Gost: amika - Milivoj Anđelković, književnik 

Студио је био у углу хале – импровизован «салон» усред хаоса складишта. Уређени део је био ушушкан у сомот тегет и жуте боје; испред њега гомилале су се камере и рефлектори, змијолике спирале каблова, високи паравани, покретни редови седишта, недовршени зидови... Неколико особа нејасних задужења мувало се около.

 

Gost: amika - Milivoj Anđelković, književnik 

ОПШТА ИСТОРИЈА БЕШЧАШЋА наслов је прве збирке приповедака Хорхе Луис Борхеса, објављене још далеке 1935. године, онда када нико није ни помишљао да ће под тај наслов моћи да се сврста читав двадесети век. Па ни сам Борхес. Сићушни део света који представља ова књига, записао је он у Прологу издању од 1954. године, део је празнине која је суштина света.

 

Gost: amika - Milivoj Anđelković, književnik

 Средина августа у Грчкој, на мору. Ни дашка.Онај тренутак зрелог лета када престане сваки покрет ваздуха а море се притаји, тешко и глатко све до хоризонта. Тек понекад се заљуља и занесе, пучином прође дрхтај, обалу оплакну два-три таласа па све опет утоне у непомичност и нирвану. Једино сунце непрекидно сјакти на празном, већ истањеном небу и као да се топи на усијаном хоризонту.

 

 Gost: Amika - Milivoj Anđelković, književnik

Постоји читава плејада дела и писаца који су претече Интернета и у којима су коришћење многе карактеристике Велике Мреже па се може рећи да су је они »предвидели» и користили Интернет пре Интернета. То су венци прича и поема, приповести, романи и хронике које се надовезују, преплићу, укрштају и даље рачвају: Библија, Приче из 1001 ноћи, Декамерони Кантенберијске приче Чосера (14. век), Дон Кихот (17.век), Тристрам ШендиЛоренса Стерна (18. век), колажне песничке збирке Аполинера, романи Џон Дос Пасоса и Бориса Пилњака, Уликс, Хазарски речник, а посебно Борхесова Вавилонска библиотека и Пешчана књига, Кортасарове Школице... 

 

Gost:  Amika - Milivoj Anđelković, književnik

Обично се сматра да је Интернет створио виртуелност. Истина је обрнута: виртуелност је створила Интернет. Уметници су одавно открили виртуелну стварност, она је само добила то име у наше доба. И читаоци, нагнути над књижевним делом, стварају виртуелне ситуације и субјекте који актуелизују смисао текста кроз различите интерпретације. Француски филозоф Пјер Леви сматра да је феномен виртуелности много шири и да превазилази границе информатизације и нашег времена, да је он суштинско обележје који прати људски род од његовог настанка и испољава се кроз тежњу за превазилажењем задатих оквира и временско-просторних одредница. Виртуелност, пише Леви, није супротна стварности већ је «плодан и моћан модус бивствовања, који даје замаха стваралачким процесима, отвара перспективе, дуби изворе смисла испод површине непосредног физичког присуства». Људски род је настао кроз виртуализацију и путем ње, тако да савремене промене могу бити протумачене као наставак процеса «аутокреације човечанства».

 

Koji god gimnazijski profesor, bilo da predaje istoriju, fiziku, matematiku, hemiju ili filosofiju, o kašiki ili bilo čemu drugom ne može da održi ubedljivo predavanje iz svoje predmetne oblasti i da jedan nastavni čas veže svu pažnju svojih učenika, tome bi bilo bolje da potraži kakvo drugo uhlebljenje.

 
2015-07-24 11:07:41
Kućni ljubimci| Sex| Životinjski svet

Ram za pravdu

Vojislav Stojković RSS / 24.07.2015. u 12:07

Reformisano srpsko pravosuđe svoje  presude, koje donosi u ime naroda, više neće uručivati vinima, nevinima i drugim stranama u sudskim procesima putem sudskog službenika ili preporučenom pošiljkom  uz obavezan potpis, a pogotovo ih neće kačiti na neugledne oglasne table po slabo osvetljenim i memljivim sudskim hodnicima. U skaldu sa nedavno uvedenom sudskom praksom,  presude će  uramljene u ukrasni ram i na svečan način lično uručivati sudija nadležnog suda koji je presudu doneo, i to ne bilo kojeg dana u godini, već na rođendan ili koji drugi značajni datum za osuđeno, oslobođeno ili rehabilitovano lice. Kao što je red sudija će, nakon svečanog uručenja uramljene presude, a posle obaveznog fotografisanja za uspomenu i dugo sećanje sa svim zainteresovanim stranama u upravo završenom i presuđenom sudskom procesu, ostati na prigodnom koktelu, svečanoj večeri i proslavi uz pevanje i pucanje neretko i do ranih jutarnjih časova. Na ovako civilizovanoj i humanoj sudskoj proceduri srpskom pravosuđu pozavideće i najstariji kontinentalni i ini sudski sistemi, dočim će Justicija, boginja pravde i pravednosti,  odbaciti povez sa očiju, mač u desnoj ruci zameniti lovorovom grančicom, a strogi izraz  lica šarmantnim osmehom.

 

Ginter Gras je čuveni pisac, nobelovac, dežurna savest i moralna institucija nemačke nacije. To znaju svi. Međutim, retko ko zna da je her Gras i odličan kuvar. Nisam to znao ni ja sve dok, pre desetak dana, nisam pozvan na večeru kod gospodina Grasa. Moram priznati da me taj poziv, pisan njegovim prepoznatljivim stilom i na njegovoj čuvenoj mašini Oliveti, silno iznenadio. Ja jesam napisao dve priče o podunavskim Švabama, ali nije mi poznato da su prevedene na nemački ili bilo koji drugi strani jezik. S druge strane, malo je verovatno da Ginter Gras zna srpski. Jedino prihvatljivo objašnjenje bilo je da je svemoćni gugl, slično kao kod telefonskih anketa, u datom trenutku izbacio moje ime. Dakle, bio sam slučajni uzorak, pozvan kako bi mediji mogli izvesiti da slavni nemački nobelovac okuplja pisce iz čitavog sveta. Uskoro će se pokazati da to moje prvo iznenađenje, nije bilo ni jedino, a bogami ni najveće. No,da krenemo redom.

 
2015-03-04 14:21:25
Film| Život

Popis sećanja

Vojislav Stojković RSS / 04.03.2015. u 15:21

Moje juče nestaje, a moje sutra je neizvesno, pa za šta onda živim? Živim za svaki dan. Živim za sadašnji trenutak. Zaboraviću današnji dan, ali to ne znači da današnji dan nije važan, kaže Alis, u romanu i filmu  „I dalje Alis“.  Naime, Alis, profesorka lingvistike, je obolela od rane Alchajmerove bolesti koja ubrzano napreduje i poništava i njena sećanja  i nju kao ličnost.  Kada bi, kao Alis, bili primorani da, u desetak rečenica  u memoriju svog računara, zabeležimo ključne događaje iz svog života, dakle, one  koje  nikako ne smemo da zaboravimo, šta bi upisali? Naravno, mnogi smatraju da su svi događaji iz njihovog života toliko značajni da ne bi  mogli da stanu  ni u višetomni roman. Međutim, popis sećanja ne sme da bude opširan, svega  nekoliko rečenica,  koje ćemo čitati više puta dnevno i koje će nam poslužiti  da ne zaboravimo ono što smo nekad bili i šta danas jesmo. Dakle, neka gedankeeksperiment počne odmah, ne treba čekati dijagnozu. 

 

Izveštaj obaveštajne službe SAD br. PTYX 7228936745-42216WWN:  Sledi razgovor s lečnikom Đ.N.  koji je u vreme incidenta vodio kliniku u gradu. „Da, tog dana u 11 sati primio sam poziv pomoćnika direktora mesne osnovne škole. Bio sam školski lečnik, pa su se prvo obratili meni. Pomoćnik direktora bio je strašno uzrujan. Rekao mi je da su učenici celog jednog razreda pali u nesvest. Samo je učiteljica ostala pri svesti. Bila je tako zbunjena da on nije mogao shvatiti o čemu se tačno radi. Ali jedno je bilo sigurno: šesnaestero dece iznenada se onesvestilo...

 

Vojislav Stojković

Vojislav Stojković
Datum rоđenja:  - Pol:  Muški Član od:  25.10.2006 VIP izbora:  133 RSS RSS Feed Saznajte više o autoru

Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana