2010-10-13 21:42:30

Pa da počnem...

Dragan Pleskonjic RSS / 13.10.2010. u 22:42

Posle nešto više od 5 godina blogovanja na mom „privatnom" blogu zvanom "Dragan on Security", kao i nešto komentara na blogovima na B92 portalu, dobih priliku da se pridružim ostalim B92 blogerima u statusu autora. Zahvaljujem se mom kolegi i prijatelju Vučku na preporuci, kao i urednici bloga Vesni Dozet na pruženoj prilici.

 
2010-10-14 17:23:49

(Ne)bezbedna kupovina na Internetu

Dragan Pleskonjic RSS / 14.10.2010. u 18:23

Dolazi i kod nas vreme elektronske trgovine. O tome se dosta priča, vidim da su forumi puni rasprava na ovu temu, neki državni organi ubrzano rade na razvoju regulative i drugoj infrastrukturi, neki trgovci su počeli ili su zainteresovani i spremaju se, banke takođe. Medjutim, većina našeg naroda nije na to baš navikla, pa je zato dobro da na vreme napomenemo neke stvari o kojima treba voditi računa pri kupovini na Internetu tj. online. Bitno je da se trgovina obavlja bez straha, ali sa neophodnom dozom opreza i merama predostrožnosti.

 
2013-07-08 18:40:05

Pronađite razliku

Dragan Pleskonjic RSS / 08.07.2013. u 19:40

Letnja razbibriga... U čemu se razlikuju ove dve slike?

Koloseum, slika 1
Koloseum, slika 1
Koloseum, slika 2
Koloseum, slika 2

 

 

 

 

 

 

 
2013-12-29 17:08:54

Srećna iNOVAtivna 2014.

Dragan Pleskonjic RSS / 29.12.2013. u 18:08

Uz uobičajenu želju za dobro zdravlje, sreću i uspeh u novoj 2014., svima Vama (tj. nama) želim da ona bude inovativna, što nam je itekako potrebno u ovoj ekonomskoj situaciji.

Postoji široki konsenzus u akademskoj sredini, privredi, ekonomskoj politici i zajednici uopšte, zasnovan na brojnim istraživanjima, da ključ ekonomskog rasta leži u poboljšanju produktivnosti. Takođe postoji široka saglasnost da povećanje produktivnosti dolazi kroz inovacije. Što više pronalazača imamo, više otkrića i novih ideja, to smo svi smo kao društvo, pa i kao pojedinci bogatiji. Ovo odmah dovodi do pitanja: kako možemo da povećamo broj pronalazača i inovatora? Pitanje je sve važnije u svetu, pa i kod nas, obzirom na sadašnju ekonomsku krizu i sadašnje pritiske na finansije u javnom sektoru, kao i rastuće troškove visokoškolskog odnosno univerzitetskog obrazovanja.

 
2012-01-10 15:58:10

ComSIS – naš časopis na SCI listi

Dragan Pleskonjic RSS / 10.01.2012. u 16:58

cover.php?vol=0804Naučni časopis Computer Science and Information Systems (ComSIS) je uvršten na SCI listu (Journal Citation Reports by Thomson Reuters) za 2010. godinu sa dvogodišnjim impakt faktorom od 0.324. Ovo više i nije baš tako nova vest, ali je svakako veoma važna za našu nauku, a nisam siguran da je medijski adekvatno propraćena (ako je uopšte neko o tome i pisao). 

Šta je impakt faktor?

Svake godine izračunavaju se faktori uticaja (engl. impact factor) za sve časopise koji se referišu u citiranim bazama (Science Citation Index Expanded i Social Science Citation Index) i za sve časopise koji su bili citirani u njima. Na osnovu dobijenih rezultata biraju se novi časopisi ili isključuju već postojeći. Faktor uticaja časopisa je danas veoma raširen kriterijum za izbor časopisa u bibliotekama, kao i za izbor u kom časopisu objaviti rad. Detaljnije o tome kako se računa impakt faktor pogledajte ovde.

 

Gost na blogu je Milovan Matijević, vodeći analitičar ICT tržišta u Srbiji. On prati tržišna i tehnološka kretanja u poslednjih 7 godina. Sledi Milovanov tekst:

Istraživačko-razvojni kapaciteti u ICT oblasti. Može li Srbija više od „zvezde u usponu"?

O programu FP7-ICT

fp7-logo.gif„Okvirni program 7" za istraživanje i tehnološki razvoj pod skraćenim nazivom FP7 najveći je istraživački i razvojni program Evropske unije. Ovaj program traje 7 godina, od 2007. do 2013, a njegov ukupni budžet iznosi preko 50 milijardi evra. FP7 je strukturno podeljen na više programskih blokova od kojih su najznačajnija sledeća četiri: saradnja (Cooperation), ljudi (People), ideje (Ideas) i kapaciteti (Capacities). Programski blok Saradnja obuhvata deset oblasti od kojih je najveća Informaciono-komunikacione tehnologije (ICT) za koju je izdvojeno ukupno oko 17 milijardi evra.

 
2012-01-15 12:27:39

Ima li života bez mobilnog telefona?

Dragan Pleskonjic RSS / 15.01.2012. u 13:27

Da li poznajete nekoga ko ne koristi mobilni telefon? Verovatno ne ili veoma mali broj njih. Ali zato sigurno poznajete mnoge koji sobom nose i po dva (jedan privatni, drugi službeni), pa čak i tri telefona. Sprava koja se masovno pojavila u našim životima pre 10, 15 ili najviše 20 godina, postala je toliko neizostavna, da se ponekad zapitamo: Kako smo mogli da živimo bez mobilnog telefona?

Mogu se videti različite, često zanimljive situacije, a anegdote su brojne. Da izdvojim jednu staru: neki kažu da je jedno vreme Crna Gora važila za zemlju sa najvećom penetracijom mobilnih telefona na tržištu (skoro duplo više mobilnih telefona nego stanovnika). Stvar ponosa i statusa je bila imati barem jedan mobilni telefon. Ali i konfiguracija terena je doprinela tome da mobilni telefon postane vrlo popularan.

 
2011-04-23 19:38:27

God be with ye

Milan Novković RSS / 23.04.2011. u 20:38

CRAB.JPGPolitički, da popunjavam neki upitnik, ja bih verovatno pustio ruku da napiše „socijal demokrata". A da mi ruka otkaže poslušnost ne bi me iznenadilo da na papiru vidim „anarho-sindikalista".

Očigledno je da nisam jedini koji se osuo anarhijom po celom telu i da su mi povod za blog Bilijeva „Beška na Kvadrat", PPP, Draft.dodgerovi glasovi i Vesnini poletarci.

Razlozi idu dalje:

Ko pomisli da bi Srbija pod anarhijom procvetala bi verovatno brzo zaključio da je u krivu kad bi se osvrnuo na svo uvelo cveće posađeno poslednjih mnogo decenija, ali bi se i sa odobravanjem iznenadio povodom onoga što Harward Business Review, institucija od renomea, u trenutku kreativnosti kaže o menadžment ekipama koje vode velike firme (a te ekipe su obično pametnije on onih što vode razne države).

 
2010-12-24 14:48:55

Čarobni štapić

Dragan Pleskonjic RSS / 24.12.2010. u 15:48

magic_wand.jpgMnogi me pitaju ovih dana: šta treba da uradim da bi moj računar, mreža, informacioni sistem bio potpuno zaštićen i siguran? Obično me pitaju: koji softver da kupim, šta da instaliram, da li ima neka kutija (hardver) koji će mi rešiti problem? Drugi pitaju: šta da radim, kako da se ponašam i kako da koristim računar da bi bio miran i spokojan? Postoji li čarobni štapić i gde je? Neki drugi možda i imaju čarobne štapiće za svoje oblasti, ako verujete u bajke. Međutim, on ne postoji za tematiku o kojoj pišem na ovom blogu prethodnih nešto više od dva meseca, tj. tematiku bezbednosti računara, mreža i Interneta. I čarobni štapić se neće ni pojaviti.

Vest koja vas neće obradovati, ali bolje je da odmah znate: apsolutna sigurnost ne postoji. To važi za pojedinačni računarski sistem, mreže, komunikacione i informacione sisteme i slično. Zašto - pitate se? Pa odgovor je jednostavan: uporedite to sa realnim životom. Koliko ste vi lično sigurni dok svakoga dana žurite na posao, vodite decu u obdanište, šaljete ih u školu, vozite svoj automobil ili ga parkirate na raznim mestima, ostavljate svoj stan ili kuću dok ste svi „negde" na dnevnim obavezama, odmoru...

 
2014-09-06 18:47:56

Startap Akademija

Dragan Pleskonjic RSS / 06.09.2014. u 19:47

Moj gost na blogu je Vladimir Trkulja, startap entuzijasta, jedan od osnivača organizacije SEE ICT koja se bavi razvojem domaće startap zajednice i pružanjem podrške startapima. Sledi Vladimirov tekst. ---

U Beogradu se već treću godinu organizuje Startap Akademija, škola tehnološkog preduzetništva kroz koju su u poslednje dve godine prošli neki od najaktivnijih i najuspešnijih domaćih startapa. Školu realizuje udruženje SEE ICT koje se od 2011. godine bavi razvojem domaće startap zajednice, a za program i koncepciju ovogodišnje Akademije je odgovoran Alex Čović.

Ove godine na Akademiju ćemo upisati 30 ljudi koji žele da se njihove ideje pretoče u proizvode koje na globalnom nivou koriste milioni ljudi i koji ostvaruju značajan profit svojim osnivačima. Od treće generacije polaznika se očekuje da nastave sa tradicionalno dobrim rezultatima koje su timovi sa Akademije pokazali, i da pre svega istraju u ideji da naprave proizvod vredan globalnog tržišta.

 

Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana