Kao one stare dečje
Bio je izuzetan naučnik, čije je područje istraživanja bilo čitavo Balkansko poluostrvo, a značaj uveliko nadilazio tu oblast i dostizao svetske razmere (pisano 2003; objavljeno u Acrocephalusu, Vol. 24, No. 116 - tekst na srpskom sledi na kraju):
I became acquainted with Dr. Matvejev in the early 1990s, when chancing upon his book “Distribution and Life of Birds in Serbia” in the bookshop of the Serbian Academy of Sciences and Arts. Another couple of years passed, before I learned that the author was actually not only alive but still a very active ornithologist.
Građen više kao hrt nego kao mačka, pouzdano je izmeren pri brzini od 105 km/h. Iako u zatočeništvu živi i preko 20 godina, u divljini je to svega deset: uništeni brojnim sprintovima, zglobovi stradaju te životinja umire od gladi jer više ne može da lovi. Govorim, naravno, o gepardu. Poslednji preživeli iz roda koji je, kako fosilni nalazi pokazuju, imao makar pet vrsta, uključujući mačku-sprintera veličine lava koja je stepama jurila pre pola miliona godina, gepard izgleda odavno juri ka konačnom izumiranju. Da li je zaista tako?
Prema izveštaju BirdLife Internationala, iznetom na nedavno održanoj konferenciji o krivolovu koju je na Kipru organizovala Bernska konvencija (a), posvećena zaštiti divljih životinja i prirodnih staništa, komercijalni krivolov i ilegalna trgovina ubijenim pticama u svrhu pripremanja jela po restoranima EU predstavlja ozbiljnu pretnju njihovom opstanku u zemljama jugoistočne i srednje Evrope.
...eko-turizam ima potencijal da otvori četiri puta više radnih mesta od lovnog turizma i da donese dvostruko veći prihod...
Rano popodne novembarskog dana, stižem do ribnjaka u Barandi da utvrdim koje su vrste ptica i u kom broju prisutne u ovoj fazi jesenje migracije. Poput guštera uživam u jednom od poslednjih sunčanih dana ove godine, iako me sunce istovremeno ometa u radu: bije mi pravo u oči, pa je površina vode sva u zlatnim odsjajima. Da tu ne bude kraj, ribnjak je prošaran lavirintom tršćaka koji dodatno skrivaju ptice.
A ptice, naviknute na sportiste, nervozno poleću čim izađem iz kola. Isprva uočavam dve-tri vrste i svega nekoliko desetina obližnjih ptica. U daljini, sporim zamasima velikih krila leti siva čaplja i čini se da je to sve što ću videti.
Pitanje „Pošto priroda?“ sam prvi put postavio 2009. i na njega odgovorio ovde. Ovih dana sam isto pitanje sebi iznova postavljao. Sve dok nisam, a da nisam ni pitao, saznao odgovor. Sad znam cenu. Cenu prirodne baštine svih građana ove države. I cenu za koju je vlada spremna da promeni zakone i stavi je na doboš.
1 Nabavite dvogled – bez alata ipak nema zanata. Šta da nabavite zavisi od toga koliko ste sigurni da zaista želite da posmatrate ptice, tj. duže od par meseci.