Gost Autor: Prof. dr. Vladimir Macura, arhitekta

Vladinoi pismo upućeno pre dva dana Milici Bogojević-Bobić naslednici autorskih prava na Domu štampe na Trgu Republike koji je projektovao njen  otac Arhitekta Ratomir Bogojević, objavljujem  uz njegovu saglasnost u celini.  

Draga Milice,

Pridružujem se apelu protiv “rekompozicije fasade” Doma štampe koji si poslala.

Jednino što mogu da kažem jeste da je namera prekrajanja Doma štampe SVINJARIJA. Od investitora i nismo nista drugo mogli da očekujemo, to je po pravilu nekulturan svet, jos uvek teško alav na paru, bez osećanja bilo kakve društvene obaveze ili svesti o istoj.

 

Beogradski otegnut izgovor zvuči nekako razmaženo i umiljato, kadkad cmoljavo, mada ume kad treba da bude i surov, zajedljiv ili već, zavisno od prilike; taj govor je prepoznatljiv pa se Beograđanin lako uoči među drugim sabesednicima i to se može uzeti kao jedna od odrednica gradskog idnetiteta. Ali, to je samo stereotipan i već pomalo izvikan znak kojim bi se obeležila posebnost Beograda, ima ih mnogo drugih, vidljivih na prvi pogled, javno istaknutih i vizuri dostupnih, nevidljivih  i skrivenih od onog prvog pogleda, izmišljenih po potrebi ne bi li se gradu dodao neki novi plus, i naravno, bezbroj znakova koje sobom nose građani, svako na svoj način i sa temom koja ga se dotiče i da ne bude nesporazuma, ti znaci jesu najvažniji. I da se ne zaboravi, Vrabac je u toj priči nezaobilazan, pozicioniran na visokom mestu hijerarhije indentifikacionih znakova jer je neodoljivo privlačno misliti da ta mala ptičica prezentuje metropolu. Jedinstvo suprotnosti kako reče neki od filozofa, nije mislio svakako na ovaj Beogradski slučaj i vrapca, ali nije nemoguće u slučaju nedovoljnog dokaznog materijala samovoljno i po želji koristiti filozofsku misao i podržati Vrapca. 

 
2014-04-13 13:02:01
Kultura| Život

Beleške o belom papiru

Đorđe Bobić RSS / 13.04.2014. u 14:02
U ponedeljak, 14. aprila u Domu omladine u 19h je otvaranje izložbe crteža arhitekata "ARHITEKTURA NA MARGINAMA ". Izložba je otvorena do 24 aprila.  Tim povodom eto teksta pisanog pre neku godinu pošto sam bio isprovociran drskošću komada jednog belog papira na kome sam pokušavao crtežom da kažem šta mislim o budućoj zgradi dok se on opirao i na različite načine sabotirao moje napore.  
 
Arhitekta ima pred sobom, svojom voljom, beli papir i započinje skicu zgrade a posle iscrtavanja postavlja pitanje zašto je nacrtao baš to što mu je iz ruke izašlo, kako to da se desi baš tako nešto na belom papiru na kojem pre nije bilo ništa. Od svih mogućih oblika buduće zgrade, na papiru se pojavio jedan koji je, veoma često, uzročnik rađanja dilema, a onda sledi i pitanje šta je bilo u glavama arhitekata koji su bitno menjali arhitekturu u pojedinim vremenima, na primer Korbizije, pa Rajt ili neki koji sada upravo to rade negde na planeti ali i zašto je grčki graditelj hrama baš tako nešto uradio a oni su isto tako bili prozivani od belog papira koji je ležao pod njihovom rukom, koji je iščekivao i nemo postavljao pitanje, očekujući odgovor ...
 

Prolazi polako nepogoda izazvana poplavom aflatoksikovanog mleka pa je nekako ostala po strani Genetski modifikovana hrana (GMO) za koju se tvrdi da je zaslugom vlasti pre svega, građani nebesne otadžbine ne konzumiraju. Samo zdravo i vitaminski bez obzira na procente koji su po Ajnštajnu podložni relativizaciji i to po potrebi dužnosnika kad se vade iz problema u koji se nepromišljeno sami uvaljuju.

Ali budimo realni, GMO se proizvodi iznuđeno, bliži se kraj onog povrća što raste autohtono iz semena bez umešavanja ljudi. Toga roda nije dovoljno, razlog je uvećanje broja zemljana, ima mnogo usta koja ga potražuju pa je nadoknada nedostajuće količine proizvedena sa dodatcima koji ubrzavaju rast, povećavaju količinu i daju veoma lep izgled. Povrće tako poraslo je kao kičicom molovano, čak i oku ugodnije nego što to priroda na svoj starinski i stereotipan način može da priušti ogladneloj planetarnoj populaciji.

 
2015-07-03 13:30:47
In memoriam| Kultura| Moj grad

I Beograd ne zaostaje ...

Đorđe Bobić RSS / 03.07.2015. u 14:30

Po državi razne čudne stvari, Hrast, Bazilika, inovativne, reformske i onda, neće  valjda Beograd, pa ipak prestonica je da izostane, dobro, de ima onaj Bgd na vodi ali nikada dosta puštanja mašti i bezobrazluku na volju ...

 

... Idem maločas Trgom republike i zateknem Knez Mihaila stešnjenog i blokiranog i sasvim zbunjenog, pita se on užasnut da li su to opet došli

 
2018-09-29 04:52:18
Moj grad

Nepopravljiva budućnost Beograda

Đorđe Bobić RSS / 29.09.2018. u 05:52

Beograd hrli nezaustavljivo ka svojoj novokomponovanoj budućnosti koju mu smisliše gradski dužnosnici u skladu sa potrebama imaoca kapitala od koje kuda a na suprot stvarnim potrebama građana koji oko te budućnoti ne behu ništa pitani. Već je vidljiva, pokazuje se u svoj svojoj ogoljenoj brutalnoj i arogantnoj formi, nasilje nad gradom i građanima je u toku. Samo nekoliko primera tog delanja kazuje i pokazuje da Beograd biva i postaje jedno drugo mesto, nametnute neočekivane slike i lišeno svoje istorije i identiteta. I tako, samo radi podsećanja:

Beograd  na vodi se gradi, čudne neprimereno velike zgrade gde im mesto nije niču i rastu zaklanjajući grad svojim volimenom, menja se slika grada radikalno i na način koji svakako nije u skladu sa svim dosadanjim trajanjem i građenjem grada.

 

Ovi kompletni idioti napravili ulice, fontanu pa ove bitange i lopovi sad imaju gde da blokiraju i ruše budućnost Srbije I to uz muziku ... dakle, bagerima, ali po danu, odmah to da se uredi pa nek vide onda vide gde će ... čak i kad kažem da ih puste ...

 

 

                                                                      

Nevolje graditeljske su počele odmah po ulaženju u pećinu koju je Pragraditelj izabrao i odredio za stanište svog plemena. Novi prostor za obitavanje plemena nije odmah pokazao dobronamernost prema pridošlim naseljenicima, prvi koraci su bili znatno otežani prirodnom preprekom, šiljatom, rapave površine stenom u podu na samom ulazu koja je pristup ka unutrašnjosti pećine delila na dve dela pa se prolazilo postranice, pobočke, uz ogrebavanje tela i povrede, naročito kada je bila žurba jer je trebalo hitro se skloniti a da se ne bude plen sabljastog tigra ili neke druge pošasti. Pećinari su trpeli posledice ove građevinske nepodobnosti, u sebi su gunđali jer nije bilo primereno Pragraditelju žalbu iskazati, imao je on važnije probleme da savladava a ne da se brine o ponekom odranom ramenu. Ipak, vremenom je uvideo da tako više ne ide, posebno kada, jednom prilikom nije dovoljno brzo uneta krupna lovina te su je alavi napasnici, tu ispred pećine na njegove oči prožderali i onda je odlučio u iznudi, nije bilo druge, do da se prepreka ukloni ali i da se njena zaštitna uloga ne umanji.

 
 

Jutarnja etida o ravnopravnosti i toleranciji i o onoj multikulturalistici ... ovde samo o lišću ali kad je reč o te tri stvari iliti pojma u etidi prilika je da se samo malo podseti da treba ostaviti na miru poslastičare ... šampite i saher torte nisu etnički ili drugačije opredeljeni ...  

 

 

Đorđe Bobić

Đorđe Bobić
Datum rоđenja:  - Pol:  Muški Član od:  08.04.2007 VIP izbora:  64 RSS RSS Feed Saznajte više o autoru

Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana