ili:
- kako nam s lakoćom promiče izgovaranje (i mišljenje, oh, da i mišljenje!) rečenica koje su kao suza čisti "mentalni i verbalni oksimoroni" i zašto nam to (ne)smeta da razumemo sebe i druge dok komuniciramo -
 
Amazingly-Creative-Photos-048.jpg     Moguće je (sasvim lako moguće) da se meni sve to nekako samo čini dok slušam ljude, ali moj utisak o učestalosti kojom ljudi u iste rečenice uvrste sasvim oprečne tvrdnje, misli, uverenja, stavove, bilo šta, je takva i tolika da sam odučila da pokušam da napiskaram koju o toj "komunikacionoj pojavi" (koju ja smatram istovremeno i očaravajućom i paradoksalnom i neizbežnom i samoograničavajućom).
 Davnih dana, prateći, učeći i slušajući ljude, bilo mi je zanimljivo da čitam radove o "spoznajnom neskladu" kao načinu na koji mi ljudi funkcionišemo, mislimo, govorimo, postojimo sami sa sobom i u svojim društvenim kontaktima.
 
Spoznajni nesklad ("kognitivna disonanca") tako i zato ume da bude beskrajno zanimljiva tema i za nas laike, ne samo za stručnjake koji se bave istraživanjem ili terapijama, kad "stvar" naraste do poremećaja koji onemogućava "normalnu" socijalnu komunikaciju.
 
2011-03-28 03:31:52
Društvo| Život

Znamenite Beograđanke

gordanac RSS / 28.03.2011. u 04:31
- pokušaj da se podsetimo sjajnih žena koje se u Beogradu rođene, u Beograd došle školovanjem ili udajom, u Beogradu radile i provele svoj vek ostavljajući na njemu svoj pečat i trag koji zaslužuje više svetla, pažnje i istraživanja -

ksenija_atanasijevic_195.jpgNaslov "Novi Sad iz ženskog ugla" u rubrici "putovanja" internet stranice B92, otkriva rad Gordane Stojaković i drugih sa Ženskih studija iz Novog Sada kojim se posetiocima i turistima koji Novi Sad obilaze, pružaju informacije o znamenitim Novosađankama tokom prošla dva veka bez kojih istorija Novog Sada ne bi bila ovakva kakva je. Skupljena građa o njima je omogućila i meni da im posvetim jedan svoj post. (Novosađanke)
A ko su - znamenite Beograđanke?
Ili - ko su bile znamenite žene mnogih drugih gradova i mesta u Srbiji?
Ima li negde i neko dovoljno građe, dovoljno volje i želje da se uz "Žensku mapu Novog Sada" nađu i "ženske mape" Beograda i drugih?

Moj post je pokušaj da na jednom mestu skupim bar nešto od podataka koji bi omogućili stvaranje takvih "ženskih mapa" ili bar pobudili radoznalost za život i rad, za biografije i stvaralaštvo bar nekih žena koje su u Beogradu živele tokom protekla dva veka.
Prva i nezaobilazna i jedna od onih o čijem životu se može naći dovoljno podataka je Ksenija Atanasijević, prva žena koja je doktorirala na univerzitetu u Beogradu, a kojoj se danas čak ni grob ne zna. Nema ga.

 
2011-03-08 07:09:55
Društvo| Planeta

Hleba, mira i ruža

gordanac RSS / 08.03.2011. u 08:09

- najduža revolucija i kako su parole građanskih revolucija važile prvo samo - za muškarce (a posle više nije tako bilo) -

images?q=tbn:ANd9GcSlnpzTPxuYEOaMiTnTtmXby4rkfdlvIr0WCvTZ3NAatA_cci_F4wDanas, 8.marta, za dve je godine više od 100 godina od prvih masovnih demonstracija ženskih i radničkih pokreta koje su američke (a odmah potom i evropske) žene organizovale kao borbu za svoja radnička, ženska i politička prava. 

Nosile su parolu:

 "HLEBA; MIRA I RUŽA"

 koja je bila simbol za "hoćemo posla, hoćemo bezbednost i sigurnost i hoćemo - solidarnost".

Sto godina je prošlo, a parola nije izgubila na aktuelnosti, slično  kao ni čuvena parola francuske revolucije "Egalite, fraternite, liberte" - jednakost, bratstvo, sloboda. Reči koje su temelj modernih društava. Reči kojima su osvojena građanska prava, reči kojima je dato - opšte pravo glasa, ali - samo muškarcima. Žene su se za to isto pravo borile još sledećih stotinak i više godina, od Novog Zelanda gde su ga osvojile krajem XIX veka do prve decenije XXI veka (kada su ga osvojile u nekim zemljama bliskog istoka). Ni jednostavnije poruke, ni sporijeg i težeg ostvarivanja. I - neodustajanja.

 

- povod ovom tekstu je jedna odlična internet stranica: "What the EU did Next?", odlični eseji, jako zanimljivo čitati kako ljudi unutar EU razmatraju listu problema koju imaju i kontekst u kojem se nalaze. Publikaciju su uredili Almut Moler iz Nemačkog saveta za međunarodnu politiku (DGAP) u Berlinu i Roderik Parks iz Nemačkog instituta za međunarodne odnose i bezbednost (SWP) u Briselu. (ima i PDF) -

(ili - kako uspešni koriste dijalog kao osnovnu strategiju rešavanja bilo kojih problema)

Amazingly-Creative-Photos-041.jpgOduvek mi se činilo da su knjige, uputstva, eseji i prezentacije o tome "kako uspeti u nečemu (bilo čemu)" - skoro potpuno beskorisne, osim za autore istih, naravno, za njih su dokaz da jesu - uspeli u nečemu (bilo čemu).
Oduvek sam (naravno!) i pomno čitala sva takva štiva i nije me napuštao taj utisak o - suštinskoj beskorisnosti za nas čitaoce, ma koliko ta štiva bila zanimljiva, dobro i edukativno pisana, s merom i strpljenjem puna objašnjenja o "receptima nečijeg uspeha" takvog da može biti primenjen i na nas i još jednom i ko zna koliko puta za ko zna koliko ljudi i da je izvesno da će efekat biti - isti.Uspeh, kaotakav.

A vidljivo je da se taj proces - ne dešava.

Autor napiše štivo "Kako..." i nigde posle ne vidimo veliki broj ljudi da su u svojoj svakodnevici pokušali to "Kako..." i da javljaju da im je isto uspelo. Nedostaju mi ti izveštaji o postignutim uspesima ili ne umem da dođem do njih. Zato, otprilike,  i uputstva i "recepte" za njih  smatram - beskorisnim.

I - nastavljam da pratim takva štiva sve očekujući naslov "Šta sve treba da uradite da biste sasvim sigurno doživeli - neuspeh". Štiva o tome kako se izbegava da neka stvar uspe.

 
2011-01-28 21:32:56
Život

"5казање" - komad za lako preporučivanje

gordanac RSS / 28.01.2011. u 22:32

5kazanje_14ac9.jpgBora Otić je novinar ovdašnji, na Radio Televiziji Vojvodina, a emisija koju radi zove se "5казање", emituje se petkom u 22.30, traje oko 1h i 11 minuta i sastoji se svakog petka od 5 priča koje pričaju ljudi koje Bora Otić pronalazi po Vojvodini, 5 životnih, sjajnih, zanimljivih, često opčinjavajućih sagovornika s kojima Bora razgovara onako kako novinari treba da razgovaraju sa ljudima.

Ove godine, vreme je za čestitanje "одборници Скупштине града одлучили су данас да "Фебруарска награда Новог Сада" за прошлу годину буде додељена новинару Радио-телевизије Војводине Боривоју Бори Отићу.  "

У образложењу одлуке о том високом градском признању истакнуто је да је Отић својим дугогодишњим радом на радију и телевизији, као и писањем у другим медијима "дао велики допринос култури новинарства и очувању традиције и културних вредности Новог Сада и овог поднебља".

Лауреату ће награда бити уручена на свечаности поводом Дана града, 1. фебруара у Српском народном позоришту.

Бора Отић је аутор "Петказања", једне од најгледанијих емисија на програмима Радио-телевизије Војводине.

 
2011-01-06 10:21:55
Društvo| Život

Paganske priče o današnjem danu

gordanac RSS / 06.01.2011. u 11:21

1111badnji.jpgBadnji je dan, badnje veče pred Božić.

Legende o Božićnim običajima, mitovi o razlozima sečenja badnjaka (hrast cer čije žućkasto, suvo lišće ostaje na granama i prelep je prizor kad je šuma pod snegom), njegovo unošenje u kuće ili paljenje, ritualno, priče su koje žive od davnih dana do danas.

O badnjaku se mogu naći razni podaci:

Badnjak kod Srba
Badnjak se seče pre izlaska sunca. Domaćin sa sinovima ili unucima (obavezno neko mlad) ide u šumu da seče badnjak. Skoro uvek je u pitanju mladi hrast ili cer (veoma retko, ako je takav predeo, jela ili bor). Bira se mlado i pravo stablo, veličine tolike da ga domaćin na ramenu može doneti kući. Pre nego što ga poseče, domaćin mu se obraća "Dobro jutro badnjače i čestit ti Božić". On predstavlja živu osobu i domaćin mu se tako i obraća. U nekim krajevima domaćin prvo prinosi darove badnjaku, vino ili med, pa potom pristupa seči. Prvi udar sekirom je sa istoka. Badnjak treba iseći iz tri puta. Ponegde se treći udarac zadaje sa zapada da bi badnjak pao ka istoku i dočekuje se na rame. Negde se pak pušta da padne nepresečen u potpunosti. Tada se lomljenjem, uvrtanjem i sukanjem odvoji od korena a taj lomljeni deo se zove brada. Iver koji izleće od badnjaka ima posebno značenje. Ponegde pokušavaju da ga hvataju u vazduhu dok izleće. Iver se koristi u mnoge svrhe. Ponegde ga stavljaju među karlice "da bi kajmak bio debeo kao iver" ili među košnice da budu zaštićene od zla ili u vodu koju potom smatraju lekovitom.

 
2010-11-26 10:32:30
Život

glasine, ogovaranja, tračevi...

gordanac RSS / 26.11.2010. u 11:32

imgSizer.aspx?img=70979&w=300&h=0

Htela sam da piskaram o "istoriji glasina", o tračevima, ogovaranju, "prenošenju glasina", o neutaživoj ljudskoj potrebi da se "prepriča, komentariše, oceni, sudi, prosudi, kvalifikuje, vrednuje, omalovaži, opljuje, slaže, izmisli, štovišeširi kakva priča "o nekome ili nečemu", o našim navikama i ritualima kojima "uživamo u spletkarenjima", "sočnim detaljima", "pouzdanim informacijama" i o nadasve našoj izrazitoj sklonosti da uživamo u "negativnim definicijama drugih", odnosno da kroz glasine, intrige i spletke o drugima kažemo sve najgore, e da bi smo, samim tim, mi sami ispadali mnogo bolji.
 
I - trebalo mi je sinonima koje nemam na pameti, da bih svo to piskaranje izgledalo kako sam ga samo zamislila, onako bez svih reči, samo kad pročitam da znam da nisam izostavila razne i bezbrojne reči koje u našem (ili bilo kom drugom jeziku) postoje da bi se što bolje, podrobnije i slikovitije opisao proces prenošenja glasina, sadržaja tračeva, okvira spletkarenja i sve dimenzije intriga.
 

dot1.gifDenis Dutton je prilično neobičan autor, ai_jacket_large.jpgfilozof, esejista, estetičar, kritičar, polemičar, internet kreativac, profesor (naravno) i rado viđen sagovornik na mestima poput EDGE i TED, "vlasnik" web stranice "Arts&Letters Daily" koju mnogi prilično visoko ocenjuju.

I - naravno autor knjige (i još važnije IDEJE) o novom, izmenjenom pogledu na - lepotu kao takvu, odnosno na razloge zbog kojih ljudi nešto, nekoga, bilošta i bilokoga smatraju lepim, ideje o novom, izmenjenom pogledu na POREKLO svesti, saznanja, osećanja lepote u nama, ljudima, odnosno na sposobnost da nešto (bilo šta) ocenjujemo kao - LEPO.

Ideja koju je 2009. knjigom "The Art Instinct" ponudio unekoliko, naravno, menja uvrežene stavove o tome odakle nam umetnost, odakle nam sve ono što zovemo "različitim kulturama, različitim civilizacijama" koje imaju nekakav svoj izraz u "svojoj, posebnoj" umetnosti, njegove ideja menja i uvreženi stereotip o nekima nama "primitivnim" i/ili nekima nama  "kulturnim" u najširem smislu, menja uvreženi stav o tome da se - lepoti učimo samo u posebnim i pojedinim kulturama i civilizacijama, i nudi jednu sasvim zanimljivu univerzaliju kad je lepota u pitanju.

 
2010-10-31 09:51:23
Društvo| Planeta| Život

Muhammad Yunus, promene na dlanu

gordanac RSS / 31.10.2010. u 10:51

ili

- kako se stvari menjaju kad poveruješ u očigledno -

muhammad602806130.jpg Muhammad Yunus je svetski poznat i svetski uticajan dobitnik Nobela za mir 2006., poreklom iz Bangladeša, obrazovanjem ekonomista, karijerom profesor u USA i - naravno, kreator "društvenog preduzetništva" i "banke za siromašne" (GrameenBank).

Sedamdesetih godina prošlog veka vratio se u Bangladeš i (po sopstvenim rečima) jednog je dana pomislio kako sav taj njegov profesorski rad, sve ono što radi - nekako nije dovoljno, nekako NE RADI ta slika koju sobom nosi i kojom obrazuje druge, sva ta ekonomska pravila, zakoni i teorije, sve to na čega bi svet trebalo da RADI, kao da ima "nekakvu grešku" i on mora da vidi GDE to sve ima "nekakvu grešku", da bi zaista sa uverenjima i ubeđenjima mogao da nastavi da - predaje, istražuje, uči druge, prenosi i širi znanja.

I - otišao je iz učionice u malo selo, nedaleko od univerzitetskog kampusa, da proveri - da li je u pravu, da li može drugačije nego što tadašnja ekonomska teorija tvrdi da je jedino moguće.

I - bio je u pravu. Moguće je. Samo treba poverovati u - očigledno i uključiti mozak.

Njegovo rešenje dobilo je ime i RADI, kako u Bangladešu, tako i u desetinama zemalja širom sveta u kojima se utemeljilo za poslednjih tridesetak godina. Rešenje se zove "društveno preduzetništvo" i "banka za siromašne".

 
2010-09-11 10:00:17
Na današnji dan| Planeta

Devet Jedanaest Istorija

gordanac RSS / 11.09.2010. u 11:00

imgSizer.aspx?img=69234&w=300&h=0Pre devet godina, jedanaestog devetog 2001. dogodio se događaj koji je potresao svet.

84 godine ranije, 1917, s jeseni takođe, ali oktobra i novembra, dogodila se ruska revolucija koju je američki novinar Džon Rid opisao 1919 u knjizi "Deset dana koji su potresli svet". Naslov te knjige je sjajno izabran i može se primeniti na priličan broj događaja izazvanih ljudskom namerom, ljudskim planom i ljudskom rukom.

Ta dva događaja, inače,  imaju malo toga zajedničkog (ako uopšte išta imaju) osim te jedne jedine, najznačajnije osobine - temeljito su protresli naš svet i oblikovali istoriju za jednu celu ljudsku generaciju, ako ne i mnogo dalekosežnije.

 

gordanac

gordanac
Datum rоđenja:  16.06.1958 Pol:  Ženski Član od:  16.08.2006 VIP izbora:  305 RSS RSS Feed Saznajte više o autoru

Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana