Naučnici u ime Ujedinjenih nacija neki dan objaviše da je planeta i opstanak čovečanstva u ovoj formi pri kraju a i neke beleške rođaka babe Vange o njenim predviđanjima slično kazuju. Dakle, neprekidno kola priča o globalnom otopljavanju i nevoljama koje iz toga mogu da slede pa je zabrinuti Beograđanin sasvim sluđen posle čitanja po štampi i slušanja ekspertskih mišljenja, naravno, sasvim pretećih i uznemirujućih rešio da ode kod vidovnjaka ne bi li čuo šta se ustvari sprema i umanjio stres. Našao je po preporuci jednog, zakazao viđenje i otišao po reči o sudbini koja predstoji. Vidovnjak, sasvim cool tip, u farmerkama, dronjavoj majiici i adidas papučama je prvo rekao cenu i onda je gledajujći u lap top i maleni kamičak zelene boje prorokovao a Beograđanin je njegovo viđenje budućnosti snimio na mobilni telefon što je uvećalo vidovnjakovu cenu za dvadesetak posto. Posle je kao odgovoran građanin odluičio da to učini dostupno javnosti i ja sam prihvatio da u tome pomognem. 

 

Priča o samoinicijativi iz 1984 godine, o tadanjem nerazumevanju i posledicama koje su stigle i do danas   

8813438887_3cfcb35619_m.jpg
 

 Graditeljska samoinicijativa ljudi u Beogradu je postojala oduvek i tako je nekada nastajao grad ali ne samo koji se vidi na razglednicama već i onaj okolo, obeležen naširoko razvijenim naseljima izgrađenim bez saglasnosti nadležnih institucija. Svi pokušaji do sada da se i taj na samoinicijativi graditeljskih pregalaca iznikao urbani arte fact uvede u neki, ma kakav red do sada nisu uspeli. Samoinicijativa, potaknuta potrebama za čije rešavanje ljudi ostavljeni sami sebi ne vide drugo rešenje i dalje deluje i stvara novu urbanu matricu koja se više ne može zanemarivati. Urbanitet i arhitektura koji tako nastaju nameću se svojom masom i brojem kao relevantan učesnik u gradskom miljeu, nameću se i kao novo viđenje arhitektonskog iskaza. Očekuje se da budu priznati, ocenjeni i svrstani u neizostavno potrebno novo poglavlje na stranicama knjige o savremenim urbanim dostignućima metropole.

 
 
 

Zaklela se zemlja raju da ni jedna tajna ne ostane otuđena od naroda i kad se dobro raspitaš i nađeš neimenovani izvor, saznaš ipak da je to oko HRASTA sve namestila ona lukava i izazovna Crvenkapa što se inače predstavlja kao naivno i čedno biće, mada je već punoletna, koje samo o baki brine i sluša svoju mamu. Naime, idući svako jutro do svoje bake da joj odnese kolače i sedative zasmetao joj je taj HRAST koji beše tačno na putu kojim je hodila kroz livadu te je morala da ga zaobilazi a žirevi su joj padali po glavi i to ju je nerviralo te ga je uzela za svog neprijatelja i rešila da ga samo tako ukine. Sama je bila nemoćna a i sa alatom nije dobro stajala te je rešila da se posluži drugačijim sredstvima, korisnim i efikasnim jer takvih primera ima svuda okolo, samo novine otvoriš ili vesti na Tv odgledaš.

 
Lepo je bilo družiti se sa Vama u tek protekloj godini pa bi bilo u redu da nastavimo isto tako i u ovoj što neminovno nadolazi, da pričamo na ovom mestu gde se može reći jer nije mnogo mesta ostalo gde se to može .. i ostvarite sve što vam je važno i o čemu sanjarite čak i kada to izgleda nedostižno ...   
 
416930_2709005375779_681395367_n.jpg?oh=004beecd46ffd70f8d84bcadaf892798&oe=553CE49E&__gda__=1429413305_858d456113bc120af8fd9e0633a8bc92
 

Dakle, ministar je onog mega rektora oladio ali onog drugog označenog čuva u zaostavštini jer je mega komisija rekla-kazala da je taj označeni doktorat urađen u mega zgradi krajnje mega originalan  ... to se pre zvalo sukob interesa ali to je bila pakosna reč onih što ih je vreme prevazišlo ... ipak dao je ministar

 
2015-06-22 09:05:05
Društvo| Kultura| Moj grad| Umetnost

GRAFITI

Đorđe Bobić RSS / 22.06.2015. u 10:05

... (изборни) графит у Помпеји “ти упијајући воду вероватно си већ потонуо” - Помпеја, кандидати за Дуумвират у години ерупције Везува (79.г.

Grafit je poruka koja se šalje javnosti u bilo kom društvenom i urbanom okruženju jer grafitičar je drugačije ne može saopštiti. Kaže se da grafiti pripadaju supkulturi velikih gradova i iskazuju, pre svega, mada to zvuči kao stereotip, buntovan stav prema građanskim normama. Što je manje slobode, lične i društvene u urbanom okruženju, grafiti na zidovima su brojniji i podrazumevajući deo urbanog jezika, aktuelne i autentične poruke. I onda, opet od početaka: “Zapanjen sam, o zide, da se još nisi srušio pod težinom tolikih gluposti napisanih na tebi!„ je pretekli grafit izgreban na zidu u Pompeji, onomad pre volje vulkana da sve to zatrpa. Od tada, bilo je toga još kojekuda odvajkada pa posle radoznalog otkopavanja registrovane su poruke prenete grebanjem po zidu, posle uz napredak pisalo se kredom ili nekom biljnom bojom sve do danas kada se to čini sprejom. Grafiti traju, događaju se neprekidno kao deo bilo koje civilizacije mada nepriznat i u najvećem broju slučajeva nije dobro gledan.

 

Đorđe Bobić

Đorđe Bobić
Datum rоđenja:  - Pol:  Muški Član od:  08.04.2007 VIP izbora:  64 RSS RSS Feed Saznajte više o autoru

Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana