Ja sam star i usamljen čovek koga ponekad prikazuju u javnosti zato što ne nosim čarape – Albert Ajnštajn u jednom pismu iz 1942. godine
Poslednjih nekoliko meseci svetska medijska javnost je neumorno prenosila vest da je Grigorij Perelman, genijalni ruski matematičar, odbio da primi nagradu od milion dolara za rešenje jednog od najtežih matematičkih problema. U pitanju je dokaz čuvene Poincare-ove
Gost autor: GajaR
Данас википедија слави свој 10. Рођендан. Дакле, славимо десет година успешног раста ове слободне енциклопедије, која је у међувремену постала пети најпосећенији сајт у свету.
Википедију на српском
Ovih dana će naša civilizacija da postigne jedan zanimljiv rekord: broj stanovnika na planeti će da premaši cifru od 7 milijardi. Ljudi koji se ozbiljno bave demografijom i priraštajem stanovništva kažu da će to da se desi u periodu izmedju oktobra ove i marta sledeće godine, ali je trenutno popularno da se za tačan datum uzima 31. oktobar 2011., na dan Veštica, za nekoliko dana od danas. Tada će nas biti sedam milijardi.
Scena iz filma Hiroshima mon amour, Alan Renea (Alain Resnais)
Mnogi antropolozi veruju da je populacija ljudske vrste (homo sapiensa), pre oko 100 000 godina bila spala na oko 12 000 odraslih jedinki. Ovaj bottleneck u ljudskoj populaciji neki osporavaju, ali postoje brojne indikacije da je, negde u to vreme, broj ljudi na planeti bio veoma mali - uglavnom se sporovi vode
Reč ima gost autor alselone
SETI (Search for Extra-Terrestrial Intelligence) skup aktivnosti koje ljudi izvode u procesu dokazivanja postojanja vanzemaljskog života. Postoji velika verovatnoća da se neke informacije u vidu elektromagnetnog zračenja mogu uhvatiti moćnim antenama instaliranim žirom Zemlje ako dovoljno dobro njuškamo, ako pogodimo pravac odakle dolazi informacija i njen spektar. Isto tako ako neki mali zeleni njuškaju oko naše planete mogu veoma dobro da prouče našu planetu hvatajući samo, recimo, animal planet i nacionalnu geografiju.
Things fall apart; the center cannot hold (W.B. Yeats)
Ovim stihovima je započeo P. Krugman svoju nedavnu kolumnu pod naslovom The Widening Gyre o raspadu globalnog finansijskog sistema. Štagod bili razlozi ovog raspada nije nam trenutno mnogo važno, ali cela dinamika kolapsa, njena
Pre nego što pređem na pravu temu ovog bloga, mislim da je korisno da malo obnovimo znanje iz istorije Dubrovnika, kako bi imali potpuniju sliku kulturnih i političkih okolnosti i ambijenta koji je tamo preovladavao sredinom i krajem XIX veka. Mnogima će, zato, prvih nekoliko paragrafa ovog teksta biti suvišni ili dosadni,
Tokom jeseni 2001., avioni iz Buenos Airesa za USA su bili puni mladih putnika koji su dolazili na jedan ili dva dana. Razlog: svi su ocekivali da ce ekonomija Argentine da bankrotira, i ljudi su dolazili da svoj novac poloze u americke banke. Strahovanja su se ostvarila, i Argentina je par meseci kasnije bankrotirala.
Nekoliko godina pred kolaps, Argentina je bila miljence svetskog ekonomskog sistema. U stopu su pratili svaki savet MMF-a, argentinski pesos
Objasniti nešto novo znači povezati sa nečim što je već poznato. (R. Feynman)
Pisati nauku i pisati o nauci, dve su različite vrste pisanja.
Kad naučnici pišu i objavljuju svoje rezultate, oni se najčešće obraćaju kolegama, ljudima koji se bave sličnom temom ili problematikom. Poznavanje osnovnih pojmova se podrazumeva, a očekuju se da su čitaoci upućeni i u ranije stručne rezultate iz oblasti o kojoj je reč. U takvoj situaciji,
I see trees of green........ red roses too
I see em bloom..... for me and for you
And I think to myself.... what a wonderful world.
(Luis Armstrong)
Zasto i kada za nesto kazemo da je lepo? Ovo je, naravno, prastaro pitanje kojim se bavi estetika, grana filozofije. Razmisljanja o ovom pitanju se javljaju kod Platona, u Dijalozima sa Hipiasom i kasnije, prilikom pokusaja da se definise lepota. Pa se navode primeri lepe zene, zlata, itd. (Izmisljeni dijalog sa Fedrom je T. Man uzeo kao