2008-12-14 17:05:20
Politika

Budžet, kriza, Srbija

gordanac RSS / 14.12.2008. u 18:05

- ideja teksta je malo priče o Budžetu za 2009., ali malko i nekako "po ivici" pristupa kako bi o Budžetu trebalo da se govori i piše, te na početku molim znalce i profesionalce da mi ne sude prestrogo zbog "elastične" upotrebe pojmova i definicija fiskalne politike, "kreativnog" tumačenja podataka i svega ostalog što bi uz bilo koji tekst o Budžetu trebalo da "stoji", a u ovom tekstu ne postoji jer je pisan motivom da je istina da je "upravljanje budžetom istovremeno i upravljanje državom" i jer znam da se o svemu tome zna u javnosti dovoljno malo da svaki znalac može manipulisati tuđim neznanjem (ili predrasudama) koliko mu volja, a da od takve manipulacije nikom dobro ne može biti, pa otuda predstavljanje budžeta za 2009. nešto drugačijim jezikom i kroz relativno retko upotrebljavane primere –

8244_budzet.jpgPisala sam o budžetu i prošle godine, a sasvim sigurno da ću pisati i - sledeće, mada i mislim i verujem da ćemo i mi i svet na kraju 2009. izgledati potpuno, nezamislivo drugačije nego danas, decembra 2008. iz mnogo prethodno stvorenih razloga i uzroka, a prevashodno zbog činjenica da se nalazimo u fazi kreiranja potpuno novih ekonomskih i finansijskih okolnosti po kojima ćemo i svet i mi funkcionisati u narednim decenijama. Slično kao što smo svedoci da je sastanak u Bretton Woods 1944 oblikovao ekonomiju (i finansijska tržišta) čiji smo "delimičan deo" bili poslednjih šezdesetak godina, tako smo opet svedoci "ere regulacija" u ekonomijama gde je regulacija bila prilično nepoželjan proces. Mi, s druge strane - regulaciju i sve njene dobre i loše strane poznajemo kao sopstvene (prazne ili polupune) džepove.Javne finansije, dakle fiskalne politike, pa onda i pravila o "konstrukcijama" budžeta biće (manje-više) posledice tog novog dogovora naastupajuće "ere regulacija", kao što su to bili i budžeti prethodnih decenija. 

 
ili:
- kako nam s lakoćom promiče izgovaranje (i mišljenje, oh, da i mišljenje!) rečenica koje su kao suza čisti "mentalni i verbalni oksimoroni" i zašto nam to (ne)smeta da razumemo sebe i druge dok komuniciramo -
 
Amazingly-Creative-Photos-048.jpg     Moguće je (sasvim lako moguće) da se meni sve to nekako samo čini dok slušam ljude, ali moj utisak o učestalosti kojom ljudi u iste rečenice uvrste sasvim oprečne tvrdnje, misli, uverenja, stavove, bilo šta, je takva i tolika da sam odučila da pokušam da napiskaram koju o toj "komunikacionoj pojavi" (koju ja smatram istovremeno i očaravajućom i paradoksalnom i neizbežnom i samoograničavajućom).
 Davnih dana, prateći, učeći i slušajući ljude, bilo mi je zanimljivo da čitam radove o "spoznajnom neskladu" kao načinu na koji mi ljudi funkcionišemo, mislimo, govorimo, postojimo sami sa sobom i u svojim društvenim kontaktima.
 
Spoznajni nesklad ("kognitivna disonanca") tako i zato ume da bude beskrajno zanimljiva tema i za nas laike, ne samo za stručnjake koji se bave istraživanjem ili terapijama, kad "stvar" naraste do poremećaja koji onemogućava "normalnu" socijalnu komunikaciju.
 
2011-12-13 14:25:48
Ljubav| Život

Hi, handsome! You`re Higgs, right?

gordanac RSS / 13.12.2011. u 15:25

CERN-Higgs.jpgKažu vesti da je CERN obavestio javnost o napretku svojih istraživača kad je reč o sjajnoj, brojnoj, raznolikoj ekipi "Higgs Hunters", koji su se okupili oko LHC da bi se sreli sa - Higgs bozonom.

Kažu - naišli su na njega i kazali: "Hi, handsome!", baš te dugo tražimo, kako ti je bilo ovih 13,5 milijardi godina bez nas, ha?

I u vazduhu ostaje pitanje:

- Kako ćemo dalje, zajedno, sad kad smo se sreli?

Lepa vest

 
2014-05-14 20:54:03
Društvo| Život

Járőrök (Patrole)

gordanac RSS / 14.05.2014. u 21:54

billb.jpgVeć nekoliko dana slušam, pa proveravam jednu vest koja je objavljena i po posledicama izazvala i reakcije i poruke koje joj može biti i nisu bila prvobitna namera.

Ali stvar sa odgovornošću za javnu reč je takva - dok reči javno ne izgovorite vi vladate njima, a jednom kad se javno izgovore - one vladaju onima koji se javnim poslovima bave.

Naime, jedna politička stranka u Srbiji DSS je, "provocirana" zakonskim

 

ili

ODBROJAVANJE do još jedne nove, novcate Nove godine širom sveta (a i kod nas)

gogastrazbur.jpgČesto zaboravljamo da živimo na dovoljno velikoj planeti podeljenoj na razne maštovite i neverovatne ljudske načine (mahom potpuno nepotrebno, ali takvi smo mi ljudi, volimo da mislimo da smo "vladari planeta i Univerzuma" - fascinating, rekao bi Mr.Spock, sa planete Vulkan na kojoj je sve skroz drukče nego na Zemlji), dakle živimo na planeti koja ima - vremenske zone, a one direktno utiču na to kome će Nova 2010., stići PRVA, a kome POSLEDNJA. A prvo smo se morali pokušati dogovoriti ŠTA je uopšte ta NOVA, kad počinje i zašto i koliko dugo traje, nezavisno od toga ko će biti onaj koji će reći "moja je, moja je, prvi sam je vid`o!"(ljudi imaju i tu neobičnu sklonost da misle da oni poseduju neko posebno svojstvo da određuju ŠTA je vreme, a ne da je - obrnuto, ali to je sasvim druga priča). DakleM - ova NOVA, prvojanuarska kakvu volimo i poznajemo relativno je mlada ljudska izmišljotina, tek par vekova, negde od XVI veka, pa polako kroz stotine godina nekako kao - skoro svi smo prihvatili da je to dobro merenje vremena i dogovorili se da je 31.Decembar / 1.Januar Dan / Noć koji svi ravnopravno i skoro ravnomerno dobijamo kao šansu za - novi početak, za vreme kad je poželjno i dozvoljeno biti pun nade, raspoložen, radostan, bezrazložno srećan i svima drugima oko sebe od srca želeti - sve najbolje.

Zašto to isto ne radimo i drugim danima - ne bih umela da odgovorim.

 
2008-04-21 23:04:18
Planeta

Naša samohrana Mama *

gordanac RSS / 22.04.2008. u 00:04

*zemljana, vodena, vazdušna i vatrena Planeta Zemlja ima svoj Dan, 22.04.,  koji su joj odredila njena nestašna, nevaljala i šašava deca – mi, ljudi,  kojima je ona utočište i dom u Univezumu

ili

- kako naša samohrana Mama Zemlja nema nikoga osim nas, a verovatno se često pita „a zašto je to dobro?“ -

 

BiDvM97Mmkp?pid=6276264462766223858&oid=118017478509654084971Dan Planete Zemlje ustanovljen je da bi bilo moguće bar jednom godišnje zastati, razmisliti, pogledati malo okolo sebe i porazgovarati o tome šta sve radimo ovoj našoj planeti otkad je nastanjujemo. Mi, deca XXI veka, možda ne znamo šta su sve o njoj mislili naši prethodnici u gotovo 60 vekova pisanih ljudskih tragova koje smo ostavljali ili još mnogo duže, čitajući tragove koje je ona sama o sebi nama ostavljala, ali možemo se saglasiti da nam je prva stvar na koju pomislimo danas kad kažemo „Zemlja“ – „ajoj što smo je zagadili, devastirali, ajoj što joj nemilice trošimo resurse, ajoj šta ćemo ostaviti onima koji dolaze posle nas!“.

Potrošiti 100 vekova sticanja znanja da bi se prilično brzo i efikasno „razbucala“ planeta na kojoj smo nastali – zvuči prilično nerazumno. Takvi smo mi ljudi – šašava vrsta. Ali – jedna je Majka Zemlja, pa nas trpi, šta će? Da nas „strese“ sa sebe ne može ( a možda bi joj bilo malko i žao, msleeeeeem, ipak smo njeni :))), može samo da nas upozorava, i ona to čini, računajući da će neko nešto preduzeti u njeno ime, zaštititi je i očuvati za generacije koje dolaze.

O tome je, uglavnom, Dan Planete Zemlje.

 
2010-01-21 16:36:19
Društvo

Neke tehnike dobre polemike

gordanac RSS / 21.01.2010. u 17:36

aaaDOUBLETROUBLE.jpgPolemika je oštra rasprava, najčešće u okvirima političkih, književnih, naučnih, religijskih ili filozofskih razgovora (dijaloga, diskusija) i retko se upotrebljava za nezvanične ili privatne razgovore, (tipa, da je uobičajeno reći: "imao/la sam polemiku sa...- pa neki član/ica porodice), za takve razgovore se češće koristi "svađa", "rasprava" (da ne spominjem kolokvijalne izraze).

Pa, u čemu je ustvari razlika?

Zašto i kako svi oni iz definicije reči "polemika" - polemišu, a svi mi ostali (a i oni u privatnim ulogama) se - samo svađamo?

Jednu od prvih razlika mislim da je dobro definisao John Stuart Mill:

"The worst offense that can be committed by a polemic is to stigmatize those who hold a contrary opinion as bad and immoral men."

Takav pristup se naziva i  "ad hominem" polemikom - napadaš čoveka, a ne ono što čovek govori.

Nameće se zaključak da se polemici - učimo, da mora da postoje sredstva i tehnike kojima je moguće steći - znanja i veštine za polemiku (mislim da nam treba i učenja, znanja i veština za "obično svađanje", ali to je druga priča).

 

- povod ovom tekstu je jedna odlična internet stranica: "What the EU did Next?", odlični eseji, jako zanimljivo čitati kako ljudi unutar EU razmatraju listu problema koju imaju i kontekst u kojem se nalaze. Publikaciju su uredili Almut Moler iz Nemačkog saveta za međunarodnu politiku (DGAP) u Berlinu i Roderik Parks iz Nemačkog instituta za međunarodne odnose i bezbednost (SWP) u Briselu. (ima i PDF) -

(ili - kako uspešni koriste dijalog kao osnovnu strategiju rešavanja bilo kojih problema)

Amazingly-Creative-Photos-041.jpgOduvek mi se činilo da su knjige, uputstva, eseji i prezentacije o tome "kako uspeti u nečemu (bilo čemu)" - skoro potpuno beskorisne, osim za autore istih, naravno, za njih su dokaz da jesu - uspeli u nečemu (bilo čemu).
Oduvek sam (naravno!) i pomno čitala sva takva štiva i nije me napuštao taj utisak o - suštinskoj beskorisnosti za nas čitaoce, ma koliko ta štiva bila zanimljiva, dobro i edukativno pisana, s merom i strpljenjem puna objašnjenja o "receptima nečijeg uspeha" takvog da može biti primenjen i na nas i još jednom i ko zna koliko puta za ko zna koliko ljudi i da je izvesno da će efekat biti - isti.Uspeh, kaotakav.

A vidljivo je da se taj proces - ne dešava.

Autor napiše štivo "Kako..." i nigde posle ne vidimo veliki broj ljudi da su u svojoj svakodnevici pokušali to "Kako..." i da javljaju da im je isto uspelo. Nedostaju mi ti izveštaji o postignutim uspesima ili ne umem da dođem do njih. Zato, otprilike,  i uputstva i "recepte" za njih  smatram - beskorisnim.

I - nastavljam da pratim takva štiva sve očekujući naslov "Šta sve treba da uradite da biste sasvim sigurno doživeli - neuspeh". Štiva o tome kako se izbegava da neka stvar uspe.

 

* blogorama kao panorama - pokušaj da jednim pogledom obuhvatiš i upiješ skoro sve

- prilog za podršku predlogu "najviše 70% muškaraca na mestima odlučivanja u vojvođanskoj i u lokalnim skupštinama u Srbiji" -

dnalr0.jpg Prisutnost žena na mestima odlučivanja u politici, ekonomiji, kulturi, obrazovanju, umetnosti, medijima, finansijama, gde god u društvu je prilično "mlada" tema na planeti Zemlji, traje tek jedan vek i formalni početak joj je u ženskim i radničkim pokretima sa početka XX veka, a obeležen je demonstracijama za žensko pravo glasa i jednostavnom i još uvek vrlo živom parolom "Hleba, mira i ruža". (UN su 8.mart na osnovu tih događaja proglasile "Međunarodnim danom žena", a osnivački akt UN je prvi dokument kojim se pominju ženska prava i ravnopravnost.)

XX vek je negde na planeti obeležen pojavom teorijskog i praktičnog feminizma (mahom Evropa, Amerika, Australija, ekonomski razvijen svet), zatim učešćem žena u pokretima protiv kolonijalizma i diktatura (Azija, Afrika, Južna Amerika) ili posebnim modelima jednopartijskih društava (socijalističke ili komunisitčke zemlje širom sveta). I svi ti procesi su se naravno menjali, prolazili razne faze, napredovali, gasili se pa ponovo stvarali, okupljali žene najrazličitijih "vrsta i opredeljenja", ali osnovnu ideju, ipak, nisu menjali. Diskriminacija je neudobna, žulja, vređa, ponižava, boli, snižava kvalitet svakodnevice i uvek je bilo i biće žena koje će se organizovati, steći potrebna znanja i veštine i kazati "ovako kako postoje društveni modeli za žene - ne valja, prijatelji, ne valja, hajde da malo to menjamo!"

Trenutno je i globalizacija praktično - završena. Imamo subjekte i objekte globalizacije i "ram za sliku XXI veka u kojem 10% populacije na planeti koristi 90% svih resursa na planeti" i još uvek nekako želatinozno i nejasno, ali ipak - uspostavljanje raznih novih pravila za koje ogromnoj većini populacije, i muškoj i ženskoj, nije baš sasvim jasno ko, gde, kako i zašto ih formira. I šta je sa društvenim modelom za žene u celoj toj slici.

To je jedan od razloga zašto je internet sjajna stvar. (oduvek mislim da će štreberi spasti svet, i lepota, naravno, ali od nedavno na taj spisak dodajem i - internet, ovaj i onaj koji će tek nastati)

A bez borbe se ništa ne dobija.

 
2011-11-11 10:58:56
Život

11-11-11

gordanac RSS / 11.11.2011. u 11:58
imgSizer.aspx?img=79298&w=300&h=0
 
 

Danas je 11.11.2011., što se može pisati kao 11-11-11 ili 11/11/11  ljudi vole takve datume i pridaju im "magična" svojstva, sličan je bio (na primer) dan otvaranja poslednjih Olimpijskih igara u Pekingu - 08.08.2008., što se može pisati kao 08.08.08. (inače, osam je poseban broj kod Kineza, pa je i ceremonija igara počela u 08:08 (kažu, čaki u osmoj sekundi devetog minuta posle osam).

 

gordanac

gordanac
Datum rоđenja:  16.06.1958 Pol:  Ženski Član od:  16.08.2006 VIP izbora:  305 RSS RSS Feed Saznajte više o autoru

Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana