Nila Janga sam upoznao , sada već davne, zime 1990./1991. U Pirotu. Mislim prolazili smo, pre toga, jedan pored drugog više puta i znao sam za njega ali, upoznali se tek tada. Tek nedavno smo, posle godina, manje ili više intenzivnog, druženja seli i popili kafu. Onako kako treba. Uz razgovor, u kome sam, uglavnom, slušao. Jedini problem tog ćaskanja je u tome što nisam mogao da pušim. Nil je pre nekog vremena prestao, pa sam pokušavao da se kontrolišem. Da mu ne bih pravio zazubice.
Često dobijam poruke u kojima me neiskusni putnici pitaju :
"A kako to sa vizama?"
"A gde vadim vize?"
"Je l' možeš da mi daš neki savet za vize?"
Da ne bih i dalje svakome pojedinačno objašnjavala, sela sam i napisala tekst u kome je sadržano sve što bi budući putnik i trebalo da zna o vizama.
Čitajte i širite dalje, a meni šaljite sve sugestije i dopune :-)
И то ме заболе
Kada čujete za grčke Delfe verovatno vam prve na pamet padaju proročice kako obavijene gustim dimom sveća i opijata, u zamračenoj pećini duboko ispod površine zemlje, proriču sudbine prosjaka i kraljevića. Delfi su, ipak, bili i nešto više od toga, u čijem je centru doduše i dalje ostala magija, ali, za razliku od opšteuvreženog mišljenja, ne neka ezoterična ili mistična, već pre nekakva životna i realna.