Ključna debata oko prirode evropskog identiteta vodi se oko pitanja da li je on kulturni ili politički, ili i jedan i drugi. Nepotibna činjenica je da je Evropljanima primarni identitet nacionalni i da ih to razlikuje od npr. dve najmogoljudnije zemlje, koje su, iako po mnogim kriterijumima populaciono diferenciranije, uspele da kreiraju primarni nacionalni narativ, daleko jači od većine regionalnih. Npr. u Indiji je stvoren jedinstven kulturni i politički identitet, koji je potpomognut svešću o dugom postajanju države, ali i neformalnim ali veoma snažnim religijskim narativom (Hinduizam).

 
2011-06-25 15:31:42
Politika

Ko će formirati vlast 2012?

Goran Nikolić RSS / 25.06.2011. u 16:31

Analiza je bazirana na hipotetičkoj elektoralnoj snazi srpskih partija. Pođimo od poslednjih referentnih istraživanja javnog mnjenja, kao i od nekih uvek važećih izbornih premisa.

Stranke manjina koje tradiconalno ulaze u parlament (Mađari, Bošnjaci i Albanci) zbirno bi mogle da uzmu od 3% do 3,3%, najverovatnije 7 mandata. Eventualni osmi mandat mogao bi da bude drugi mandat Zukorlićeve stranke ili pak romskih partija. Ipak, neko, kao Albanci Preševske doline mogao bi da padne ispod npr. 0,37% ili bi se to pak moglo desiti i Ugljaninu, suočenom sa snažnom novonastalom konkurencijom

 
2010-11-26 13:09:05
Društvo| Kultura| Umetnost

Koncept zatvorenih muzeja

Goran Nikolić RSS / 26.11.2010. u 14:09

Autor teksta: doc. dr Davor Džalto

 

Kao što je poznato stručnoj ali i široj javnosti, dva ključna umetnička muzeja u glavnom gradu Srbije su uspešno zatvorena dugi niz godina. Reč je naravno o Narodnom muzeju i Muzeju savremene umetnosti („Muzej na Ušću“), čije su zgrade zatvorene za javnost od 2003., odnosno 2007. godine.

Primer zatvaranja muzeja na tako dugo vreme pokazuje izrazito problematičan odnos društva i države prema kulturi i njenim institucijama. Ono što uvećava ovaj problem je odsustvo jasnog plana o tome kada će radovi biti završeni

 
2010-01-31 15:12:38
Ekonomija

Limiti depresijacije dinara 2010

Goran Nikolić RSS / 31.01.2010. u 16:12

Ako bi NBS pustila dinar da slobodno fluktuira, kako se zalažu pojedini domaći ekonomisti, skoro je izvesno da bi se kurs formirao na znatno višem niovu od sadašnjeg. Naime, bez intervencija NBS, odnosno dodatnog ulivanja deviza iz deviznih rezervi na međubankarsko devizno tržište postajala bi mnogo manja spremnost banaka da ''otvaraju dinarske pozicije'', sve do momenta kada procene da će se kurs stabilizovati.
Povlačenje NBS sa deviznog tržišta nije realno, ne samo zbog bankrota koji bi zadesio brojna preduzeća, već zbog jednog formalnog zahteva: obaveze NBS da inflaciju

 
2013-06-29 15:58:36
Ekonomija

Zašto ekonomski posrćemo?

Goran Nikolić RSS / 29.06.2013. u 16:58

U istraživanju Comina & Mestieria iz maja 2013 pokazuje se da je put za smanjivanje nejednakosti u privrednoj razvijenosti među državama masovno i brzo uvođenje novih tehnologija u siromašne ili srednje razvijene zemlje. Naravno, teško da bilo ko intuitivno nije bio svestan ovog zaključka, ali barem se naučno potvrđuje potreba za privlačenje stranih investicija, jer do sofisticirane opreme i prenošenja znanja za njeno korišćenje teško da možemo doći na drugi način.
Studija je obuhvatila dva poslednja stoleća.

 
2010-07-24 16:52:21
Ekonomija

Dinar potcenjen prema evru 40%

Goran Nikolić RSS / 24.07.2010. u 17:52

Dinar je potcenjen prema evru 40,6% prema Big Mek indeksu. Naime, nedavno objavljeni Big Mek indeks britanskog nedeljnika "Ekonomist" (koji datira još iz 1986) pokazuje, na osnovu cena popularnog sendviča (hamburgera), koliko su pojedine valute precenjene ili potcenjene prema dolaru. Naime, polazi se od toga da budući da Big Mek inkorporira cene roba ali i usluga da je samim tim on dobra aproksimacija ukupnih cena (što naravno nije uvek slučaj).

Prema najvnovijim računicama (http://economix.blogs.nytimes.com/2010/07/23/the-big-mac-index-2/) evro je precenjen prema dolaru za 16%,

 

Srbija će ove godine imati budžetski deficit od 4,8% BDP-a. Pored toga, država mora da finansira i otplatu glavnice javnog duga u iznosu od oko 8-9% BDP-a ove godine. Dakle, potrebe za finansiranjem sumarnih državnih rashoda su znatno veće nego prethodnih godina, pre svega, zbog dospeća značajnih iznosa glavnica javnog dugova (a to će se dešavati i narednih godina).

Kako država pokriva ove rashode? Ministarstvo finansija, odnosno trezor, tj država, se pre svega finansira finansira izdavanjem trezorskih zapisa (trenutni stok je oko 140 milijardi dinara), iz sredstava od prolećnog

 

 Autor: dr Davor Džalto

(Tekst predstavlja izvod iz teksta „Fides at Regnvm“, Plus Ultra: izabrani eseji o kulturi, komunikaciji i veri, Beograd, 2011, 65-74).

 U ovom tekstu ću pokušati da na sintetičan način izložim i analiziram glavne argumente, koji se iz perspektive pravoslavne tradicije najčešće navode u prilog monarhije kao oblika vladavine. U tom cilju, u daljem izlaganju ću analizirati dva teksta u kojima je se argumentuje u prilog monarhije, sa željom da se ona opravda i obrazloži na osnovu dogmi Crkve i pravoslavnog predanja. Razlog za pozivanje upravo na ove tekstove, pored velikog broja onih koji se bave vezama monarhije i pravoslavne vere, leži u činjenici da su ova dva teksta međusobno komplementarna, te da je iz njih moguće iščitati, na sažet ali i dovoljno razrađen način, praktično sve važnije aspekte nečega što se krajnje uslovno može okarakterisati kao «(afirmativna) pravoslavna teologija monarhije».

 
2011-05-13 10:13:00
Biz

Da li je GDP relativna stvar?

Goran Nikolić RSS / 13.05.2011. u 11:13

Svaka revizija GDP (BDP-a) u Srbiji poslednjih skoro deceniju smanji njego rast i apsolutni nivo. Ovoga puta je to samo bilo malo mnogo da se javnost ne bi uskomešala. Naime, autori MAT-a su pre pet-šest dana saopštili da je sve ono što smo u toku 2009. (ali i 2008. i 2007. godine) stvorili znatno skromnije nego što se mislilo. Po njihovoj računici pad Bruto domaćeg proizvoda u 2009. iznosio je 6,2% (RZS stidljivo iznosi procenu o smanjenju od 3,9%, posle 3,5% i prvobitnih 3,1%). Istina, stvar ipak nije grom iz vedra neba, jer su ekonomisti sumnjali u procene Zavoda za statistiku. Npr.

 
2011-12-28 18:14:24
Ekonomija

Kada će Kina prestići Ameriku?

Goran Nikolić RSS / 28.12.2011. u 19:14

Londonski The Economist se već duže vreme bavi temom kada će ekonomija Kine prestići američku. Dve godine, koje se vide kao moguće, su 2018 i 2021. Naime, u prvom scenariju polazi se od toga da će prosečni rast GDP Kine u sledećoj deceniji biti 7,75% (SAD 2,5%), kineska inflacija (odnosno deflator GDP) 4% (američka 1.5%) i prosečna godišnja apresijacija juana 3%. U drugom scenariju, Kina usporava; realni rast je prosečno 5%, dok sve ostalo ostaje nepromenjeno. U tom slučaju Kina prestiže SAD 2012.
Međutim, nisu nemogući ni drugi scenariji.

 

Goran Nikolić

Goran Nikolić
Datum rоđenja:  02.10.1974 Pol:  Muški Član od:  10.07.2007 VIP izbora:  65 RSS RSS Feed Saznajte više o autoru

Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana