2010-12-24 14:48:55
Budućnost| IT| Tehnologija| Zabava| Život

Čarobni štapić

Dragan Pleskonjic RSS / 24.12.2010. u 15:48

magic_wand.jpgMnogi me pitaju ovih dana: šta treba da uradim da bi moj računar, mreža, informacioni sistem bio potpuno zaštićen i siguran? Obično me pitaju: koji softver da kupim, šta da instaliram, da li ima neka kutija (hardver) koji će mi rešiti problem? Drugi pitaju: šta da radim, kako da se ponašam i kako da koristim računar da bi bio miran i spokojan? Postoji li čarobni štapić i gde je? Neki drugi možda i imaju čarobne štapiće za svoje oblasti, ako verujete u bajke. Međutim, on ne postoji za tematiku o kojoj pišem na ovom blogu prethodnih nešto više od dva meseca, tj. tematiku bezbednosti računara, mreža i Interneta. I čarobni štapić se neće ni pojaviti.

Vest koja vas neće obradovati, ali bolje je da odmah znate: apsolutna sigurnost ne postoji. To važi za pojedinačni računarski sistem, mreže, komunikacione i informacione sisteme i slično. Zašto - pitate se? Pa odgovor je jednostavan: uporedite to sa realnim životom. Koliko ste vi lično sigurni dok svakoga dana žurite na posao, vodite decu u obdanište, šaljete ih u školu, vozite svoj automobil ili ga parkirate na raznim mestima, ostavljate svoj stan ili kuću dok ste svi „negde" na dnevnim obavezama, odmoru...

 

cyber-war1-e1307972219338.jpgMediji su ovih dana posvetili dosta pažnje izjavi Leona Panete, američkog ministra odbrane, a ranijeg direktora CIA, koji je nedavno upozorio da se Sjedinjene Američke Države suočavaju sa mogućim sajber napadom u rangu Perl Harbora. Vest koja nije dobila publicitet u medijima, barem domaćim u Srbiji jeste pojava Talinskog priručnika (engl. Tallinn Manual), koji je pripremila nezavisna „Grupa međunarodnih eksperata" na poziv NATO CCDCOE (Cooperative Cyber Defence Centre of Excellence). Ovaj priručnik, koji je rezultat trogodišnjeg rada ekipe stručnjaka, naročito pažljivo se bavi pitanjem kako se postojeće norme međunarodnog prava primenjuju na ovaj „novi" oblik ratovanja. Trenutno je raspoloživ nacrt, a do kraja godine bi trebalo da se pojavi i finalna verzija.

 
2014-09-06 18:47:56
Biz| Ekonomija| IT| Obrazovanje| Tehnologija

Startap Akademija

Dragan Pleskonjic RSS / 06.09.2014. u 19:47

Moj gost na blogu je Vladimir Trkulja, startap entuzijasta, jedan od osnivača organizacije SEE ICT koja se bavi razvojem domaće startap zajednice i pružanjem podrške startapima. Sledi Vladimirov tekst. ---

U Beogradu se već treću godinu organizuje Startap Akademija, škola tehnološkog preduzetništva kroz koju su u poslednje dve godine prošli neki od najaktivnijih i najuspešnijih domaćih startapa. Školu realizuje udruženje SEE ICT koje se od 2011. godine bavi razvojem domaće startap zajednice, a za program i koncepciju ovogodišnje Akademije je odgovoran Alex Čović.

Ove godine na Akademiju ćemo upisati 30 ljudi koji žele da se njihove ideje pretoče u proizvode koje na globalnom nivou koriste milioni ljudi i koji ostvaruju značajan profit svojim osnivačima. Od treće generacije polaznika se očekuje da nastave sa tradicionalno dobrim rezultatima koje su timovi sa Akademije pokazali, i da pre svega istraju u ideji da naprave proizvod vredan globalnog tržišta.

 

Obzirom da su ovo praznični dani, dani kada se podsećamo starih božićnih običaja, molitvi, a i božjih zapovesti, reših da pomenem i podsetim da postoji i deset zapovesti računarske etike.

Institut za računarsku etiku (The Computer Ethics Institute) neprofitna je istraživačka organizacija koju čine Brookings Institute, IBM, The Washington Consulting Group i Washington Theological Consortium. Ova organizacija je objavila deset zapovesti računarske etike:

 

Danas sam na Twitteru video vest da je u toku javna rasprava povodom Nacrta zakona o informacionoj bezbednosti. Pretpostavljam da je vest ranije objavljena i u domaćim medijima, ali sam bio na putu pa nisam redovno pratio i otuda malo zakašnjenje.

U vesti na sajtu Digitalne agende se kaže: „Ministarstvo kulture, informisanja i informacionog društva pokreće javnu raspravu radi pribavljanja mišljenja stručne i šire javnosti o Nacrtu zakona o informacionoj bezbednosti."

Prema tekstu na sajtu, javna rasprava će trajati od 25. januara do 6. februara 2012. godine (tj. već traje). Nacrt zakona se nalazi ovde. Na sajtu Digitalne agende se nalaze kontakt podaci na koje možete poslati komentare i sugestije.

 

logo_top.jpgNakon svih skandala u medijima o prisluškivanju telefonskih i drugih komunikacija, kao Skype-a i ostalih servisa, nemačka firma SecurStar je odlučila da objavi besplatnu verziju softvera PhoneCrypt (desktop verzija). Poruku o tome sam dobio od njih večeras i odlučio da odmah podelim sa vama. Možda će nekome biti korisna.

PhoneCrypt Desktop je softverski proizvod koji omogućava da sa svog računara obavljate zaštićenu komunikaciju glasom ili da ćaskate (engl. chat) sa svojim prijateljima, kolegama, poslovnim partnerima, rodbinom i slično, bez (prevelike) bojazni da vas neko sluša.

 
2016-02-04 16:29:14
Biz| Budućnost| Ekonomija| IT| Tehnologija

Jednorog u Srbiji

Dragan Pleskonjic RSS / 04.02.2016. u 17:29

Ima li jednoroga u Srbiji? Da li su mogući?
Ako su mogući, ko su kandidati? Jesu li već tu ili ćemo ih sačekati? Koliko dugo? Šta su preduslovi?

Šta je jednorog (engl. unicorn)?

• Prema mitologiji, jednorog je beli konj sa rogom na čelu, čijim telom teče srebrna krv.
• U poslovnom svetu, startap kompanija čija je procenjena tržišta vrednost preko 1 milijardu dolara.

 

solutionsheets-DNS_Protection_Amplification_Migration-1.pngHaktivistički pokret Anonymous je najavio da će danas 31. marta 2012. „pomračiti" Internet. Operacija je nazvana Operation Global Blackout. Suština napada je u korišćenju napadačke tehnike zvane „DNS amplification" (pojačanje). Ova tehnika bi trebala da "otme" ili onesposobi važan integralni deo globalnog korenskog Internet adresara, pretvarajući relativno mali tok zahteva od napadačkih mašina u bujicu podataka poslanih ciljnim mašinama. To bi moglo dovesti do ogromnog saobraćaja bez otkrivanja izvora napada. Ovo je posledica mogućnosti iskorištavanja ranjivosti DNS usluge koja je poznata od 2002. godine

Priličan broj ljudi mi se obratio prethodnih dana sa pitanjem „Šta će biti?", kao i sa pitanjem „Kako mogu da sruše Internet?" U ovom tekstu analiziram zašto i kako se ovo „pomračenje" Interneta (neće) desiti. Naravno, ne pretendujem da sam u pravu, pa je tekst i poziv na diskusiju na ovu temu.

 

U jeku predizborne kampanje u Srbiji i brojnih priča o procedurama i postupcima koje prate pripremu izbora, sam postupak glasanja i brojanje glasova, nameće se pitanje: zašto savremene tehnologije nisu zakoračile u ovu oblast? Iako se u nekim državama sveta (da pomenem SAD, Kanadu, Indiju) koriste različiti tipovi elektronskih mašina za glasanje, kod nas, kao i u mnogim drugim zemljama ih još nema. I dalje je glasanje u većoj ili manjoj meri, po tehnologiji isto kakvo je bilo pre nekoliko decenija tj. pre pojave savremenih računarskih i komunikacionih sistema. Tu su papirni glasački listići, kutije (ovakve ili onakve) i slično.

 

Izgleda da (uglavnom) baš i ne treba verovati u rezultate Internet anketa. A zašto, pokušaću da objasnim u ovom tekstu.

Sigurno ste više puta do sada videli ankete na raznim Web sajtovima. Neke od anketa imaju vrlo zanimljiva pitanja i interesantno je pogledati kako su drugi glasali, a takođe i kako su komentarisali pitanja (ako je omogućeno i komentarisanje), kao i raspodelu odgovora po ponuđenim opcijama. Ponekad su ova pitanja čista zabava, ali često su postavljena sa namerom da se ispita javno mnenje ili u svrhu marketinga. U jednom periodu se smatralo da je postojanje anketa na Web sajtu dobar mamac za posećenost sajta, zajedno sa drugim karakteristikama i tehnikama kao što su: linkovi sa drugih sajtova, zanimljiv sadržaj koji se često ažurira i dodaje i slično.

 

Dragan Pleskonjic

Dragan Pleskonjic
Datum rоđenja:  - Pol:  Muški Član od:  07.11.2007 VIP izbora:  89 RSS RSS Feed Saznajte više o autoru

Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana