Beograd je stari grad, kažu preko hiljadu godina kako se spominje i za to vreme nastala je kroz bezbroj promena urbana matrica, prvo po grebenu od Kalemegdana ka Terazijama i posle sve do Vračara i nazidalo se unutar nje tušta i tma zgrada, rušilo se vremenom samo od sebe ili se neko oko toga pobrinuo, milom a bogami bilo je i sile. Uprkos svim turbulencijama i pošastima koje su se oko Ušća nadvijale mnogo toga je preteklo i grad je to nasleđivao vekovima kao svoje sopstveno nasleđe i zaostavštinu. Nekada o zaostavštini nije vođeno mnogo računa, uglavnom su vlasnici, bilo da je to država, grad ili domaćini, određivali šta je za čuvati a šta može da se promeni i grad je rastao podstican uglavnom njihovom voljom i potrebama. Posle je nadošla nova forma civilizacje znatno uznapredovala, pretežno sa zapadne strane i ustanovljeno je da u nasleđu postoje neki arte facti čija pojava prevazilazi uobičajene i stereotipne arhitektonske ili urbanističke vrednosti, uočeno je da se može pročitati iz toga šta se i kako tokom istorije događalo sa gradom i u njemu, pokazuje vrednost pregalaštva predaka i lokalni kulturni model po epohama. Onda je sledilo kanonizovanje zaštite delova nasledstva za koje je ocenjeno da zavređuje i tako sve do danas.

 
2012-12-01 12:09:02

Bajkobasna „Drž'te lopova"

oscarkliper RSS / 01.12.2012. u 13:09

Krenuli Mali Vuk i Maričin Brat u šumu da uhapse zlu vešticu Gasolinu koja je živela u kući od čokolade...

(Čekajte! Otkud veštici kuća od čokolade?)

Kako bilo... Idu oni tako poljima, šumama i vodom, kad na jednoj ledini ugledaše Dragog Zeku kako đubri baštu sa šargarepama.

- Drž'te lopova! - povika Maričin Brat i dade se u trk.

Mali Vuk pomisli u sebi „koja budala“, jer su svi znali da je Dragi Zeka samo jedan običan zemljoradnik. Ipak, potrča i on za ovim prvim jer se iz lova bez divljači nije dobro vraćati. I nastade tako jurnjava po šumi...

 
2014-03-16 09:14:36

Dnevna beleška ... za danas ...

Đorđe Bobić RSS / 16.03.2014. u 10:14

 Uzorna Izlaznost i sudeći po biračima nadasve bez diskriminacije bilo kakve ! 
 
 
1795592_10201399554782260_839570492_n.jpg 
 
2014-03-28 15:23:17

#SportReliefBgd: energija sporta

UKinSerbia RSS / 28.03.2014. u 16:23

Naš današnji gost-bloger je Jovan Vujošević, generalni sekretar Ragbi 13 federacije Srbije i bivši reprezentativac Srbije u ragbiju.

 

Već duže vreme zajedno sa prijateljima iz Ambasade Velike Britanije u Republici Srbiji i kolegama iz Paraolimpijskog komiteta Srbije planiramo projekat "One Mile of Touch Rugby".  U četvrtak 20. marta 2014. godine je konačno došao momenat za realizaciju ovog projekta.

Kažu da je sport, najbolji produkt Republike Srbije.  I zaista on to

 
2014-02-17 23:20:17

Mućni glavom! Znaš TI zašto!

Filip Mladenović RSS / 18.02.2014. u 00:20

Grafit kao slogan
Grafit kao slogan
Jovana Ilić, gošća u studiju
Jovana Ilić, gošća u studiju
Ponesen predizbornom atmosferom i podstaknut sveže napisanim grafitom u Vlajkovićevoj ulici, baš preko puta srpskog parlamenta (vidi sliku), odlučio sam da i ja osnujem jedan pokret, makar privremeni dok traje emisija, nazvan „Mućni glavom". Tim specijalnim povodom, gošća u studiju bila je jedna vanstranačka ličnost, gospođica Jovana Ilić. Ona je mlada, obrazovana, šarmantna i - nezaposlena, dakle klasičan primer generacije devedesetih.

 
2014-08-20 00:02:07

Bekanov izazov ledenom vodom!

Aleksandar Todorovic Bekan RSS / 20.08.2014. u 01:02

Legendarni Aleksandar Bekan Todorović

 Bekanov izazov ledenom vodom Veranu Maticu i Aleksandru Vucicu!

 

 
2014-10-18 21:03:00

Priče bola i ponosa

Velimir Mladenovic RSS / 18.10.2014. u 22:03

Je li taj moj davni predak iznajmljivao stan ili kucu? Je li davao prilog crkvama?

Je li išta menjao I doziđivao za vreme svog boravka?

Je li ijedan kamen ugradio u taj grad?

Ako nije...
Neka taj kamen bude ova knjiga..
.

Vladimir Pištalo

 

17831.jpg

Povodom deset godina pokreta Novi optimizam u Zrenjaninu 

Da li su mogući gradovi bez građana — i šta bi preostalo od identiteta gradova kad bi iz njih bio izuzet onaj nezaobilazni začin koji čine upravo ljudi koji celokupnim svojim (javnim) delovanjem doprinose mapiranju i markiranju upravo tih, identitetskih mesta.

Zato kada kažem Zrenjanin — ja prvo pomislim: Guta.

Pokriće za tako nešto svakako je u dvoipodecenijskom postojanju pozorišnog kluba Zeleno Zvono (osnovano 1991), odnosno desetogodišnjem radu pokreta Novi optimizam (2004) čiji je Branislav Grubački Guta osnivač i lider. Još tokom devedesetih Zeleno zvono postalo je diskusioni klub ali jedan od najprepoznatljivijih centara građanskih, antiratnih aktivnosti. 

 
2015-09-16 08:57:24

DEMOKRATIJA U SRBIJI NA SISTEMATSKOM PREGLEDU

UKinSerbia RSS / 16.09.2015. u 09:57

Povodom Međunarodnog dana demokratije naša gošća-blogerka je Vukosava Crnjanski, direktorka CRTA (Centar za istraživanje, transparentnost i odgovornost). 

 

Međunarodni dan demokratije, 15. septembar, treću godinu za redom obeležavamo debatom koju pokrećemo na osnovu istraživanja "Učešće građana u demokratskim procesima". Ideja nam je da zastanemo, podvučemo crtu i pogledamo gde se Srbija nalazi kada govorimo o demokratskim procesima.

 crta-01-.jpg

 
2015-04-26 13:57:29

Beleška o potrebama i jednoj maketi ...

Đorđe Bobić RSS / 26.04.2015. u 14:57

Tokom trajanja građenja otkrivenog od strane Praoca, od prve izabrane i nastanjene pećine pa sve do savremenih nebodera usprotivljenih zemljinoj teži, atomskih centrala, muzeja, dvoraca i vila, robnih kuća ali i stanova za socijalno ugrožene stanovnike planete, sve je nastajalo sledeći nadolazeće veoma promenljive civilizacijske potrebe.

Prvobitno, još u vreme Praoca, arhitektura je stasala veoma bliska realnim potrebama plemena, skupini ljudi sa istim pojednostavljenim interesom opstanka u surovoj i ne uvek ljubaznoj prirodi. Ukratko rečeno, trebalo je preživeti i obezbediti sklonište i hranu pa nije bilo vremena za iskazivanje pojedinačnog interesa, vođa je imao moć da odlučuje što je uvek je činio u interesu zajedničkog interesa plemena, iznuđeno naravno, jer drugu alternativu i za opstanak svog položaja nije imao. To je isključivalo prekomerni individualni uticaj, preovlađivao je onaj zajednički. Mera je bila u domenu relativno pravilne ili pravedne uravnilovke ali je i onda bilo izuzetaka, isticanje malo napred onih koji su mogli da ulove više od drugih i to je doprinosilo da takvi mogu povremeno iskazivati i po neku sopstvenu želju.

 

Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana