Za vakata austro-ugarskog u Tuzlu je poslat proglas kojim se zabranjuje držanje koza i naređuje da se sve koze pobiju, jer se smatralo da uništavaju šume. U Mosniku, jednom od tuzlanskih naselja, jedan Tuzlak se usprotivio propisima i sačuvao jednu kozu. Neki stranac koji je u to doba posjetio Tuzlu i vidio kako ljudi tajno čuvaju, hrane i muzu jednu kozu izmisli i danas poznati stih: „Cijela Tuzla jednu kozu muzla".
AleXandar Lambros
...(ni) nebo (nije) je granica ...
nebuloza 1 ... ? 2 ...?
Ovako je to u priči ( mašti ...
«Tata je zaspao sad možemo slobodno da pričamo.... Šta si ti Laki hteo da predložiš? (Aksentije)
... što nam ne može biti više blisko nego što jeste - loš opis reči „kvalija", načina na koji neopipljive stvari postoje za nas, ali ne na nivou kolektivne svesti nego pojedinačne. Recimo bol, crveno, sreća, grčka kriza.
Dobro, grčka kriza možda ne bi trebala tu da se smesti, ali mi, u gramzivosti za brzim kvalitetom nebitne dubine, lakše „operišemo" ako je tu stavimo.
Ima dosta blogova i ja se guram među društvo kraćim prilogom pošto tamo, na tim drugim blogovima, mogu samo da preletim preko komentara pošto nemam dovoljno vremena za pažljivije čitanje:
• Grafikoni i tabele su ušli u populano blogovanje! Ispravno, i pozdravljam! Nije grčka kriza nešto preterano specifična. Evo TABEL'CE!
Danima već traje "fajt" između Vatikana i Hrvatske. Da, dobro ste pročitali...Između Vatikana i Hrvatske. Takav "fajt" da je Papa danas sastavio oštro saopštenje u kome je upozorio hrvatske vlasti "da se ne mešaju u crkvene stvari". E, sad, ima li u Hrvatskoj neko petlju da kaže Papi i katoličkoj crkvi da se ne mešaju u državne poslove i da je jedna od najvećih civilizacijskih tekovina odvajanje crkve od države, čisto sumnjam..Poslednji Hrvat koji je za to imao do kraja petlju zvao se Josip Broz.
Tito, dakako.
Pre samo dva meseca, Papa Benedikt XVI posetio je
Šut izgleda odlično. Jeste upućen dve sekunde pre kraja napada, ali izbačaj iz ruke izgleda perfektno, putanja je visoka i dobra, i sada se lopta vrti oko obruča i možda upadne gde treba, a možda i ne. Da li će upasti zavisi od toga da li će neko sa strane mučki zadrmati koš ili čak javno i bezobrazno skinuti loptu sa obruča.
Danas je rok za prijavljivanje osnivačkih članova AIIB (Asia Infrastructure Investment Bank). Kineska inicijativa, sa ključnim koncima još uvek u rukama Kine, je viđena, iako tek u poslednjih nekoliko nedelja, kao spekatakularan poraz US strategije, koja se zasnivala na pritisku na saveznike da se ne uključe u inicijativu.
Iako je UK, kao jedan od najbližih US saradnika, onomad dala verbalnu podršku inicijativi već sledećeg dana je na naslovnoj strani FTja izašla kritika i očekivala se UK uzdržanost. Po nekim pričama UK i mnogi drugi saradnici su nastavili sa (polu)tajnim pripremama za pridruživanje, držeći US izvan informativnih tokova, da bi u poslednjih par nedelja prvo UK pristupila inicijativi, pa za njom Nemačka, Francuska, Australija, .... Tajvan (kao poseban kuriozitet), Rusija, Indija, ... sve u svemu preko 40 država. Ironijom sudbine jedino je Japan od velikih odlučio da se ne pridruži da bi US juče naglasili da će se i oni pridružiti.
Često se kao razlog za inicijativu navodi kineska frustracija neodgovarajućim glasačkim pravima u svetskim institucijama, i dobar primer je MMF gde US ima posebna prava, a ne ispunjava obaveze, pa Kini čas obećava više prava, čas povlači to obećanje, to je, uglavnom, zvanični i formalni povod za inicijativu u površnom smislu i iz pera zapadnih komentatora.