FONET
FONET
Imajući u vidu izjavu predsednika Srbije, Tomislava Nikolića koju je dao za talijanske novine Corriere della Sera u kojoj predsednik ne samo da negira presudu Međunarodnog suda pravde već svoj stav poistovećuje sa celokupnim srpskim narodom, može se sa razlogom postaviti pitanje u čije ime on daje ovakve izjave? Da li po tom silogizmu "Srbin" koji priznaje presudu Međunarodnog suda pravde izdaje svoj nacionalni identitet? Govori li on to u ime svih nas ili zapravo u ime onih koji uporno odbijaju da se suoče sa prošlošću, koji haške optuženike vide kao heroje umesto kao utelotvorenje jedne pogubne politike koja nas je odvela u krvave sukobe devesetih?

 
2008-12-11 21:37:00

Mržnja

Nikola Knežević RSS / 11.12.2008. u 22:37

Jednom prilikom je naš proslavljeni nobelovac Ivo Andrić napisao: "U zemlji mržnje najviše mrze onoga ko ne umije da mrzi." Čini mi se da se na našem brdovitom balkanu ove Andrićeve reči odjekuju i odbijaju od jednog naroda do drugog, spajajući ih i razdvajajući ih u jednom čudnovatom vrtlogu ljubavi i mržnje, rata i mira, ateizma i verskog fundamentalizma, komunizma i nacionalizma. Posle svega jedno ostaje sigurno, postoje stvari koje naše narode razdvajaju ali jedno ih spaja, a to je mržnja koja postoji između njih.

 

250px-Bata_varljivo_leto.JPGGost bloga: Biljana Beba Knežević

Prvi put sam se susrela sa seksom u svom ranom detinjstvu kad je moj, drugi po redu ujak doveo novu i mladu ujnu. Ne, nisam ih videla na delu, ali sam čula starije kako pričaju o tome da oni rade seks. Iako mi pojam nije bio potpuno jasan, valjda onako instiktivno, znala sam da je to nešto sramno, skriveno i samo za njih. Pričali su, ti stariji, sve šapućući kod nane u kujni, da su se seksali u dedinoj šumi. Ja sam se, krijući iza ( dobro ne baš iza, ali sa strane ) frižidera, jedva suzdržavala da ne priupitam nešto. Ono, o čemu se u kući šapuće, o tome se ne pita. Ubrzo su se ujak i ujna venčali, pa je tema seksa bila potpuno neinteresanta. Taman sam bila u fazi zaboravljana iste...

 
Na koji način religije mogu da pomognu u procesu uspostavljanja pomirenja, međusobnog poverenja, funkcionisanju komisija za Istinu i Pomirenje, reparacija, procesuiranja ratnih zločina, suočavanja sa prošlošću? Neupitan je uticaj koje crkve i verske zajednice imaju na prostorima bivše Jugoslavije, pre svega kao gradivni faktor nacionalnog konsenzusa i svesti, od velikog kulturnog i duhovnog značaja sa jedne, ali i tendencije politizacije i profanizacije svetoga kao proizvoda amalgamacije verskog i nacionalnog sa druge. Ipak, kao neizbežan partner o ovim procesima, kao svojevrsni conditio sine qua non, Crkve i verske zajednice predstavljaju ključnu kariku u lancu bez kojih regionalno pomirenje jednostavno nije moguće.
 
2008-04-05 11:13:48

LDP - Teritorija za ravnopravnost i izazovi...

metanoia RSS / 05.04.2008. u 12:13

270px-Kosovo_ethnic_2005.png

Piše: Nikola Knežević (a.k.a. Metanoia)

Ramuša Haradinaja dočekalo je danas na prištinskom aerodromu više hiljada ljudi. Dočeku je prisustvovalo i rukovodstvo njegove stranke - Alijanse za budućnost Kosova. Najavljeno je da će se Haradinaj večeras obratiti naciji, što će direktno prenositi tri televizije sa nacionalnom frekvencijom. Jučerašnja odluka haškog suda da Haradinaj i njegov saborac Idriz Baljaj budu oslobođeni svih optužbi, izazvala je oduševljenje među kosovskim Albancima. Odmah posle saopštavanja odluke suda u rodnom selu Haradinaja Glođanu započelo je veliko narodno slavlje, koje je trajalo do kasnih večernih sati. Privremena skupština Kosova je danas na početku redovne sednice pozdravila oslobađanje Haradinaja. Odluku o oslobađanju Haradinaja pozdravili su i vlada Kosova, a predsednik Fatmir Sejdiju poručio je uoči izricanja presude da je ubeđen da je Haradinaj nevin.

Izvor: Blic: http://www.blic.co.yu/politika.php?id=36692

Ne bih želeo da komentarišem krajnje upitan tok sudskog postupka Haškog suda protiv R. Haradinaja kao i njegov razočaravajući i malo je reći sramotan epilog jer je to pre mene već uradilo nekoliko autora koji pišu na ovom blogu. Ono na što bi se hteo osvrnuti jesu realne mogućnosti u razvijanju dijaloga i međuetničkih odnosa sa kosovskim albancima i da li je on uopšte moguć posle ovakve presude koja budimo realni, ne ide u prilog normalizaciji odnosa, već naprotiv preti da ionako kritičnu situaciju dovede do tačke ključanja i dalje eskalacije nasilja.

 

Dok Hrvatska danas slavi "Dan Pobjede", Srbija tuguje. Dok naši zapadni susedi polažu vence i pale sveće za pobednike, u Srbiji se služe parastosi za žrtve tih istih pobednika. Mit o "pravednom ratu" odzvanja kroz etar nacionalnih medija u Hrvatskoj. Vinovnici zločina koji proslavu prate iz Haga, još jednom mogu da prisustvuju sopstvenoj apoteozi, specijalima u kojim se još jednom konstruiše dogma o „Oluji", štampaju posteri osuđenih generala a njihova uloga glorifikuje do nivoa epa.

Iza kulisa pobede koja liči na onu „Pirovu", nazire se stravična slika i cena koju ta pobeda nosi. 200000 progranih Srba sa svojih ognjišta, deportacija, pljački, bezobzirnih razaranja, ubistva, zločina protiv čovečnosti, kršenja zakona i običaja ratovanja. I pored presude u Hagu, državni vrh Hrvatske i dalje smatra da na stratištima još uvek može da se gradi praznična scenografija i državotvorna mitologija. Sa druge strane Drine, u našem vilajetu, promovišu se knjige osvedočenih ratnih zločinaca... Jesmo li tako bliže pomirenju?

 
2008-05-13 18:55:15

"Hrišćanstvo i politika"

Nikola Knežević RSS / 13.05.2008. u 19:55

Poštovani čitatelji B92 bloga, u kontekstu tematskog bloka o ideji hrišćanske demokratije odlučio da sa vama podelim jedan kraći tekst koji je svojevremeno objavljen u Politici. Autor teksta je naš poznati teolog, prof. dr Radovan Bigović, osoba koju veoma cenim i poštujem i čiji stavovi na najbolji način oslikavaju jedno novo i savremeno lice Srpske Pravoslavne Crkve.

Politika je "svetovna" zato što se bavi problemima ovoga sveta a ne zato što je nereligiozna ili anticrkvena.

bigovic.jpgSavremena sekularna društva isključuju Boga kao subjekta društvenih i političkih procesa. Vera se potiskuje u "privatnu" sferu ljudskih osećanja. Javni (sekularni, politički) život podrazumeva "emancipaciju" politike, ekonomije, prava, obrazovanja, umetnosti od uticajacrkve. Vera se suprotstavlja razumu, a duhovno materijalnom. Laičnost, sekularnost mnogi tumače čak i kao borbu protiv crkve i religije uopšte ili pak kao njihovo proterivanje na margine društva. Crkvi se odriče svako pravo na političko delovanje. Danas i veliki broj hrišćana smatra da je to normalno jer je, zaboga, politika "prljava" i ne predstavlja ništa drugo do pohlepu za vlašću i novcem. Hrišćanska etika i politika, navodno, ne mogu zajedno.

 

Пред вама је једна трагикомична, наизглед безначајна прича, међутим која осликава још једну од низа подела Срба на Србе.

Причу Вам преноси гост блогер: Либконз

Мештани села Душковци код

 

Nakon događaja u Crnoj Reci 2009. godine i tragičnog epiloga jedne nasilničke i neadekvatne metodologije rada sa zavisnicima u "Sretenju" sasvim je jasno da alternativni centri moraju da imaju neku vrstu kontrole rada, kako stručnog pristupa tako i finansijskog. Sada je sasvim očigledno da su u slučaju takozvanog rehabilitacionog centra "Sretenje" omanuli i država i Crkva. Ipak, izjava direktorka Specijalne bolnice za bolesti zavisnosti u Beogradu Jasne Daragan - Saveljić da alteranitvni centri "nemaju ni naučno utemeljenje"  jeste neutemeljena, pre svega i sa naučno - empirijskog stanovišta.

 
2009-03-25 17:26:51

Panslovenski mit i nacionalni elitizam

Nikola Knežević RSS / 25.03.2009. u 18:26
Tekst koji je objavljen u jučeranjem i današnjem broju Borbe, pod naslovima "Naši mitovi i nacionalni elitizam" i "Tragovima Vladike Nikolaja"
 
Mit kao jedna od posledica subjektivne percepcije, narativne komunikacije i modela razmišljanja, predstavlja deo svake kulture i u manjoj ili većoj meri prisutnu komponentu u kreiranju etosa jednoga naroda i funkcionisanja njegove nacionalne svesti.

Mit na neki način mistifikuje i transcendira indentitet naroda produbljujući njegovu ontološku dimenziju i doprinosi glorifikaciji i značaju uloge koju on ima unutar društveno - istorijskog konteksta u odnosu na druge narode i kulture. U odnosu na to, posebno je zanimljivo osvrnuti se na značaj i ulogu koju mit ima u našoj kulturi i percepciji naše društvene stvarnosti i stvaranju slike nacionalnog i duhovnog elitizma.

 

Nikola Knežević

Nikola Knežević
Datum rоđenja:  25.10.1977 Pol:  Muški Član od:  29.11.2007 VIP izbora:  68 RSS RSS Feed Saznajte više o autoru

Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana