje da poveže „zemlje u usponu", a naročito one koje su skeptične prema Americi. To bi moglo voditi čak i stvaranju neke međunarodne organizacije u kojoj bi Rusija (sama ili s Kinom i Indijom) imala vodeću ulogu.
Jedna od mogućnosti za takvo povezivanje najavljena je u spekulativnom izvještaju o svijetu u 2025., kojeg je nedavno objavio američki Nacionalni analitičko-obavještajni savjet (NIC). U tom se izvještaju
Na kraju ove godine, koja je - uz ostalo - bila i sedamdeseta godišnjica (za Čehe, Slovake ali i sve druge) važne 1938., dajem prostor gostu-autoru Miroslavu Krleži. On je ljubazno donirao svoj esej o samoodređenju, napisan 1943. godine. Aktualan, sasvim. Dakle, evo što piše gospodin Krleža (tek neznatno skraćen):
Samoodređenje
O „Samoodređenju naroda