2014-11-14 14:54:46
Društvo| Planeta

Ruby Bridges ide u školu

gordanac RSS / 14.11.2014. u 15:54

10806226_10203926556656606_7201294414150452855_n.jpg?oh=eb30c3e61638d00c7e021995da5bcbec&oe=54E9CE88 

14.11.1960, odlukom suda, Ruby Bridges je jedna od šestoro dece koja su krenula u američke škole, do tog trenutka rezervisane samo za belu decu, a u školu je išla u pratnji US maršala (šerifa) zbog ogromnog protivljenja stanovništva i protesta roditelja bele dece u Nju Orleansu gde je počeo program "integrisanih škola" zamišljenih da u njih idu sva deca, bez obzira na boju kože ... roditelji bele dece su pretili ispisivanjem svoje dece, a nastavnici i učitelji odbijali su da rade u nastavi u učionicama sa crnom decom, svi osim Barbare Henri iz Bostona koja je Ruby učila sve predmete ...
Pre samo 50 godina ... jer ništa ne može zaustaviti ideje čije je vreme došlo..

 

- zanimljiv događaj u Nova Sadu i Beogradu, kreativan i neobičan, a  kao metafora za ogled o radu jednog lucidnog čoveka koji se zove George Lakoff, a koji je na svako pitanje "Kakvo je nešto?" odgovarao sa "Dvotačno je, uvek je dvotačno" - 

acornblog-acorn-tree.jpg U Nova Sadu u martu, a u Beogradu danas otvorena je izložba "Yoko Lennon Tito" čiji su autori Sava Stepanov i Moma Cvijović.

"- Na postavci čiji je puni naziv „Joko, Lenon, Tito - jedna konceptualna akcija“ izlažemo dokumentaciju o akciji „Acorns“ (Žirovi) i o drugim mirovnjačko-umetničkim akcijama Joko Ono i Džona Lenona iz 1969. godine; crteže Joko Ono na temu žira realizovane povodom četrdesetegodišnjice pomenute akcije; fotografije koje je snimio Josip Broz, a koje su bile izložene na njegove dve samostalne izložbe (u Mariboru i Sarajevu) ranih šezdesetih godina prošlog veka - kaže Cvijović."

Koordinatorka izložbe je Vesna Latinović iz Galerije "Bel Art" u Novom Sadu, a postavku je dizajnirao Ljubomir Maksimov iz novosadskog Studija "Maximov".

 Tokom izložbe koja traje do 1. avgusta biće izvedena akcija Joko Ono - Drvo želja (Wish tree) u koju će posetioci imati priliku da se uključe svojim porukama posvećenim miru. Akciju je Joko Ono pokrenula 1981. godine u čast Lenona i do danas je širom sveta prikupljeno 700.000 poruka. Poruke će nakon završetka akcije biti pohranjene u okviru svetlosne instalacije „Imagine Peace Tower“ u Rejkjaviku.

 
2008-08-28 18:38:58
Život

Nedovoljno dobro o zlu

gordanac RSS / 28.08.2008. u 19:38

- namera je bila da naslov ovog teksta bude "Biće zla" (ili "O biću zla"), ali sam se setila da reč "biće" ima sasvim drugo značenje upotrebom dugouzlazni ili kratkosilazni akcenta na prvom slogu, nijedan ne umem da označim, a slutila sam da bi većina, greškom, čitala sa potonjim akcentom čime bih prevarila i dovela u zabludu sve koji bi, nakon toga i - pročitali tekst i osetili se "bezveze" kad vide da je to samo jedan "ad blogem" De Rerum Mali, a ne i ništa o zlu koje če "biti" -

clanok_foto.jpg

Postoji li, prosto, volja za zlo(m) u ljudima?

 

Ne samo zbog borbe protiv nasilja nad ženama, (nasilja kao posledica zla), ne samo zbog traženja odgovora na pitanje "kako smanjiti nasilje u poratnim i post-konfliktnim društvima", a nikako samo zbog toga što je izgradnja društva BEZ (ili sa minimumom dobro kontrolisanog) nasilja deo EU integracija, već zato što me istinski zanimalo šta su ljudi pisali i mislili o zlu, kako su ga sagledavali filozofi, pisci, umetnici ili ljudi uopšte, kakva je veza između zla i nasilja, kakvo i koje zlo (i da li se uopšte razlikuje) proizvodi različite vrste nasilja (verbalno, psihičko, fizičko, porodično, sportsko, ulično, omladinsko, institucionalizovano, zatvorsko, policijsko.....nasilja je na žalost, čitav spektar), zbog tog zanimanja je nastao ovaj post.

 

Odakle ljudima volja za zlo(m)?

 
2007-09-15 23:27:29
Društvo

Tačno? Netačno?

gordanac RSS / 16.09.2007. u 00:27

95570-true_false.jpgI ne razmišljajući, često upotrebljavamo neke tvrdnje, usvajamo neke stavove, pronađemo se u nekoj emociji, informaciji, a da retko razmislimo o tome da li je bilo šta od toga istinito ili lažno. Uče nas u školi ili nam saopštavaju različite činjenice koje uzimamo "zdravo za gotovo", retko ili nikako razmišljajući da li je sve to čto čujemo tačno ili netačno.

Prikupila sam neke tvrdnje, stavove, ocene, procene, neke predrasude

 
2011-03-08 07:09:55
Društvo| Planeta

Hleba, mira i ruža

gordanac RSS / 08.03.2011. u 08:09

- najduža revolucija i kako su parole građanskih revolucija važile prvo samo - za muškarce (a posle više nije tako bilo) -

images?q=tbn:ANd9GcSlnpzTPxuYEOaMiTnTtmXby4rkfdlvIr0WCvTZ3NAatA_cci_F4wDanas, 8.marta, za dve je godine više od 100 godina od prvih masovnih demonstracija ženskih i radničkih pokreta koje su američke (a odmah potom i evropske) žene organizovale kao borbu za svoja radnička, ženska i politička prava. 

Nosile su parolu:

 "HLEBA; MIRA I RUŽA"

 koja je bila simbol za "hoćemo posla, hoćemo bezbednost i sigurnost i hoćemo - solidarnost".

Sto godina je prošlo, a parola nije izgubila na aktuelnosti, slično  kao ni čuvena parola francuske revolucije "Egalite, fraternite, liberte" - jednakost, bratstvo, sloboda. Reči koje su temelj modernih društava. Reči kojima su osvojena građanska prava, reči kojima je dato - opšte pravo glasa, ali - samo muškarcima. Žene su se za to isto pravo borile još sledećih stotinak i više godina, od Novog Zelanda gde su ga osvojile krajem XIX veka do prve decenije XXI veka (kada su ga osvojile u nekim zemljama bliskog istoka). Ni jednostavnije poruke, ni sporijeg i težeg ostvarivanja. I - neodustajanja.

 
2013-08-01 06:48:38
Politika| Život

Račun za struju

gordanac RSS / 01.08.2013. u 07:48

- šta je ŠTA na računu za struju i ŠTA u stvari poskupljuje, kad poskupljuje? -

struja2-ek_zpsf317565d.jpgKo god je ikad i igde bio nadležan za oblik, sadržaj i izgled računa za struju dobio je pitanje "šta je ŠTA na tom računu i zašto je tako teško napraviti jasan, pregledan i svima čitljiv račun za struju?". O pitanju o "angažovanoj snazi" i da ne govorim, Pitala sam sve vlade, sve ministru, sve agencije, sve državne sekretare, pomoćnike, bilo koga ko je nadležan da odgovori na to pitanje za vreme dok sam ja imala i imam obavezu i nadležnost da takvo pitanje - postavljam.(i nisam bila jedina s tim upitom)

I - odgovora još uvek nema.

Tako mi je (uz znakove pored puta, malo ću posle i o tome, moja pitanja o natpisima na tim znakovima traju koliko i pitanja o računu za struju) dakle, tako mi je račun za struju svojevrsna paradigma o svim našim poslovima koji se mogu obaviti, koji su na opštu korist, koji su u prilog kontroli javnih finansija, ali se ipak - NE obavljaju.

Tako da pri svakom poskupljenju struje nastaje dodatno pitanje - ŠTA u stvari poskupljuje?

Ako ne znamo jasan i tačan odgovor na osnovno i dodatno pitanje - možda ćemo svi imati sasvim bezrazložnu reakciju da je u pitanju samo neosnovano "otimanje para", mada se u stvari radi o sasvim opravdanom i razumnom određivanju cene, a problem je što zbog nejasnog računa za struju ostajemo u neznanju - cene čega?

 
2010-01-21 16:36:19
Društvo

Neke tehnike dobre polemike

gordanac RSS / 21.01.2010. u 17:36

aaaDOUBLETROUBLE.jpgPolemika je oštra rasprava, najčešće u okvirima političkih, književnih, naučnih, religijskih ili filozofskih razgovora (dijaloga, diskusija) i retko se upotrebljava za nezvanične ili privatne razgovore, (tipa, da je uobičajeno reći: "imao/la sam polemiku sa...- pa neki član/ica porodice), za takve razgovore se češće koristi "svađa", "rasprava" (da ne spominjem kolokvijalne izraze).

Pa, u čemu je ustvari razlika?

Zašto i kako svi oni iz definicije reči "polemika" - polemišu, a svi mi ostali (a i oni u privatnim ulogama) se - samo svađamo?

Jednu od prvih razlika mislim da je dobro definisao John Stuart Mill:

"The worst offense that can be committed by a polemic is to stigmatize those who hold a contrary opinion as bad and immoral men."

Takav pristup se naziva i  "ad hominem" polemikom - napadaš čoveka, a ne ono što čovek govori.

Nameće se zaključak da se polemici - učimo, da mora da postoje sredstva i tehnike kojima je moguće steći - znanja i veštine za polemiku (mislim da nam treba i učenja, znanja i veština za "obično svađanje", ali to je druga priča).

 
2008-04-14 04:31:22
Planeta

Svetlo jedne baklje

gordanac RSS / 14.04.2008. u 05:31

Olimpijske igre 2008. postale su svetska tema ovog proleća, mnogo pre zvaničnog letnjeg, svečanog otvaranja u Pekingu.

olympicslogosel6.jpg I, nažalost, nisu tema zbog najava izuzetnih sportskih rezultata ili najave velelepnosti objekata grada domaćina (mada je i o tome bilo zapanjujućih vesti), već zbog političkih protesta i napada na olimpijsku baklju i sportiste koji je nose. Izuzetne sportiste, po pravilu, sportske legende ili one od kojih se i u Pekingu očekuju neverovatni rezultati.

Od istorijskih početaka, Igre su u našim, modernim vremenima, prerasle u pokret i sasvim sigurno - jedan od najznačajnijih planetarnih događaja koji, jednom u četiri godine, zaokupi celokupnu svetsku pažnju takmičenjima sportista u raznim disciplinama.

Svetlo olimpijske baklje simbolično obilazi svet u olimpijskoj godini, ritualno se i ceremonijalno pali na početku tog puta kojim "olimpijski plamen" pronose sportisti od grada do grada, s kontinenta na kontinent, da bi najsvečaniji deo ceremonije otvaranja bilo paljenje baklje na stadionu i njeno gašenje pri zatvaranju Igara.

Simbolično - svetlo te baklje označava da Igre traju, nekada je značilo da i ratovi prestaju i da se pod njenim svetlom sportisti takmiče, nadmeću ko će sve više, brže, bolje....

 
2010-10-31 09:51:23
Društvo| Planeta| Život

Muhammad Yunus, promene na dlanu

gordanac RSS / 31.10.2010. u 10:51

ili

- kako se stvari menjaju kad poveruješ u očigledno -

muhammad602806130.jpg Muhammad Yunus je svetski poznat i svetski uticajan dobitnik Nobela za mir 2006., poreklom iz Bangladeša, obrazovanjem ekonomista, karijerom profesor u USA i - naravno, kreator "društvenog preduzetništva" i "banke za siromašne" (GrameenBank).

Sedamdesetih godina prošlog veka vratio se u Bangladeš i (po sopstvenim rečima) jednog je dana pomislio kako sav taj njegov profesorski rad, sve ono što radi - nekako nije dovoljno, nekako NE RADI ta slika koju sobom nosi i kojom obrazuje druge, sva ta ekonomska pravila, zakoni i teorije, sve to na čega bi svet trebalo da RADI, kao da ima "nekakvu grešku" i on mora da vidi GDE to sve ima "nekakvu grešku", da bi zaista sa uverenjima i ubeđenjima mogao da nastavi da - predaje, istražuje, uči druge, prenosi i širi znanja.

I - otišao je iz učionice u malo selo, nedaleko od univerzitetskog kampusa, da proveri - da li je u pravu, da li može drugačije nego što tadašnja ekonomska teorija tvrdi da je jedino moguće.

I - bio je u pravu. Moguće je. Samo treba poverovati u - očigledno i uključiti mozak.

Njegovo rešenje dobilo je ime i RADI, kako u Bangladešu, tako i u desetinama zemalja širom sveta u kojima se utemeljilo za poslednjih tridesetak godina. Rešenje se zove "društveno preduzetništvo" i "banka za siromašne".

 
2008-10-11 01:38:08
Život

Kocka je okrugla

gordanac RSS / 11.10.2008. u 02:38

- Zašto se, čime i sa kime, čerez čega i iz kojih motiva, od kada i kako ljudi - kockaju? - 

koktinnv00230001lmc9.gifKockanje je (verovatno) "staro" koliko i ljudi, a razlozi zbog kojih su mu ljudi tako skloni ostaje taman toliko tajnovit koliko i tačni podaci o tome koji su se to prvi ljudi, kako i "u čega" - kockali.

Svim svojim osobinama "zaslužilo" je čak i jedan prilično ozbiljan Institut za proučavanje (a gde drugde nego u Nevadi :))

Šta se sve može (ili sme) računati da JE - kockanje?

Kanda nema baš čvrstih pravila.

Najlakše je sa očitom "industrijom kockanja" - ruleti, bakare, ajnc-majsteri, black-jack, slot mašine,....sve i svašta što se smešta u blještave, zavodljive prostore iznad kojih neonska svetla, ogromne reklame i "obećanja lake zarade" ispisuju magična slova "Casino". Zeleni stolovi, majstori pokera, "cash" i žetoni, luksuz i miris avanture koja tvrdi da je za sve potrebno samo malko sreće i da je baš sve napravljeno za nas koji u "Casino" stupamo prvi put, ne odolevši "kockarskom zovu" iz nekih dubina, moćnih i skrivenih do kojih ne može nikako dopreti svetlo racionalnog pitanja "a na kome kockarnice zarađuju i zašto i kako opstaju, ako je sve tačno tako kako izgleda - da je lako, uzbudljivo i lepo, što nam samo ne daju pare koje tako slatko obećavaju, čemu još i - igra, kocka?" Koga briga za takva pitanja dok se zavidljivim pogledom prati neki srećnik/srećnica u čije krilo zveckajući pada sitniš iz mašine ili koji, šaka punih žetona, hita ka blagajni?! Opčinjenost biva potpuna i obuzeti grozničavom nadom - krećemo u kockanje.

 

gordanac

gordanac
Datum rоđenja:  16.06.1958 Pol:  Ženski Član od:  16.08.2006 VIP izbora:  305 RSS RSS Feed Saznajte više o autoru

Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana