Kada je dalekih pedesetih godina prošlog veka, komisija za odbranu doktorskog rada predočila kandidatu, u to vreme uveliko uglednom i poznatom pedagogu, da je u svojoj disertaciji doslovce preuzeo delove iz radova A.S. Makarenka, on se branio kako ima izuzetnu memoriju, te da već godinama predaje Makarenkovu pedagogiku vaspitanja u kolektivnom duhu, pa više ni sam ne zna šta je govorio i pisao otac sovjetske nove pedagogike, a šta on sam. Kažu, da mu je na to predsednik komisije odgovorio: «Čudno je, kolega, da ste i pored tako izuzetne memorije zaboravili da u fusnotama navedete izvore». To je u novoj državi bio prvi slučaj da zbog fusnota jedna doktorska disertacija nije odbranjena.
Ovih dana Bečki univerzitet je potvrdio tačnost tri nezavisne ekspertize koje pokazuju da je doktorska disertacija komesara EU za regionalni razvoj dr Johanesa Hana – plagijat.
Pokušao sam da se prisetim svih mogućih statističkih metoda, tehnika i postupaka, od onih jednostavnijih kao što su mod, medijan, aritmetička sredina, raspon varijacije, kvartilno odstupanje, standardna devijacija, T skala, C skala, Stanine skala, pa do složenijih kao što su Pearsonov ili point-biserijski ili tetrahorički koeficijenti korelacije, zatim koeficijent kontigencije, analiza varijanse i kovarijanse, ali nisam ni naslutio odgovor. Čak sam posumnjao da je primenjena metoda multipla multivarijacione regresione analize, koju je u svom doktoratu na nadaleko čuvenom Megatrendu, koristio jedan od ministara aktuelne vlade. Doduše, u toj disertaciji ostalo je nejasno kako je doktorand rešio problem heteroskedastičnosti ukoliko je narušena pretpostavka o nepromenjivosti varijanse slučajnih varijabli u linearnom regresijskom modelu, ali to sada nije tema. Negde u medijima sam zapazio naslov: Konova matematika, pa sam i nju pažljivo proučio.
Ipak, nisam uspeo da dođem do odgovora na pitanje: Kojom je metodom, tehnikom ili postupkom struka iz kriznog štaba došla do zaključka da su penzioneri i ostali 65+, koji već više od mesec dana čame u kućnoj izolaciji, bezbedniji ako se šetaju utorkom, petkom i nedeljom, a ne ponedeljkom, sredom i subotom ili četvrtkom. Nadalje, kojom je metodom utvrđena bezbedna distanca za šetnju promera 600 m od stana ili kuće?
Direktorat za proširenje EU, zatražio je od Vlade Srbije da hitno odredi glavnog pregovarača sa EU. Naravno, neće gospoda iz Brisela da pregovaraju i gube vreme sa bilo kakvim glavnim pregovaračem. Zato zahtev Brisela, koji je zamenik direktora Direktorata Jost Korte, uručio premijeru i potpredsednicima, sadrži i spisak kvalifikacija koje treba da ima budući glavni pregovarač. U tom zahtevu, između ostalog, insistira se da glavni pregovarač bude „ekspert u poslovima Evropske unije“, da poseduje „dokazanu sposobnost da nadgleda kompleksan proces“, uključujući i „široko iskustvo u interministarskoj koordinaciji“.
Samo nekoliko dana posle fizičkog napada na lidera NS i poslanika Vellimira Ilića, u centru Beograda napadnut je i poslanik LDP Nenad Prokić. Poslanik Prokić je bio izložen verbalnom napadu i neprijatnostima od strane nepoznatog prolaznika. "Učestalost nasilničkog ponašanja, kako fizičkog, tako i verbalnog, prema legitimno izabranim predstavnicima gradjana pojačava osećaj nesigurnosti naših gradjana, te ukazuje na sve veće ugrožavanje osnovnih ljudskih prava i sloboda", saopštio je tim povodom kabinet predsednice Skupštine Srbije.
Da li su legitimno izabrani predstavnici građana u Srbiji ugroženi od svojih građana ili je reč o sporadičnom i slučajnom nasilničkom ponašanju pojedinaca?
Može li se govoriti i o promeni oblika ispoljavanja nezadovoljstva? Da li nezadovoljni građani Srbije uobičajene oblike masovnih protesta, višednevnog ležanja na prugama i putevima, štrajkove glađu i samopovređivanje zamenjuju novim oblikom ispoljavanja nezadovoljstva, koji uslovno možemo nazvati “jedan na jedan”?
Pozvan da održi predavanje na čuvenom Prinstonu, jedan matematičar, inače profesor književnosti na Univerzitetu u Kejptaunu, umesto očekivanog eseja, ponudio je novelu o životima životinja. U središtu priče je drevno pitanje: Imaju li životinje dušu? Traganje za odgovorom u igru uvodi filozofiju, književnost, religiju, biologiju, psihologiju i talasa najdublja ljudska uverenja.
Tako to radi Džon Maksfel Kuci, majstor iz Kejptauna, jedini dvostruki dobitnik Bukerove
Kada je dr Danijel Goleman svoja istraživanja o afektivnoj sferi ličnosti uobličio u knjigu „Emocionalna inteligencija“ , koja je ubrzo postala svetski hit, a zatim ih proširio i na grupnu dinamiku, pa objavio novu studiju „Socijalna inteligencija“, samo je bilo pitanje dana kada će se početi govoriti i pisati i o seksualnoj inteligenciji. Na taj dan se, naravno, nije dugo čekalo.
U Srbiji sve donedavno nije bilo insajdera. Srbija nikada nije oskudevala cinkarošima, tužibabama, sreskim i ostalim špijunima, doušnicima, ulizicama, poverljivim izvorima, tajnim i javnim agentima, pa i krticama. Bilo je i disidenata, ali insajdera nije bilo. A, onda su se, početkom ovog veka, iznenada i u velikom broju pojavili.
Ko su srpski insajderi, mogu li se na neki način klasifikovati i može li se lik srpskog insajdera profilisati kroz analizu njegovog dela i njegovih motiva?
Moje juče nestaje, a moje sutra je neizvesno, pa za šta onda živim? Živim za svaki dan. Živim za sadašnji trenutak. Zaboraviću današnji dan, ali to ne znači da današnji dan nije važan, kaže Alis, u romanu i filmu „I dalje Alis“. Naime, Alis, profesorka lingvistike, je obolela od rane Alchajmerove bolesti koja ubrzano napreduje i poništava i njena sećanja i nju kao ličnost. Kada bi, kao Alis, bili primorani da, u desetak rečenica u memoriju svog računara, zabeležimo ključne događaje iz svog života, dakle, one koje nikako ne smemo da zaboravimo, šta bi upisali? Naravno, mnogi smatraju da su svi događaji iz njihovog života toliko značajni da ne bi mogli da stanu ni u višetomni roman. Međutim, popis sećanja ne sme da bude opširan, svega nekoliko rečenica, koje ćemo čitati više puta dnevno i koje će nam poslužiti da ne zaboravimo ono što smo nekad bili i šta danas jesmo. Dakle, neka gedankeeksperiment počne odmah, ne treba čekati dijagnozu.
Dan pošto je švedska Akademija objavila da je francuski pisac Žan-Mari Gistav Le Klezio ovenčan Nobelovom nagradom za književnost, dakle u petak 10. oktobra, obišao sam B92 šop i sve bolje knjižare u gradu.
Le Klezio nije bio na mojoj listi potencijalnih dobitnika Nobelove nagrade. Iskreno, ne da nisam ništa čitao
Bor je, kao što znamo, grad koji srpska vlada zajedno sa borskim bazenom, bezuspešno prodaje već nekoliko godina. Ne bih ovog puta o tome, već o nečem drugom. Lepšem.
Boranin Branislav Bane Dimitrijević, muzičar koji je kao pisac opisao kako je pevao sa ovcama (Imprime, Niš,2008), već dve godine u Boru proizvodi književnost na struju.
Bane, to radi uz pomoć kišobrana.
Književnost na struju Bane i njegovi prijatelji proizvode:
zbog onih koji vole književnost,
zbog onih koji pišu, ali ne znaju da li je to dobro,
zbog