0010.gif - tekst posvećen različitim perspektivama koje (ako želimo) može da nam da 9.Maj, tekst podsećanja na prošlogodišnju atmosferu DANA EVROPE i malo o predrasudama, zabludama i tlapnjama kad su evropske integracije u pitanju i sasvim malo i najmanje o pojmarošima koji se, ponosni na sopstveno neznanje, ponekad bave Evropom -

- tekst je i pokušaj dokaza da u Srbiji ne postoje ni politički ni institucionalni ni idejni ni strateški protivnici evropskih integracija, dočim onih koji sami sebe takvima smatraju - ima na pretek, oni govore o razlozima svog protivljenja Evropi, ali oni ne rade ništa (niti mogu raditi) što bi protivljenje ikada realizovalo, ali je dobra vest da svi ti "kobajagi" euro-skeptici, euro-demagozi, euro-anti-globalisti, euro-pojmaroši i ini mogu sasvim lako pridružiti svakom dijalogu o Evropi i njenom Danu, samo ako malo "uzmu knjige u šake", jer već odavno ne postoji nikakav razlog da njihovo sopstveno neznanje o bilo čemu bude "omen" atmosfere u Srbiji - 

- i malo ponovo o nedostatku "kulture samopoštovanja" koju skoro pa i ne treba - dokazivati, od nedostatka putokaza na putevima do mesta na koje smo (kao) ponosni, preko neznanja o procenama šta, koliko i gde, koliko sporo i s kolikim greškama se menja po pravilima evropskih integracija, sve do bacanja đubreta gde god to stignemo, sve "busajući se u grudi" patriotske i slobodarske, a ne uviđajući da je svaki nemar prema okolini sopstvene lokalne zajednice neporeciv dokaz prezira prema svojoj zemlji i prema sebi samom - 

 
2009-05-02 17:15:16

Da nam živi živi rad

Bojan Budimac RSS / 02.05.2009. u 18:15

Istorija Prvog maja u Turskoj je prilično napaćena. Prva proslava Prvog maja je održana, u tada Osmanskom carstvu, 1905. u Izmiru. Druga u Skopju (sada Makedonija) 1909. Tek godinu dana kasnije (1910) je Prvi maj prvi put obeležen u Istanbulu.

 
2009-05-02 13:23:58

Nepodnošljiva lakoća zataškavanja

Drago Kovacevic RSS / 02.05.2009. u 14:23

 

"Nikoga nema da jakima oprosti" ( B. Miljković)

Rasim Ljajić, ministar za rad i socijalna pitanja, saopštio je 30. aprila kako je čovek romske nacionalnosti, sa njegove stranačke liste u Zemunu bio vređan na nacionalnoj i rasnoj osnovi i to od strane člana opštinske izborne komisije u Zemunu. Ljajić tom prilikom nije hteo da kaže iz koje je stranke taj član izborne komije, nije kazao ni njegovo ime, nego je samo izrazio uverenje da će se o tome još pričati.

Na vestima B92 mogli smo istoga dana čuti da je taj član izborne komisije iz

 
2009-05-01 07:49:05

Samo smeće oko kuće šeće

marco_de.manccini RSS / 01.05.2009. u 08:49

Za vreme Drugog Svetskog Rata je na jugoslovenskim teritorijama izdato preko stotinu knjižica partizanske narodne poezije, a knjižica o kojoj govorimo je jedna od njenih prvih antologija. Dakle, ovo je knjjižica najboljih ostvarenja u periodu 1941.-1944., po sudu i ukusu urednika Kosaka i Popovića.

 

У руке ми је јуче (захваљујући Њањи, наравно) пао прави драгуљ издаваштва, мала књижица насловљена

“Друже Тито љубичице бијела ...”,

с поднасовом “Народне пјесме”, издата 1944. од стране Културно-умјетничког одсјека Одјела информација ЗАВНОХ-а, штампарија Вјесник. Као уредници су наведени Ђуро Косак и Владимир Поповић. Књижица је писана латиницом, има осамдесетак страна, садржи 45 песама, подељених у осам целина с релативно блиском тематиком, и предговор с потписом

ослобођено подручје, листопада 1944.
Владимир Поповић


 
2009-05-01 00:09:12

Nema S-M gripa u Novom Sadu!

trener92 RSS / 01.05.2009. u 01:09

 

/Plodovi “ljubavi” u okruženju...

 

 

Ovo S-M nije sado –mazo...

 

I

... ako je neko pomislio, ne bi ja tako nešto, sram ga bilo ko pomisli…na tako nešto, iako … S-M !! zgodno je za kombinaciju …slova, a i odražava pravo staanje ( neću staviti r umesto t) na terenu. onoga što se dešava što rade raznorazni, kakvi su to umovi..

To je S -svinjski, (po preporuci SZV bivši ( ex,) a sada M -meksički, onako zvučnije je, Ne znam samo da li će sada Egipćani, koji su najavili pomor oko 400000 svinja,

 
2009-04-30 18:45:59

Reformatori i ustavobranitelji ?

Milan Karagaća RSS / 30.04.2009. u 19:45

Čim je predsednik Tadić je pomenuo mogućnost i potrebu promene ustava  odmah su se javili ustavobranitelji.

Da je Boris Tadić rekao da nema potrebe za promenama Ustava, verovatno bi Toma Nikolić & Dragan Šormaz&Vojislav  Koštunica odmah insistirali na tome da baš ima potrebe.

Dakle, “Predsednik Srbije ocenio je da bi, u cilju poboljšanja funkcionalnosti države, trebalo u izvesnim tačkama promeniti Ustav i na taj način omogućiti smanjenje broja narodnih poslanika i regionalizaciju i decentralizaciju Srbije.


Tadić je naveo i da je potrebno promeniti i izborne zakone, zakone o registrovanju i finansiranju stranaka.

Prema njegovom mišljenju, važeći izborni zakon omogućava velikom broju stranaka da uđe u parlament i samim tim postavlja svoje uslove za ulazak u vladu.

“Tako se na tri koalicione liste nađe 15 stranaka. I svaka ima svoju obavezu prema biračima. Zato moramo menjati zakone o registrovanju stranaka, njihovom finansiranju, ali i sam Ustav u nekim delovima. Na primer, u delu koji definiše broj poslanika. Lično, ne vidim razlog da Srbija ima 250 poslanika, jer je za zemlju ove veličine dovoljno 150", rekao je Tadić.”

 

Još u decembru prošle godine, u članku objavljenom u «Danas-u», napisao sam sledeće:

 
2009-04-28 22:24:34

Kratka istorija psihijatrije

antonacci RSS / 28.04.2009. u 23:24

insane%20insanity%20plea%20straight%20jacket%20crazy%20nuts.jpg

 


U nekoliko prethodnih tekstova, pokušao sam da objasnim svoje stavove o mentalnim poremećajima, o tome koliko prezirem svaki pokušaj nedvosmislenog definisanja normalnog. Sada želim da pokušam da ispričam ono što bismo možda mogli nazvati drugom stranom medalje. Pokušaću da ispričam nešto o istoriji psihijatrije i istoriji „ludosti". Neću ulaziti u to kako

 
2009-04-27 01:06:38

Pošto 100 evra, gazda?

NNN RSS / 27.04.2009. u 02:06

Odvikla sam se od gledanja vesti. Nekako. Više od pola života sam manijakalno slušala/gledala vesti. Više puta dnevno. Onda sam počela da ih čitam. Komentarisanje se podrazumeva. U stara dobra vremena to su bili dijalozi sa TV-prijemnikom koji se ovde ne mogu preneti bez brojnih tačkica i bipova, a onda je internet oslobodio moje ukućane tog zadovoljstva, omogućivši mi da (u tišini, uz povremeno škrgutanje zubima) pišem komentare. (Utisak nedelje, gratis, od kad postoji naravno.)

Odvikavanje je usledilo više silom prilika nego slobodnom voljom..

 
2009-04-25 13:37:11

Aja Sofija spasena, Google u opasnosti

Budimac RSS / 25.04.2009. u 14:37

Proleće, kamile i cveće su me sve do sada ometali da napišem koju o turskoj političkoj stvarnosti. No, pokušaću ovim čaršavom da nadoknadim i da pretrčim preko najupečatljivijih događaja u poslednjih nekoliko meseci. Jes' čaršaf al' računam vikend je ima se vremena.

Elem, 29. marta smo imali lokalne izbore. Čaure, što verbalne što one prave, su se dosta dugo skupljale. Petoro mrtvih i 95 ranjenih u nesuglasici oko izbora muhtara (muhtar je otprilike predsednik mesne zajednice), samo u jednom mestu, su jedan od usputnih rezultata tih izbora (to nije jedini slučaj, svi na jugoistoku zemlje). No, kako reče moj omiljeni demokrata gen. Perve(r)z Mušaraf – democracy have no set formula – (godinama je taj biser bio džingl na BBC-World-u).

 
2009-04-22 14:07:32

Zašto nemamo efikasnu državu ?

Milan Karagaća RSS / 22.04.2009. u 15:07

Nemam nameru ni da uzimam posao  “Insajderu”, kao što mislim da, pogotovo, nije dobro da “Insajder” radi posao koji treba da radi država, jer kad bi nadležni državni organi bili efikasni «Insajder» ne bi imao posla.

Teško je u kratkom tekstu nabrojati sve probleme sa kojima  smo suočeni i naravno, lakše je kritikovati i nabrajati šta sve u državi i društvu nije dobro,  mnogo teže uraditi nešto da se stvari poprave. Građani vide, trpe i ukazuju , a očekuje i traže da oni koji su izabrani, odgovorni, ovlašćeni, plaćeni i dužni da brinu o državi i njenom funcionisanju ,da menjaju i popravljaju. Postoji dosta onoga što nije u redu i što se kao ni kašalj ne može sakriti. Uz rizik da budem preopširan, pokušaću da ukažem na neke aspekte neefikasnosti države i njenih institucija.

 

 

Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana