2009-08-07 08:47:18
Mediji

Neodoljiv, puta 3000

gordanac RSS / 07.08.2009. u 09:47

Fotografija-0022_1.jpg

Lep jubilej i iskrene čestitke!

"Politikin Zabavnik"  verovatno ima najbrojniju i najverniju čitalačku publiku kod nas, u poređenju sa bilo kojim drugim novinama (časopisima, magazinima, štagod,...). Iz mnogo dobrih razloga, rekla bih.

Jednostavno je - neodoljiv.

Pretpostavljam da mnogi od nas imaju svoje male, lične priče vezane

 
2010-01-10 01:26:54
Život

Gde Dunav ljubi hrid

gordanac RSS / 10.01.2010. u 02:26

ili

. par crtica o Petrovaradinskoj tvrđavi ili Varadinu (ili Péterváradi vár, Peterwardein) koja se ustvari zove - Đava (ne znam tačno kako se to "Đava" pravilno piše, ali znam kakva je, kolika je i koliko je snažno to ime i profil njene siluete uzdignute na 40 metara visokoj steni nad Dunavom duboko i neizbrisivo otisnut u svima nama sa leve i desne strane Dunava, u Nova Sadu i u Petrovaradinu) - 

Fotografija-0072.jpg Prvo se živelo na - Đavi, tako tvrde istorijski i arheološki artefakti. Današnji Novi Sad se  pominje u XVI veku, Gerardius Mercator beleži naselje pod imenom "Bistritz", kasnije se naziva imenom "vodeni grad" nastao na mostobranu preko puta Đave (gradili ga mnogi mi, razni i šareni), sve dok nije 1.februara 1748. Elibertacijom dobio svoje današnje ime (jedno od mnogih, na više jezika) i status slobodnog kraljevskog grada. Svaki momak Fruškogorac (tako kažu) nije se mogao oženiti dok nije napravio "novi sad" (novo grožđe, novi zasad loze).

Dočim - na Đavi i oko nje su ljudi živeli, kokanda, oduvek. Dokazi o praistorijskim naseljima sežu do 4500. g. pre n.e., (a verovatno i ranije, razne ljudske fele nastanjuju ovu hrid, lepo mesto za život, rekla bih).

Đava, kakvu je danas poznajemo, izgrađena je tokom XVII i XVIII veka po ideji i planovima francuskog maršala Sébastien Le Prestre, Seigneur de Vauban kasnije Marquis de Vauban (15 May 1633 – 30 March 1707)

On je nikada nije video.

Možemo mu samo reći "Voban, gari, miran budi gde god da si, odličnu si građevinu smislio!"

 
2010-05-09 12:18:18
Društvo

Možete li 17 puta na dan, ha?

gordanac RSS / 09.05.2010. u 13:18

imgSizer.aspx?img=54141&w=300&h=0- Kažu da smeh i osmeh pripadaju samo ljudima, da druge životinjske vrste i nemaju sposobnost "uviđanja" humora, "smešne strane svega" ili da jednostavno - nemaju, (ni neurološki ni sastavom mišića lica), ikakvu potrebu za osmehom. (Pažljivim posmatranjem nekih životinja sklona sam sumnjičavosti za takvu tvrdnju, neke od njih sasvim sigurno bar "izgledaju" kao da umeju da se "osmehnu" ). -

Đokondin zagonetni osmeh je verovatno - najslavniji i najpoznatiji osmeh na svetu. Vekovima već ljudi s neprestanom radoznalošću, divljenjem i zanimanjem gledaju u taj fini, mali, svetli osmeh pokušavajući da odgonetnu čemu se tako očaravajuće - osmehuje.

Istraživanja o smehu i osmehu kažu:

 "Nikom nikad nije uspelo da tačno utvrdi koliko se često ljudi smeju. Smatra se da se najviše smeju deca između pete i šeste godine i taj smeh povezan je sa igrom i komunikacijom tokom igranja. Kod odraslih je to znatno manje i iznosi oko 17 puta dnevno."

 

210moebgear.gifDouglas Adams je - pripovedač, narator, story teller, "meddah", pisac čije su ispisane maštarije prešle sve moguće granice, srušile sve moguće barijere i napravile vulkan beskrajne zabave prečnika kratera 42, vulkan koji je "početak i kraj svega" i  koji je polazno mesto za sve lutalice koje, stopirajući unaokolo, lagano putuju ka kafani na kraju sveta.

Kad neki pripovedač toliko i tako pusti  imaginaciji na volju, kad neki story teller toliko i tako razume moć fikcije, kad neko uspe da se, sasvim očigledno, beskrajno zabavlja dok se igra sopstvenim fikcijama i jezikom i slovima (pa rečima), ondaK je taj neko vredan i čitanja i prepričavanja.

Dobri duh "Monty Python" - a  (čiji je scenarista Douglas Adams bio) neprekidno se "muva" kroz sve redove njegovih priča, kikoćući se, ludirajući se, mameći nam osmehe i izvodeći "mađije" zbog kojih (s zadovoljstvom) sve njegove priče možemo čitati opet i opet i opet...

 

0010.gif - tekst posvećen različitim perspektivama koje (ako želimo) može da nam da 9.Maj, tekst podsećanja na prošlogodišnju atmosferu DANA EVROPE i malo o predrasudama, zabludama i tlapnjama kad su evropske integracije u pitanju i sasvim malo i najmanje o pojmarošima koji se, ponosni na sopstveno neznanje, ponekad bave Evropom -

- tekst je i pokušaj dokaza da u Srbiji ne postoje ni politički ni institucionalni ni idejni ni strateški protivnici evropskih integracija, dočim onih koji sami sebe takvima smatraju - ima na pretek, oni govore o razlozima svog protivljenja Evropi, ali oni ne rade ništa (niti mogu raditi) što bi protivljenje ikada realizovalo, ali je dobra vest da svi ti "kobajagi" euro-skeptici, euro-demagozi, euro-anti-globalisti, euro-pojmaroši i ini mogu sasvim lako pridružiti svakom dijalogu o Evropi i njenom Danu, samo ako malo "uzmu knjige u šake", jer već odavno ne postoji nikakav razlog da njihovo sopstveno neznanje o bilo čemu bude "omen" atmosfere u Srbiji - 

- i malo ponovo o nedostatku "kulture samopoštovanja" koju skoro pa i ne treba - dokazivati, od nedostatka putokaza na putevima do mesta na koje smo (kao) ponosni, preko neznanja o procenama šta, koliko i gde, koliko sporo i s kolikim greškama se menja po pravilima evropskih integracija, sve do bacanja đubreta gde god to stignemo, sve "busajući se u grudi" patriotske i slobodarske, a ne uviđajući da je svaki nemar prema okolini sopstvene lokalne zajednice neporeciv dokaz prezira prema svojoj zemlji i prema sebi samom - 

 
2008-02-13 10:55:25
Život

Zaljubljeni vinogradi

gordanac RSS / 13.02.2008. u 11:55

Sv. Valentin i Sv.Trifun
- o ljubavi i vinogradima -


Sutra, 14.02. (01.02. :)) neko obeležava Valentinovo, imgSizer.aspx?img=17559&w=300&h=0aaa-SVETITRIFUN.jpga neko je slavar  sv.Trifuna, (inače zaštitnik Kotora) a većina i jednih i drugih malo znaju o tome ko je svetac kojem je 14.februar posvećen. Prvi, zaljubljeni, razmenjuju poklone, poljupce i naglašenu nežnost, drugi, slavari, dočekuju goste, pale slavsku sveću i odlaze u crkvu.

Legenda o sv.Valentinu kaže da je živeo u Rimu za vreme imperatora Klaudija II, cara koji je započeo i vodio mnoge ratne sukobe i bio prilično ozlojeđen što ima teškoća da skupi vojsku za svoje pohode. Za to je krivicu bacao na bračni i ljubavni život svojih potencijalnih legionara, te je zabranio sklapanje veridbi i brakova. Valentin koji je 269.N.E. bio sveštenik u Rimu, oglušio se o imperatorove naredbe, venčavao zaljubljene i zbog toga bio uhapšen, surovo mučen i ubijen baš na 14.februar. Legenda takođe kaže da se u tamnici zaljubio u lepu čuvarevu kćerku i da joj je na dan svog pogubljenja poslao ljubavnu poruku koju je završio rečima "od tvog Valentina", a da je dobivši tu poruku do tada slepa devojka - progledala. Dva veka kasnije, 496. N.E. proglašen je za sveca i dugo je jedan od najpopularnijih praznika vezan baš za njegovo ime - Dan zaljubljenih.

 
2012-01-17 23:06:18
Planeta| Politika| Život

Čiji je naš internet? *

gordanac RSS / 18.01.2012. u 00:06

-  u sredu, 18.01. će neke od najpoznatijih, najposećenijih i najboljih svetskih internet stranica "osvanuti" - CRNE, ili sa porukom protesta protiv usvajanja SOPA & PIPA u Kongresu USA, stranice poput Wikipedia, (na engleskom), Reddit, Mozilla, razne druge stranice... a oglasio se i  Google koji će poruku protesta objaviti na svojoj početnoj strani -

400px-WP_SOPA_Screen_Dark_Simple.pngInternet mora ostati slobodan, kažu protivnici SOPA & PIPA, nije dopustivo posebnim zakonom (donetim u USA) ograničiti slobodu pristupa, ograničiti dostupnost korisnicima tako što će (ili bi) postojalo pravo države da "ukida adrese" internet stranica zato što se na njima postavljaju linkovi ili dele sadržaji, to ne može biti u ovlašćenjima nijedne države, posebno jer se "Država Internet"  prostire svetom koji je jedan i jer do sada nijedan od propisa donošenih u pojedinim državama s ciljem i namerom da se "ograniči pristup pojedinim stranicama ili sadržajima" nije doneo nikakva dobra nikome, a štetilo je mnogima. 

Ideja da država "ceni" koje stranice više ne mogu biti dostupne, ideja da država odlučuje o "gašenju" tih stranica naišla je na otpor raznih:

  Google, Yahoo!, YouTube, Facebook, Twitter, AOL, LinkedIn, eBay, Mozilla Corporation, Roblox, Reddit Kaspersky Lab, the Wikimedia Foundationand human rights organizations such as Reporters Without Borders, the Electronic Frontier Foundation (EFF), the ACLU, and Human Rights Watch....i razni drugi.

 
2009-08-26 07:19:36
Život

Navika, odvika, slatka muka...

gordanac RSS / 26.08.2009. u 08:19

imgSizer.aspx?img=58364&w=300&h=0Kažu mudri ljudi da nas naše navike čine onakvim kakvi smo, ustvari. Mislim još da nas naši izbori čine takvim kakvi smo, da nas umeće korišćenja slobode izbora (raznih) koji su pred nama - najbolje objašnjava i opisuje. Ali i za pravljenje izbora treba nekako i negde izgraditi - NAVIKU - da se ta veština stekne i neguje. Izgleda lako, ali samo na prvi pogled.

 Navike često, svesno ili nesvesno, delimo u grupi kojoj pripadamo, ne čine nas takvim kakvi smo samo naše male, privatne, individualne navike, već živeći u društvu usvajamo, prihvatamo i navike koje to društvo čiji smo deo, smatra poželjnim i prihvatljivim, često tako da uopšte i ne mislimo o tome ŽELIMO li za sebe takve "opšteprihvaćene" društvene navike. Kao da duboko u sebi osećamo nekakav strah da, ako ih ne usvojimo, može lako doći do toga da nas naša grupa odbaci, da nas etiketira, da i sve naše druge navike smatra - neprihvatljivim, jer se po "društvenim navikama" nekako "ne uklapamo" u sliku koju nekakva većina ima o tome ŠTA su poželjne navike. Tako obično počinju "morality plays", proces kojim se (a bez pravog prava i razloga) "osuđuje", "procenjuje", "morališe", "vrednuje" nečiji karakter i nečiji postupci bez obzira što taj/ta o kome je reč ne čini ništa nezakonito, samo se ponaša (ili postupa) shodno nekim svojim - navikama.

 
2007-07-01 17:33:21
In memoriam

Oklop

gordanac RSS / 01.07.2007. u 18:33

1418.jpg

"Postoji jezik, mislim da se zove Meskalero, u kojem se glagoli nikad ne menjaju po vremenima. U tom jeziku ne postoji ni prošlo ni buduće vreme. Razmišljam... ako bismo naučili taj jezik, mogli bismo da živimo duže..."

Milan Oklopdžić (Mika Oklop) rođen 1948. na Čuburi, u Beogradu.

Živeo, značio, pisao. dodirnuo..nije prošao, samo je danas otišao, nestao... LA real blues...gone.

Nije naučio Meskalero.

Ko hoće, može o njemu da govori

 
2012-11-09 07:17:20
Istorija| Život

Kristalna mržnja

gordanac RSS / 09.11.2012. u 08:17

Devetog novembra je Međunarodni dan borbe protiv fašizma, protiv nacizma, ustanovljen kao sećanje na noć između devetog i desetog novembra 1938, noć koja se zove i "Kristalna noć" u kojoj je rulja izlupala stakla jevrejskih radnji, linčovala Jevreje, spaljivala im kuće i sinagoge i u kojoj su Jevreji odvođeni  u zatvore, pritvore i "privremene objekte" koji su kasnije postali zloglasni koncentracioni logori.

Sve se to dešavalo uz saglasnost nacističkih vlasti i kao posledica zakona koji su doneti par godina ranije, poznatih kao "Nirnberški zakoni" kojima se definisalo državljanstvo i građanska prava stanovnika tadašnje Nemačke, a kojima su Jevrejima - sva ta prava oduzeta. Zakoni kojima je legalizovano ubijanje Jevreja,

classroom.jpg

ponižavanje, učenici, Jevreji, izvedene pred razred uz natpise mržnje na školskoj tabli, "Čuvaj se Jevreja! Jevreji su naši najveći neprijatelji!", 1936.

Progon je bio zakonit, nasilje poželjno, a čitava jedna grupa građana Nemačke, Jevreji, bili označeni za istrebljenje tokom procesa koji će kasnije biti nazvan Holokaust, industrija smrti, kojim je država ubijala sopstvene građane jer ih je, zbog njihovog etničkog, verskog, istorijskog identiteta - stavila van zakona. Jer je od mržnje napravljena politika i - sve se svima činilo zakonitim i "normalnim".

 

gordanac

gordanac
Datum rоđenja:  16.06.1958 Pol:  Ženski Član od:  16.08.2006 VIP izbora:  305 RSS RSS Feed Saznajte više o autoru

Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana