2008_11_05_02__c__maciej_szymanski_581608_zpsjloieogy.jpg

WWF Srbija, 28.12.2016.   |   Ornitolozi Lige za ornitološku akciju, u saradnji sa Zavodom za zaštitu prirode Srbije, organizovali su i ove godine prebrojavanje malih vranaca i potvrdili da uz obalu reke Save u Beogradu sada zimuje 3.700 jedinki, što predstavlja 5,3 odsto evropske, odnosno oko dva odsto ukupne svetske populacije. Brojnost malih vranaca je skoro ista kao i prošle godine  kada je izbrojano 3.800 jedinki. Relativno stabilna brojnosti i stalno  prisustvo ovih ptica i dalje pokazuje veliku vrednost i značaj rečnih staništa u užoj gradskoj zoni. 

Mali vranac u Čukaričkom rukavcu, foto Maciej Syzmanski 

“Meni je sada već okruglo 20 godina kako pratim male vrance na zimovanju na Savi, počeo sam još 1996. Vranaca je tada bilo dvostruko više nego što se znalo, bilo ih je već 1000 u gradu, a to je nakon odsustva od pola veka već bilo uspeh samo po sebi. Tako je počelo. I evo nas sada, 20 godina kasnije kako pratimo  ovu vrstu na zimovanju u Beogradu. Svaka populacija koja prelazi 1 procenat regionalne se smatra međunarodno značajnom i nameće obavezu da pospešimo njen opstanak, a mi i ove zime imamo 5% evropske populacije malih vranaca usred glavnog grada. To nije samo obaveza da ih zaštitimo, već i potencijal za razvoj eko-turističkog proizvoda Beograda jer se ova vrsta sreće samo od Jadrana do Kaspijskog jezera, i njeno odsustvo u Zapadnoj Evropi je čini jako atraktivnom za tamošnje posmatrače ptica. Ono što su za Kikindu sove, za Beograd je mali vranac“, izjavio je Dragan Simić iz Lige za ornitološku akciju. 

 
2009-10-19 06:31:08
Ekologija| Literatura| Nauka| Životinjski svet

Silovanje planete

albicilla RSS / 19.10.2009. u 07:31

Dzon Dzejms Odubon
Dzon Dzejms Odubon

U susret sajmu knjiga: što reče Strongman, kocka je bačena, pa, rekoh, da vam ponudim kocku iz svog prevoda ove lubenice: Klajv Ponting „Ekološka istorija sveta“, Odiseja, Beograd 2009

Tokom poslednjih 10.000 godina, ljudske aktivnosti su dovele do velikih promena u svetskim ekosistemima. Širenje naselja i stvaranje polja za gajenje useva ili napasanje stoke, krčenje šuma, te isušivanje močvara i vlažnih staništa, redukovali su staništa gotovo svih vrsta biljaka i životinja. Sistematski lov životinja radi hrane, krzna i drugih proizvoda (i, u mnogim slučajevima, ‘sporta’), drastično je redukovao brojnost mnogih vrsta, a neke doveo do izumiranja. ...

Golub selac

Možda najstrašniji primer masovnog pokolja nije bio onaj bizona, već golubova selaca – to je priča u koju je gotovo nemoguće poverovati. Prvi evropski doseljenici u Severnu Ameriku često su komentarisali ogroman broj plavih i dugorepih, brzih i gracioznih golubova. Jedan od prvih doseljenika u Virdžiniji opisao je:

Zimi je više divljih golubova nego što se to može zamisliti, ja sam viđao neprekinuta jata u vazduhu koja su prolazila po tri ili četiri sata, toliko gusta da su nam zasenila nebo. 

 
2008-12-19 22:02:23
Hobi| Literatura| Putovanja| Roditeljstvo| Sport

THE DANUBE DRIFTER

albicilla RSS / 19.12.2008. u 23:02

[pisano 1998, priređeno deset godina kasnije]

Ima putopisa koji se čitaju, ima, opet, onih koji se tokom čitanja prožive a najređi su oni koji se - dožive. Za mene je Drifting down the Danube avantura počela avgusta 1998 ludom vožnjom kroz kapije Golubačke trđave nastavljenom kroz tunele Đerdapske magistrale. Sunce se poigravalo sa mojim strpljenjem čas se pojavljujući između brda, čas se skrivajući iza njih.

Hitao sam ka Donjem Milanovcu da se pridružim velškoj porodici Hilton, te sa njima i 43. Tour International Danubien regatom izveslam Kazane. TID je najduža kajak-kanu regata na svetu i svake godine se vesla niz Dunav na relaciji od Nemačke (Ingolštat) do Bugarske (Silistra) - ukupno 2080 km.

 

Batokljun © Szabolcs Kokay
Batokljun © Szabolcs Kokay
Put se pruža uporedo sa Bojčinskom šumom. Ubrzo stajemo jer je svako za sebe video krupnu grabljivicu u krošnjama – B. je video crnu lunju, ali ja sam video nešto okrenuto nam leđima, što je u korenu kljuna pokazivalo krupnu žutu voskovicu i nama, koji smo pošli u potragu za orlom kliktašem, zaličilo na orla. B. ga nikada nije posmatrao, pa bi njemu taj bio nova vrsta. Kako je izašao da postavi teleskop, za trenutak mi je leđima zaklonio pticu i u sledećem trenutku je više nije bilo?! Ali, ako je nema nad šumom, nestala je među krošnjama, što belorepan ne bi uradio, ali kliktaš bi. Da li je..??

 

Sam: I know. It's all wrong. By rights we shouldn't even be here. But we are. It's like in the great stories, Mr. Frodo. The ones that really mattered. Full of darkness and danger, they were. And sometimes you didn't want to know the end. Because how could the end be happy? How could the world go back to the way it was when so much bad had happened? But in the end, it's only a passing thing, this shadow. Even darkness must pass. A new day will come. And when the sun shines it will shine out the clearer. Those were the stories that stayed with you. That meant something, even if you were too small to understand why. But I think, Mr. Frodo, I do understand. I know now. Folk in those stories had lots of chances of turning back, only they didn't. They kept going. Because they were holding on to something.

 

Organizacije za zaštitu ptica tražile obustavu letnjeg lova usled velikih vrućina i suše – država reagovala blagovremeno i pozitivno!

photo1blog_zps6405246e.jpgPrepelica Coturnix coturnix, foto (2) copyright © albicilla

 

Neko je od građana Beograda, ali i čitavog sveta (ona je deo područja za ptice od međunarodnog značaja), ukrao Adu Huju. Ne znamo ni ko, ni zašto, ni s čijom dozvolom.

Stanje od pre sedam godina i stanje današnje (snimci iz 2002. i 2009):

24566_410687851741_592506741_502992.jpg 

 

Foto: Lorand Vig
Foto: Lorand Vig
"Study nature, not books", pisalo je u kabinetu Džima Tanera (iz potrage za pticom Gospoda Boga

 

Veslam kanu uz Ratno ostrvo (na obali se kaže veslam u kanuu, ali na vodi se tako ne govori - veslam kanu, full stop)... Preda mnom, ogromna ptica leti nisko, mašući krilima... što je neobično jer tako krupne ptice obično štede energiju jedreći, tek neznatno pomerajući pokoje perce...

 

GoranTopic_zps56245902.jpgDo čega dovodi nekritično prenošenje gluposti – foto Goran Topić

Ama dosta više! U šta se ova, nekada ugledna medijska kuća pretvorila? Nekritično prenosi nestručne žalopojke onih koji nisu u stanju da spreče uništenje ribljeg fonda usled izmena ekoloških uslova, lova strujom, itd, a sve bez traženja mišljenja od stručnjaka-ornitologa (hoćete telefon Prirodnjačkog muzeja, ili Zavoda za zaštitu prirode?

 

Carevine i države su dolazile i odlazile, a on je ostao. Razne vojske su marširale pored njega, dolazili su poraženi pobednici i ispraćani pobeđeni okupatori, a on je stajao. Dinastije se smenjivale, bezbrojne vlade se dizale i padale, razni režimi su uspostavljani i obarani, a on je mirno gledao. Sve je prolazilo – on je opstajao. Zar nije smešno i tužno da se jedan današnji ministar usuđuje da govori šta treba ili ne treba da se radi sa tim i takvim hrastom? Treba prvo da stane pored hrasta i uporedi senke.

Gost-autor Voki Vasić

 

albicilla

albicilla
Datum rоđenja:  - Pol:  Muški Član od:  04.10.2008 VIP izbora:  72 RSS RSS Feed Saznajte više o autoru

Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana