2015-06-16 22:25:19
Astronomija| Nauka| Život

Čekajući vanzemaljce

Saša Zorkić RSS / 16.06.2015. u 23:25

Ukratko o vanzemaljcima dok čekamo da nam se ukažu
-------------------------------------------------------------------------------

0011.jpgBez obzira što o vanzemaljcima ne znamo ništa, pa čak ni da li postoje, ipak u raspravi o njima moramo da napravimo neku njihovu podelu. U popularnoj literaturi vanzemaljci su po pravilu nešto poput iskarikiranih ljudi, po formi često nakaze za naš pojam lepote, mada ponekad simpatični, uglavnom preterano ili zli ili dobri, jako pametni ili umno sasvim ograničeni itd. Zapravo, oni su obični ljudi sa nekim prenaglašenim ljudskim osobinama. To u literaturi, a što se nauke tiče, oni su jednostavno živa bića. Ta bića mogu biti (e tu, konačno, dolazimo do naše podele):

-      Jednostavni organizmi.
-      Složeni organizmi
-      Inteligentni organizmi.

Ilustracija: Milorad Krstić 

Najveće šanse su da postoje ovi prvi, mada je i za njihov nastanak potrebno da se pogode mnogi uslovi. Složeni, ili viši organizmi su neizmerno veći izazov za prirodu. Našoj planeti je bilo potrebno dve milijarde godina da ih iznedri. Još veći izazov je nastanak inteligentnih bića. Inače kada se u svakodnevnom govoru kaže „vanzemaljac" obično se misli baš na takvog, dakle, inteligentnog.

 
2014-12-01 23:17:09
Nauka

Kako devojka zaista izgleda?

Saša Zorkić RSS / 02.12.2014. u 00:17

devojka.jpg 

Kladim se da na ovoj fotografiji vidite visoku, vitku, plavokosu devojku sa crvenom knjigom u rukama. To je normalno jer svi imamo manje-više slične vidne senzore. Neko vidi malo bolje, neko malo slabije, ali u suštini gotovo svi vide skoro isto.

Ima, međutim, ljudi sa manom oka i koji ne vide dobro neke boje. Osnivač Fejsbuka Mark Zakerberg dobro vidi plavu boju ali ne i ostale. Njemu su crvena i zelena boja samo nijanse sivog i za Zakerberga je ova devojka sivo-plavičasta, sa možda malo primese braonkaste boje.

 
2010-12-13 00:47:45
Astronomija

Umetnost Marsa

Saša Zorkić RSS / 13.12.2010. u 01:47

ML1-620.jpg

Veća slika

Ovo je prva u niza slika koje slede na ovom blogu. Kao što ćete videti, svaka slika je poseban primer izuzetne lepote, svaka pleni bojom, formom, kompozicijom, i svaka je samo detalj sa površine Marsa. Sve te slike snimljene su kamerom visoke rezolucije (HiRISE, High Resolution Imaging Science Experiment)

 
2019-10-31 11:04:59
Društvo| Mediji

Noć koja je uspaničila Ameriku

Saša Zorkić RSS / 31.10.2019. u 12:04

U istoriji medija 30. oktobar 1938. ostaće trajno upamćen. Tog dana u večernjim satima Radio Teatar Merkur (Mercury Theatre on the Air) na CBS-u izvešće radio dramu Rat svetova po istoimenoj knjizi Herberta Džordža Velsa. U knjizi se opisuje bespoštedna i brutalna invazija Marsovaca na Zemlju. Nikakvo oružje Zemljana nije bilo u stanju da osujeti pokolj koji su Marsovci sistematično vršili na našoj planeti. Po toj, inače čuvenoj, knjizi iz 1898. koja je ostavila dubok traga u literaturi i uticala na buduće naučno fantastične romane, četiri decenije kasnije izvedena je pomenuta drama. Nju je režirao Orson Vels (tada je imao 23 godine), u formi vesti. Drama je izazvala masovnu paniku kada je više miliona slušalaca poverovala da je naša planeta zaista pod invazijom ratobornih suseda. 
Orson_Welles_War_of_the_Worlds_1938.jpg
Orsopn vels razgovara sa novinarima

 
2010-06-21 00:17:27
Kućni ljubimci

Maltretira me pas

Saša Zorkić RSS / 21.06.2010. u 01:17

snjufa-300.jpg
Slažem se ja da životinje ne treba mučiti, već da ih treba čuvati i da je zakonska zaštita životinja civilizacijsko dostignuće, jer svi delimo ovu planetu i jedni bez drugih me možemo i tako to - samo, vidite, moj slučaj je sasvim drugačiji. Ne treba nikakva zaštita mom keriću, nego zaštita treba meni. Jer ne malteretiram ja njega, nego on, napast jedna, maltretira mene! Verujem da ima mnogo ovakvih slučajeva samo o tome se ne

 

drvo.jpg

Nije lako životu. Ima mnogo više mesta gde on ne može da postoji nego gde može. Zapravo u čitavom svemiru procenat dobrih mesta za život se sasvim neprimetno razlikuje od nule. Preko 99% svemira odmah otpadne jer tu nema ničega što bi moglo da se organizuje u bilo šta. Svemir je uglavnom prazan prostor kojim krajnje usamljeno lutaju retke čestice atoma. (U jednom kubnom santimetru međuzvezdanog prostora nalazi se jedan do dva atoma, dok u ih u vazduhu oko nas ima

 
2016-12-18 23:24:04
Astronomija| Nauka| Život

Što nam je Jupiter važan

Saša Zorkić RSS / 19.12.2016. u 00:24

 Prosto je neverovatno da jedan tako daleki objekat ima toliku moć i da bez njega mi ljudi ne bismo postojali.

 Jupiter.jpg

Ovako otprilike izgleda Jupiter na našem nebu među zvezdama. Ako ga niste prepoznali to je ova malo svetlija tačka u sredini. Njegov prečnik je 11 puta veći od prečnika Zemlje i on je najveća planeta u Sunčevom sistemu. Ali Jupiter je, za naš zemaljski, svakodnevni pojam vrlo daleko.  Uzmite ovako: gde god da ste do najdalje tačke na Zemlji ima nešto preko 20 hiljada kilometara. Do Meseca ima 20 puta više: 384 000, a do Jupitera? 750 miliona kilometara - u proseku. Prosto je neverovatno da jedan tako daleki objekat ima toliku moć i da bez njega mi ljudi ne bismo postojali. A ne bi postojale ni mnogo jednostavnije forme života od nas, pa možda ni život sam. Bar na ovoj planeti. Ima astronoma koji veruju da je za život bilo gde u svemiru neophodan Jupiter i to ovakav kakav je naš: određene mase, na određenom rastojanju od zvezde.

 
2017-02-05 22:31:19
Astronomija| Život

Život na Mesecu, Marsu i u pčeli

Saša Zorkić RSS / 05.02.2017. u 23:31

Oktobra 1999. Istraživači u Novom Meksiku su pronašli možda i najstarijeg stvora na svetu.

-------------------------------------------------------

Jedno od najneobičnijih mesta za život je objektiv TV kamere koja se nalazi na Mesecu. Na takvom mestu jedno vreme je živela kolonija streptokoka krajem šezdesetih godina prošlog veka. Streptokoke su u objektiv došle slučajno, prilikom sklapanja kamere. Kamera je zatim ugrađna u Nasinu sondu Surveyor 3 koja se 20. aprila 1967. meko spustila u Mare Cognitum (More Poznanstva) na Mesecu. Dve i po godine kasnije, 19. novembra 1969, svega 300 metara dalje sletela je posada Apola 12. Charles Conrad, komandir misije, odskakutao je do Surveyora, skinuo nekoliko njenih delova i vratio ih na Zemlju. Naučnike je interesovalo kako dugotrajno izlaganje Mesečevim surovim uslovima utiče na opremu i materijal, te su sve donesene predmete podvrgli detaljnom ispitivanju. Tako su naišli na streptokoke u objektivu kamere. Dve i po godine ove bakterije su provele potpuno izolovane, bez molekula vode i na ekstremnim temperaturama - i ostale žive.

ee7f894bd0e75187ae3582f0cfa3d9c9.jpg

Konard kod Servejora na Mesecu. U pozadini je Apolo 12.

Doduše dok su se nalazile na Mesecu te bakterije nisu bile žive u uobičajenom smislu te reči. Kada im ponestane usova za život one se umrtve. Isključe sve životne funkcije i čekaju bolja vremena. Biolozi kažu za njih da su samo potencijalno živa stvorenja. Ako im date malo hrane i kap vode one ožive i nastave svoj život kao da se ništa loše nije ni desilo.

 
2015-01-25 23:16:45
Život

Život u dubini

Saša Zorkić RSS / 26.01.2015. u 00:16

 Trst.jpg

kraken.jpg

Interesantna je i pomalo zbunjujuća činjenica da bolje poznajemo površinu Meseca nego dna naših mora. Imamo preciznije karte Marsa nego površine Zemlje pod okeanima. Uopšte, slabo poznajemo dve trećine naše planete pokrivene velikim vodama. Kada je pre više godina cunami pogodio Šri Lanku i Indiju onda je na obalu izbacio i velik broj živih organizama koje biolozi nikad ranije nisu videli. Iako su morima rutinski putovali još stari narodi, a u novije doba slavni evropski moreplovci preplovili svet, sve do 19. veka poznavanje morskih dubina merilo se metrima. O živom svetu u vodi znalo se samo po onome što je plivalo blizu površine i hvatano ribarskim mrežama. Mornari su se u to doba još užasavali morskih nemani kao što je ogromna morska zmija koja je, kako se pričalo, mogla čitav brod da proguta (ali bi odmah zaronila u vodu čim bi je neko pogledao u oči). Još strašnije biće bio je kraken, ogromna kreatura sa pipcima koja bi ledila krv u žilama prestravljenih mornara (slika desno).

 

aliens.jpg

Nakon Drugog svetskog rata život je ponovo postao lep. Svet je krenuo u obnovu, televizori, telefoni, pa i automobili su polako postajali deo svakodnevice. Rakete su osvajale visine, pojavili su se prvi veštački sateliti, a potom su dosegnute i najbliže planete. Tih posleratnih godina iz mnogih krajeva sveta stizale su misteriozne vesti o letećim tanjirima. Konačno, došlo je vreme da se naučnici opet posvete traganju za vanzemaljcima.

Možda nas iz tog beskrajnog crnila posutog zvezdama iznad nas neko posmatra. Verujemo da je svemir nastanjen samo su vanzemaljski svetovi jako daleko jedan od drugog i kontakti među njima su komplikovani. Zato se svaki nosi, kako ume i može, sa svojom sudbinom. Neki svetovi su sigurno srećni, neki nisu. Ali svaki gleda svoje nebo ne bi li na njemu pronašao signal razuma. Možda nam neki uporno šalju poruke pozdrava. Ili možda očajničku molbu za pomoć. Neki svetovi možda upravo izumiru ili bezglavo beže pred eksplozijom supernove. Mogu da zamislim flotu brodova koja plovi ka pogodnijem mestu za život. Hm, možda ka nama?!

 

Saša Zorkić

Saša Zorkić
Datum rоđenja:  18.03.1953 Pol:  Muški Član od:  23.07.2007 VIP izbora:  96 RSS RSS Feed Saznajte više o autoru

Korisnikova VIP lista

Chris Farmer, Jelica Greganović

Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana