Autor: prof. Davor Džalto

(delovi preuzeti iz istoimenog rada objavljenog u: Kultura, 135/2012, 20-27)

Obrazovni sistem u Srbiji je u, tako reći, procesu neprekidnih reformi već dugi niz godina. Reforme i izmene se dotiču svih nivoa obrazovanja, od osnovnoškolskog do visokog. Stalno poboljšavanje funkcionisanja obrazovnog sistema i menjanje onoga što se pokazuje kao loše ili neadekvatno se čini toliko samorazumljivim da nije ni potrebno argumentovati u prilog ovakvih promena. Svedoci smo da postoje pozitivni rezultati reformi koje su u visokom obrazovanju sprovođene u poslednjoj deceniji. Pa ipak, i pored svih reformi izgleda da odsustvuju adekvatni rezultati.

 

Odluka EU da približavanje BIH toj integraciji uslovi sprovođenjem izmena izbora Predsedništva i Doma naroda BIH zbog sudskog spora Sejdić-Finci dovela je BH političare u tešku situaciju. Dok se oko Doma naroda parlamentarne skupštine BH nazire rešenje (iz RS bi, pored četiri Srbina, bio i jedan ili dva pripadnika ostalih, a u FBIH, uz četiri Bošnjaka i toliko Hrvata, još dva ili četiri ostala) za izbor članova predsedništva gde pripadnicima nacionalnih manjina u BIH ne bi bilo onemogućeno da se barem kandiduju teško da se mnogo odmaklo. U RS predlažu da se u tom entitetu bira jedan član predsedništva bez determinisane etničke pripadnosti, dok neke partije poput PDP-a, Mladena Ivanića, nemaju ništa protiv i da Skupština RS bira jednog člana trojnog predsedništva BiH.

 

Tokom 20. veka prosečno radno vreme opalo je skoro duplo, pre svega zbog dramatičnog rasta produktivnosti, ali i usled pritiska sindikata, kao i progresivnog zakonodavstva. Radna nedelja, u većem delu industrijalizovanog sveta, kontinuirano je padala, na oko četrdeset sati posle Drugog svetskog rata. Već 1926. Henri Ford je počeo da zatvara svoje fabrike automobila subotom i nedeljom. Tri godine kasnije sindikat radnika u proizvodnji odeće u SAD izborio se za petodnevnu radnu nedelju. Federalna vlada SAD ozakonila je 1946. četrdeset-časovnu radnu sedmicu za državne funkcionere, ali

 

Autor: dr Davor Džalto

Iz medija saznajemo za postojanje uputstva Ministarstva prosvete Republike Srbije kojim se traži tolerisanje pravopisnih grešaka na završnom ispitu učenika osnovne škole iz srpskog jezika, ukoliko se pitanja ne odnose striktno na pravopis (ovde kao izvor koristim dnevni list Blic). Kao dodatak tome stiže i informacija, ova već sasvim nadrealna, da će se tolerisati i mešanje ćiriličnog i latiničnog pisma. Nakon momentalne i burne reakcije roditelja, stručne i najšire javnosti, iz Zavoda za vrednovanje kvaliteta obrazovanja i vaspitanja (izvor: b92.net) stiže solomonsko rešenje problema: učenici će uglavnom zaokruživati odgovore pa tako neće ni biti prilike da učenik napravi pravopisnu grešku!

 

 

Vlasti u Republici Srpskoj smatraju da su davno stečeni uslovi za okončanje supervizije u distriktu Brčko, te očekuju da će do kraja maja 2012. biti završena faza tranzicije upravljanja OHR-a u distriktu. RS očekuje da uskoro institucije vlasti u distriktu sasvim preuzmu odgovornost za njegovo funkcionisanje (inače, RS je nedavno otvorila svoju kancelariju u Distriktu, gde građani koji su se opredelili za državljanstvo RS mogu u svom mjestu stanovanja da regulišu mnoga pitanja administrativne prirode). S druge strane, isto ne misli predsedavajući Predsedništva BiH Bakir Izetbegović koji je uputio pismo ambasadorima zemalja članica Upravnog odbora Saveta za provođenje mira u kojem je ocenio da nisu stečeni uslovi za okončanje režima supervizije za Brčko distrikt.

 
2012-04-30 17:17:37
Politika

Izborna matematika 2012

Goran Nikolić RSS / 30.04.2012. u 18:17

Pretpostavimo da nije nerealno da u poznu noć šestog na sedmi maj dobijemo rezultate parlamentarnih izbora u Srbiji veoma slične sledećim. Koalicija oko SNS dobija 28,5% glasova, DS 24%, SPS-PUPS-JS 11,5%, DSS 6,5%, SRS 6,5%, URS 5,5%, LDP 5,5%, Dveri 3%. Manjine, uključujući i NOPO, dobijaju ukupno deset mandata (5 SVM, dva BDZ, po jedan Albanci i SDA). Cena mandata je nešto ispod 0,37% (‘'rasuto'' je oko 8%). Sledeći Dontove količnike SNS osvaja 78 poslanika, DS 65, SPS 31, DSS i SRS po 18, URS i LDP po 15. Na osnovu sledećeg kakvu vladajuću koaliciju možemo očekivati?

 
2012-04-21 19:21:01
Politika

Federiranje Federacije BIH

Goran Nikolić RSS / 21.04.2012. u 20:21

FBIH sa 4 kantona
FBIH sa 4 kantona
BH glasilo, Dnevni list, je nedavno objavio da Federaciju BiH nakon jesenjih lokalnih izbora čeka radikalno preuređenje. Tvrdi se da domaća i strana diplomatija u strogoj tajnosti već probno prekraja prebukiran i nefunkcionalan entitet. Okrupnjavanje 10 kantona zamišlja se, uglavnom, po predratnoj teritorijalno-administrativnoj podeli. Dnevni list piše da bi Unsko-sanski, Posavski i Tuzlanski kantoni ostali u sadašnjim okvirima. Međutim, Hercegovačko-neretvanskom pripojio bi se Kanton 10 (Livno) i Zapadnohercegovački, a Sarajevski kanton bi se ujedinio s Bosansko-podrinjskim, Zeničko-dobojskim i Srednjobosanskim kantonom.Druga faza podrazumevala bi potpuno ukidanje kantona i uvođenje dva nivoa vlasti u Federaciji BiH - entitetske i opštinske, što bi zahtevalo izmenu Ustava BiH.

 
2012-03-27 18:12:15
Ekonomija| Politika

Ekonomski aspekt entitetizacije BiH

Goran Nikolić RSS / 27.03.2012. u 19:12

administrativna struktura BiH
administrativna struktura BiH
Predsednik skupštine Republike Srpske nedavno je rekao da političko Sarajevo ne pokazuje preveliki interes za funkcionisanje zajedničkih institucija BIH. Po njemu vlast u Federaciji BIH se koncentrisala na svoj entitet. Da li je ovo samo politička poruka ili dobar opis trenutnog stanja? Pokušajmo da odgovorimo na ovo pitanje tretirajući relevantne ekonomske pokazatelje, jer je bitan deo priče - novac.
Po dostupnim podacima o budžetima za 2010. udeo potrošnje na nivou Unije (države) BiH u GDP RS iznosio je 7% (misli se na trećinski udeo potrošnje Unije BiH), dok je udeo u javnoj potrošnji (konsolidovanim budžetskim rashodima) RS iznosio 17%. Ovde treba pomenuti da se dobar deo tih para vraća u RS kroz plate službenika iz RS, budući da praktično polovina budžeta Unije BH ide na plate. Međutim, zaposleni iz RS čine ipak daleko manji udeo od trećinskog, koliko je približno njihov udeo u GDP i populaciji BIH.

 

Predizborni plakati – prilika za uništavanje (ono malo) estetike gradova

Autor: dr Davor Džalto

Počele su predizborne kampanje.

Izbori su, sami po sebi, u svim društvima koja gaje tradiciju predstavničke demokratije, pozitivna stvar i prilika da „public opinion“ utiče na „public policy“. Ostavljajući ovom prilikom po strani probleme sa kojima se suočava savremena demokratija (o tome videti: D.Dž., „Kriza demokratije?“, u: Pravoslavlje 1080, 28-31) u ovom tekstu ću se fokusirati na jedan drugi problem, problem predizborne (anti)estetike koja se ogleda u predizbornim plakatima i načinima njihovog prezentovanja javnosti.

 
2012-03-03 20:28:46
Politika

Etnička mapa Evrope 2012

Goran Nikolić RSS / 03.03.2012. u 21:28

Na početku 21. veka etnička mapa starog kontinenta značjano se promenila u odnosu na samo stoleće ranije. Dva svetska rata i proces zaokruživanja nacionalnih država praktično je izbrisao etničko šarenilo karaktiristično za raniji period, barem u okviru samih država. Velika većina zemalja u Evropi danas ima populaciju koju najmanje četiri petine čini pripadnici većinskog naroda. Takav slučaj je uglavnom i u našem regionu. Imigracija sa drugih kontinenata na prostor Zapadne Evrope nešto je ublažila trend porasta učešća većinske nacije u ukupnoj populaciji,
 

Goran Nikolić

Goran Nikolić
Datum rоđenja:  02.10.1974 Pol:  Muški Član od:  10.07.2007 VIP izbora:  65 RSS RSS Feed Saznajte više o autoru

Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana