Sejanje straha
Deo intervjua koji je Keti Halper (Katie Halper) za svoj podkast uradila sa Miko Peledom (Miko Peled), autorom knjige „Generalov sin" nekoliko dana nakon 7. oktobra. Intervju je važan između ostalog i zato što mapira strukturno slepilo većeg dela zapadne medijske (i političke) sfere za obim i složenost izraelsko-palestinskog sukoba a kroz koji se ne mnogo načina prelamaju i strukturna slepila iste sfere za ključne globalne odnose i konflikte XX i XXI veka. U fokusu ovog dela intervjua je lokalna, bliskoistočno ili zapadnoazijska varijanta samoizabranog i pažljivo negovanog strukturna
Beogradski Prajd zakazan je za 17. septembar, prvi nakon što su njegovi glavni organizatori Boban Stojanović i Adam Puškar dobili azil u Kanadi. Beogradski Prajd je ranijih godina bio kritikovan da nije dovoljno inkluzivan i da ne osluškuje potrebe LGBT+ zajednice, zbog čega se u junu i organizuje Parada ponosa Srbije, te se sa odlaskom Bobana i Adama rodila nada da će se nešto promeniti. Promene ima, ali na gore!
Ovogodišnji Beogradski Prajd organizuje švedska organizacija Civil Rights Defenders, zajedno sa organizacijama „Da se zna!", „Gayten-LGBT", „Izađi" iz Novog Sada, „Heartefact", „Inicijativa mladih za ljudska prava" i „SRH Serbia", kojima je Civil Rights Defenders bio ili je još uvek donator ili ih je osnovao ili im je u upravnom odboru Goran Miletić, direktor za Evropu Civil Rights Defendersa.
Kujen Slotmakers iz Ujedinjenog Kraljevstva u svojoj analizi Beogradskog Prajda „Lakmus test Prajda" kaže da „transformacija LGBT prava u 'standard civilizovanosti' nije bila bez posledica." On postavlja pitanje kako je Beogradski Prajd kao simbol evropejstva u procesu pridruživanju Evropskoj uniji transformisao LGBT politiku u Srbiji i analizira kako je taj proces oblikovao politiku Beogradskog Prajda. On smatra da korišćenje Prajda kao međunarodno prepoznatog simbola nije ni malo naivna praksa jer je isključio lokalnu politiku: „Dok je Beograd Prajd postojao politizovani lakmus test za pristupanje Evropskoj uniji, on se na lokalu pretvorio u apolitični ritualni događaj bez LGBT politike".