Pisac i novinar Pero Simić objavio je više knjiga na intrigantnu temu - ko je u stvari bio Josip Broz, kao i ljudi iz njegovog najbližeg okruženja. Poslednja objavljena „Broz protiv Tita" predstavlja kombinaciju arhivske građe, komentara i tumačenja ključnih događaja iz sedamdesetih godina prošlog veka, u kojima Jugoslavija doživljava neke od svojih sudbinskih trenutaka.
Aktuelni su teniski turniri na šljaci, pa mi pade na pamet na koje li sve načine tereni Madrida ili Pariza, kao i stadioni mnogih drugih sportova, podsećaju na arene Antičkog Rima i Grčke. Naravno, ne kažem da su današnji sportisti gladijatori, ne zato što je to milion puta do sada rečeno, već zato što samo po sebi verovatno i ne znači ništa. Kao, po svoj prilici, ni to da je narodu dovoljno hleba i igara.
"Svaki čovek ima cenu, ali ja ću, ipak, novac ulagati u one levo i desno. Jer, dokle god čujem žamor sa obe strane čini mi se da sam na dobrom putu."
„Naši pogledi na svet daleko su superiorniji u odnosu druge zahvaljući jednostavnoj činjenici da je svako nama suprotstavljeno mišljenje pogrešno, čim je suprotstavljeno našem mišljenju."
Ima više decenija kako smo u kapitalizmu, ili, ako ništa drugo, bar u tranziciji (doduše, neki će reći da to predugo traje, slično kao što je večito trajala i tranzicija iz socijalizma u komunizam). Sad, tih smo godina učeni različitim ljudskim i građanskim pravima, ali i tome da nije teško biti fin i da bi otpatke trebalo bacati u za to predviđena mesta. Ali, izgleda da je retko ko, bar za sada, našao za shodno da ukratko svima objasni još jednu prilično bitnu stvar - šta je to uopšte kapitalizam.
Ili „Staksnet", jedan je od najpoznatijih kompjuterskih virusa, koji je u fokus javnosti širom sveta za trenutak stavio priču za koju se verovalo da će ostati tajna, i u kojoj se na najširi mogući način prepliću kako globalni ekonomski tako i različiti geopolitički interesi. Kao i svet tehnologije pomešan sa jednim od onih najstarijih, rata - u ovom slučaju sajber ratovanja.
Kraj godine je blizu, ali i početak nove. Rođendani i svakoliki drugi praznici smenjuju se svakodnevno, obeležavajući nove početke i stare krajeve. Opet, pitanje je koliko je tok vremena u stvari i stvaran, a koliko predstavlja stvar uverenja i konvencije.
Šta je istorija, i odakle uopšte potiče. Jedni bi rekli da je pišu pobednici, drugi da su u pitanju istoričari. Sad, da li bi mogla samo da predstavlja faktografski skup pojedinačnih događaja, ili je ponekad i nešto sasvim drugo - širi kontekst u kome se pomenuti događaji odigravaju i tumače.
Nedavno je na kablovskoj emitovan dokumentarno-fiktivni film „Hjuston, imamo problem", na vrlo interesantnu temu. Naime, radi se o tome da su tokom pedesetih i šezdesetih godina prošlog veka u svemirskoj trci učestvovala tri igrača - SAD, SSSR i Jugoslavija. Ipak, iako je priča po priznanju autora prilično netačna, interesantan je način na koji su, kako to obično biva, zajedno sa izmišljenim ubačeni i istiniti detalji. Kao i pitanje gde je stvarna granica između istine i fikcije.