2010-01-07 22:49:38
Ekologija| Hobi| Nauka| Životinjski svet

Ptičarenje – lekcija 4

albicilla RSS / 07.01.2010. u 23:49

A ako se pitate kakva sad lekcija četiri... i kud se dedoše jedan, dva i tri... sećam se jedne priče o mladiću željnom znanja koji je otišao kod učitelja koji će ga podučiti zenu. Spremao je učiteljevu kuću, okopavao baštu, kuvao i prao, donosio vodu i posle nekoliko nedelja se zapitao kada će početi sa obukom. Posle nekoliko meseci usudio se i rekao: „Učitelju, ja samo spremam kuću, okopavam baštu, kuvam i perem i donosim vodu, a došao sam da učim zen. Kada će moja obuka da počne?“ Učitelj ga je blago pogledao i odgovorio: „Tvoja obuka je odavno počela, samo ti to još nisi shvatio.“

 

LOVCI U JESENJEM KRAJOLIKU

Gost-autor:  Voislav Vasić, ornitolog

17761605_10154412244248045_1103068021_o_zps8cndgwa1.png

U Srbiji se o divljači, lovnoj struci i lovstvu kao privrednoj grani predaje i uči na šumarskim, poljoprivrednim, biološkim, geografskim i možda još nekim fakultetima i departmanima na više univerziteta. Svake godine dakle stižu mnogobrojni novi

 

(c) Hans Peeters
(c) Hans Peeters

Blic piše: Zaštićene ptice bez glave nađene u prtljagu

BEOGRAD - Republička inspekcija za zaštitu životne sredine juče je otkrila 240 ubijenih jedinki zaštićenih vrsta ptica u ručnom prtljagu četvorice italijanskih državljana

 
2009-10-19 06:31:08
Ekologija| Literatura| Nauka| Životinjski svet

Silovanje planete

albicilla RSS / 19.10.2009. u 07:31

Dzon Dzejms Odubon
Dzon Dzejms Odubon

U susret sajmu knjiga: što reče Strongman, kocka je bačena, pa, rekoh, da vam ponudim kocku iz svog prevoda ove lubenice: Klajv Ponting „Ekološka istorija sveta“, Odiseja, Beograd 2009

Tokom poslednjih 10.000 godina, ljudske aktivnosti su dovele do velikih promena u svetskim ekosistemima. Širenje naselja i stvaranje polja za gajenje useva ili napasanje stoke, krčenje šuma, te isušivanje močvara i vlažnih staništa, redukovali su staništa gotovo svih vrsta biljaka i životinja. Sistematski lov životinja radi hrane, krzna i drugih proizvoda (i, u mnogim slučajevima, ‘sporta’), drastično je redukovao brojnost mnogih vrsta, a neke doveo do izumiranja. ...

Golub selac

Možda najstrašniji primer masovnog pokolja nije bio onaj bizona, već golubova selaca – to je priča u koju je gotovo nemoguće poverovati. Prvi evropski doseljenici u Severnu Ameriku često su komentarisali ogroman broj plavih i dugorepih, brzih i gracioznih golubova. Jedan od prvih doseljenika u Virdžiniji opisao je:

Zimi je više divljih golubova nego što se to može zamisliti, ja sam viđao neprekinuta jata u vazduhu koja su prolazila po tri ili četiri sata, toliko gusta da su nam zasenila nebo. 

 

...a ovaj se pravi naivan. Dok Srbiju nastanjuje 7 miliona budala koje će to da progutaju.

 „Sad treba da štitimo i afričku grlicu,“ zaključio je Aleksandar Vučić svoje izlaganje.

 

IMG_3809ph800_zpsf7e34ffe.jpgRužičasti nesit - Foto (c) Georgos Spiridakis

Preko volana, naš pticovođa Jorgos Spiridakis posmatra blato na putu. Pa izlazi iz kola. Da nam pokaže otisak vučje šape. Pokret u krošnji kraj puta... grmuša čavrljanka koja se više skriva nego pokazuje, ali je ipak uspevamo videti. Rano je jutro aprilsko, a mi smo u planinama oko jezera Kerkini, na severu Grčke. 
 

DSCF3038_zps0hfzx2fh.jpg

Ima jedna izreka, kaže “those who paddle their own canoe do not have to wait for their ship to come in”. Tako sam nekako, umesto da čekam da mi samo dođe, sve u duhu te izreke pošao na sunčani jug da presretnem (i opljačkam?) to proleće. Imao sam sreću da se kao bird blogger pridružim fam tripu koji je svojim poslovnim partnerima organizovala atinska ekoturistička agencija Natural Greece (sad mi više nije prvina, ali sam onomad bio zbunjen koliko i vi sada – dakle, to je tura koja predstavlja ponudu agencije drugim turoperaterima... a i spretnijim travel writerima) i sa njima provedem par dana na mom omiljenom jezeru Kerkini, koje ste već i sami ptičarili posredstvom mog dvogleda (evo prošlog aprila, a evo i septembra).

 

Batokljun © Szabolcs Kokay
Batokljun © Szabolcs Kokay
Put se pruža uporedo sa Bojčinskom šumom. Ubrzo stajemo jer je svako za sebe video krupnu grabljivicu u krošnjama – B. je video crnu lunju, ali ja sam video nešto okrenuto nam leđima, što je u korenu kljuna pokazivalo krupnu žutu voskovicu i nama, koji smo pošli u potragu za orlom kliktašem, zaličilo na orla. B. ga nikada nije posmatrao, pa bi njemu taj bio nova vrsta. Kako je izašao da postavi teleskop, za trenutak mi je leđima zaklonio pticu i u sledećem trenutku je više nije bilo?! Ali, ako je nema nad šumom, nestala je među krošnjama, što belorepan ne bi uradio, ali kliktaš bi. Da li je..??

 
nZuClxnl.jpgDanas je 5. jun, Svetski dan zastite zivotne sredine. A ta zivotna sredina (nesrecnog li pojma, ko li ga izmisli, to nikada nijedan pesnik nece u stihove staviti), to vam je npr. ono u sta izlivamo nase nepreciscene fekalije, na sta nam je jedan profesor ukazao ovih dana... Jadan, nije znao da takvih izliva samo u Beogradu imamo 250.

Prosle godine je i gradonacelnik Beograda povodom 22. maja, Svetskog dana zaštite biodiverziteta (nesrecnog li pojma, da li ko setio bogatstva zivota ili cega slicnog?),
 
2010-01-21 19:56:00
Ekologija| Kućni ljubimci| Nauka| Putovanja| Životinjski svet

Farma

albicilla RSS / 21.01.2010. u 20:56

dewildt.jpgGrađen više kao hrt nego kao mačka, pouzdano je izmeren pri brzini od 105 km/h. Iako u zatočeništvu živi i preko 20 godina, u divljini je to svega deset: uništeni brojnim sprintovima, zglobovi stradaju te životinja umire od gladi jer više ne može da lovi. Govorim, naravno, o gepardu. Poslednji preživeli iz roda koji je, kako fosilni nalazi pokazuju, imao makar pet vrsta, uključujući mačku-sprintera veličine lava koja je stepama jurila pre pola miliona godina, gepard izgleda odavno juri ka konačnom izumiranju. Da li je zaista tako?

 

albicilla

albicilla
Datum rоđenja:  - Pol:  Muški Član od:  04.10.2008 VIP izbora:  72 RSS RSS Feed Saznajte više o autoru

Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana