Često ni sami ne znate da li neko pokušava da vam proda određenu ideju ili narativ. Jer, ideje bez narativa mogu da znače vrlo malo, jednako koliko ista ideja u različitim narativima može da ima potpuno drugačiji smisao. Opet, neko će reći da je jedno od osnovnih obeležja vremena u kome živimo to da predstavlja doba narativa više nego doba ideja (jer, šta su između ostalog društvene mreže do u dobroj meri platforme za masovnu proizvodnju narativa). I, ko bi to uopšte i mogao da zna do istraživači koji se bave relativno novijom disciplinom, prikladno nazvanom naratologijom.
Izgleda da su za marketare svih boja i uzrasta stigla neka bolja i berićetnija vremena. Jer konačno je, po svoj prilici, došao kraj svim onim bezličnim ispitivanjima javnog mnjenja, prelistavanjima hiljada krajnje neinspirativnih anketnih listića, beskrajnim preturanjima po terabajtima korisničkih podataka skupljenih po društvenim mrežama i reklamnim banerima rasutim po internetu, ili, daleko bilo, organizaciji neretko prilično neinformativnih fokus grupa. Naime, klasičan marekting izgleda da već uveliko ustupa mesto jednoj potpuno novoj disciplini - neuromarketingu.
Koliko god ljudi bili uvereni u svoje sposobnosti da razlikuju istinu od laži (ili, daleko bilo, da slažu tu i tamo), nauka govori nešto sasvim drugo. Naime, na osnovu više istraživanja verovatnoća po kojoj su ispitanici bili u mogućnosti da detektuju neistinu bila je u proseku tek nešto više od 50% (tačnije 54%) - što je u principu jednako uspešno koliko i puko nagađanje.
U dvodelnom dokumentarcu "How climate made history" autori iznose smelu tvrdnju po kojoj je čitava istorija oblikovana klimatskim promenama. Počev od globalnih, čija se vremena trajanja mere milenijumima, i koje utiču na stvaranje i odumiranje pojedinih vrsta, do lokalnijih, u kojima klimatske preturbacije koje se mere vekovima utiču na masovne migracije, kao i na nastanke i nestanke mnogih civilizacija. Pa sve do onih sasvim sporadičnih, koje jednako mogu uticati na uspone i padove ideologija, izbijanje revolucija, ili u najmanju ruku na snaženje i padove dinastija, ili početke i krajeve regionalnih i svetskih ratova.
Svima su nam poznata nasleđa ovih prostora, ali, zar ubrzanje istorije kome trenutno i sami svedočimo ne postavlja između ostalih i pitanje da li u međuvremenu možda ne nastaju i obrisi nekih novih Balkana. Jer, koliko god da je možda vekovima stvarno i predstavljao mesto frontalnog sudara Zapada i Istoka, da li je danas ta granica ipak pomerena nešto više prema istoku.
Poznati filozof je još davne 1800. godine rekao kako zrno peska može vekovima u budućnosti da izazove uspon ili pad čitavog jednog carstva. Radi se, naravno, o do sada bezbroj puta pominjanom „Efektu leptira" (po kome insekt mašući krilima na udaljenom rajskom ostrvu može da izazove nasumičan sunčani dan na Kopaoniku), ali da li je tako nešto moguće i u nedokučivim vrtlozima istorije, od kojih jednom možda upravo sada i sami svedočimo.
Alijansa diktature i Silicon Valley-a.
tess1
Koliko god sitkomi nekima možda delovali trivijalno, puni stereotipnih likova i tema, površnih prikaza svih mogućih slojeva urbanog i ruralnog stanovništva, kao i plitkih i predvidljivih poruka, mnogi su odavno uvideli da bi ih trebalo shvatiti krajnje ozbiljno. Kako zbog prilično složenih političkih, ideoloških ili društvenih poruka koje se njima prenose, tako i u smislu formiranja nekakvog globalnog kolektivnog pamćenja, možda čak i više nego bilo koji drugi medij. Jer, popularna kultura je odavno postala glavni prenosnik ideja, po nekima i više nego što su to danas formalno obrazovanje ili umetnost. A opet, televizija je kraljica popularne kulture, uz sitkome kao nesporne kraljeve televizije.
Ili, zašto bogati ne mogu da odole Wellness-u? Naime, mnogi kulturu, a ponekad čak i kult Wellness-a poistovećuju sa pseudonaukom, ali pomešanu sa taman toliko nauke koliko je potrebno kako bi se sve učinilo donekle uverljivim. Sad, neko bi od bogatijeg dela društva ipak očekivao nešto realniji i pragmatičniji pristup, ili, ako ništa drugo, najmanje viši nivo obaveštenosti. Pa opet, uprkos svemu, upravo najbogatiji godinama unazad postaju zamajac industrije Wellness-a, vredne po nekima preko 4,5 triliona dolara.