Počeo je Završni turnir (nisam stigao ranije, ali ovako će blog da traje do kraja turnira).
Đoković je (odustajanjem Nadala) već obezbedio 1. mesto na kraju godine, a Izner je (takođe odustajanjem Nadala) ušao u glavni žreb Završnog turnira iako je 10. ove godine. Takođe i Nišikori je kao 9. tu umesto Delpa koji je zbog nove povrede ranije završio sezonu. Kao zamene, k'o zapete puške čekaju Hačanov i Ćorić.
Evo nas tamo gde nam je i mesto.
Konačno imamo TIM.
napravio ga je i vodi ga
trener Dušan Ivković.
Igrači:
4 Bojan Popović
5 Milenko Tepić
6 Miloš Teodosić
7 Ivan Paunić
8 Nemanja Bjelica
9 Stefan Marković
10 Uroš Tripković
11 Miroslav Raduljica
12 Nenad Krstić (kapiten)
13 Kosta Perović
14 Novica Veličković
15 Milan Mačvan
Novak Đoković i Endi Mari igraju 4. put međusobno u finalu Australian Opena (2011, 2013, 2015 i 2016.). Do sada se samo jedan put u istoriji desilo da isti rivali budu čak 4 puta u finalu nekog Gren Slema: Nadal i Federer na Rolan Garosu (2006, 2007, 2008 i 2011. naravno svaki put je dobio Rafa).
(ko li samo smišlja ove naslove ;)
Dakle Tenis, Košarka, malo Fudbala (sve velikim slovima :)) itd:
TENIS
US Open je ušao u 2. nedelju.
Igra se 1/8 finala
Novak Đoković igra protiv Dolgopolova i to bi mogao da bude jako interesantan i lep meč za gledanje, jer Dolgopolov ima nekonvencijalna rešenja naročito pri forhendu, a Nole je najraznovrsniji igrač današnjice, pa će verovatno biti zanimljivo šta sve može da im padne na pamet da odigraju.
Pobednik iz tog meča se ukršta sa pobednikom Tipsarević - Ferero. Iz sve snage navijamo za srpsko četvrtfinale.
Danas u 18 časova počinje žreb za Svetsko prvenstvo u fudbalu u Južnoj Africi 2010.
Učesnici su podeljeni u 4 šešira sa po 8 reprezentacija.
U prvom šeširu su nosioci grupa, dakle najjače reprezentacije + domaćin koji će biti nosilac* u A grupi:
Južna Afrika, Brazil, Španija, Italija, Nemačka, Argentina, Engleska, Holandija
U ostala tri šešira reprezentacije su podeljene prema geografskom principu.
Drugi šešir: Australija, Japan, Južna Koreja, Severna Koreja, Honduras, Meksiko, SAD i Novi Zeland
Treći šešir: Alžir, Kamerun, Obala Slonovače, Gana, Nigerija, Čile, Paragvaj i Urugvaj
Četvrti šešir: Danska, Francuska, Grčka, Portugal, Srbija, Slovačka, Slovenija i Švajcarska
Iliti prosidba
Bilja: Čini mi se da smo samo zbog njega manje-više i otišli na taj Exit pre 5 godina. Ili se ja ne sećam više ničega značajnog osim Iggy Pop-a. Matori, mršavi, kosati, go do pojasa i filmski ružan.. Majstor.. Posle potpunog ludila u kojem mu se (na sigurno veliku radost obezbeđenja) nekoliko desetina ljudi popelo na binu, majstor je kolabirao i odneli su ga. Procedura je verovatno standardna; krv mu zamene novom (od mlade device uzetom off course) i eto njega sutra.. veselo skakuće po bini, u recimo Roterdamu..Nego, šta sam ono htela.. Mačku je ubila radoznalost, a mene će digresije..
Elem... Ključni trenutak.. Now I wanna be your dog. Gomila ekstatično skače, oblaci prašine u vazduhu, neizostavna cigareta u ruci... U trenutku osećam da mi neko izvlači cigaretu iz ruke. Okrećem se, znam da je ON. OK! Znam da mrzi što pušim, ali stvarno... Dosad mi nije otimao cigarete i bacao ih. Koj’ ti je q..? Pomislila sam. Hvala bogu nisam rekla. Jer bi to verovatno ušlo u anale kao najgluplji odgovor na pitanje koje je se nije čulo od buke i stajalo negde između mene i njega koji je klečao na prašnjavom kamenju, držao me za ruku, među gomilom sveta koji besomučno skače i držao u drugoj ruci PRSTEN. Mali, savršeni prsten od platine sa tri kamenčića! Sve je bilo savršeno, kliznuo je na prst kao da je pravljen za mene i tu se ugnezdio...Svetlucao je na srebrnasto (grozim se zlata)... Prava pesma, pravo mesto, pravi čovek. Ne sećam se više ničega. Verovatno smo se ljubili.. Dugo! Ljudi su nas gledali. Neki aplaudirali. I čestitali nam.. poznati i nepoznati. I više se stvarno ničega ne sećam.
A kako je to stvarno izgledalo?
Bliži se kraj prilično turbulente teniske sezone.
Počeo je Masters turnir u Parizu.
Druga nedelja, drugi krug...
Rukomet
U rukometu ludnica. Opšte je poznato da je najjače i najneizvesnije takmičenje u rukometu EP, jer su ekipe dosta ujednačene, nema indijanaca i svako svakog može da dobije. Dokaz za to je da su dve, na papiru, najače ekipe - Francuska i Danska posle prvog kruga u vrlo nezavidnoj situaciji, tj. prenele su nula bodova u drugi krug i samo vrlo čudan splet okolnosti ih može odvesti dalje (npr. Francuzi i kada bi dobili sve tri utakmice druge faze mogli bi da završe kao 4. u svojoj grupi). Koliko su ekipe izjednačene govore i rezultati 1. kola grupe 1: