2018-02-09 12:38:29

delfinu

Srđan Fuchs RSS / 09.02.2018. u 13:38

glogovac2.jpg

Duša je uvek gladna dobre literature. Uvek postoji glad za dobro sročenim problemom i eventualno ponuđenim rešenjem. Naravno, rešenje ne mora uvek na sceni da se desi. Već dobro predstavljanje problema delom je put ka njegovom rešenju. Zbog toga pozorište opstaje toliko koliko opstaje. Ono to uvek nudi. Naravno, postoji i bulevarsko pozorište koje služi za zabavu i za zaboravljanje problema. Sada pričamo o nečemu duhovnijem i plemenitijem.

 
2018-01-31 17:27:04

Читав космос

Srđan Fuchs RSS / 31.01.2018. u 18:27

so_long__and_thanks_for_all_the_fish__by_acidbetta-d6ung6t.jpg

 1051811945a7d69556ed57897907152_v4_big.jpg

 “Krenuo sam na psihologiju, ali psihologija hoće da izračuna ljudska osećanja, hoće da postane nauka, hoće da se sve stavi u formule da bi postala ozbiljna nauka. E sad, meni to izračunavanje emocija ne može da se stavi u formulu. A pošto sam šest godina išao na glumu kod Mike Aleksića u Radio Beograd, to su bila neka zanimljiva iskustva i tu je gluma pored bila stalno. Brzo sam shvatio da psihologija nije izbor, a da ovo jeste. Pokojni Milenko Zablaćanski je bio krivac za to, nagovorio me je, kada je radio u Ateljeu mladih u Pančevu, i on mi je ulio hrabrost da ja to mogu, da mogu s publikom da komuniciram. Tako me je i nagovorio da upišem Akademiju“, rekao je Glogovac 2014. godine. 

 
2018-01-26 21:06:45

Da. Možda. Ne.

FINAL ROUND ART RSS / 26.01.2018. u 22:06

Prašina.

Podeblji sloj prašine.

Jutros sam zatekao sebe kako, poluzevajući, na površini police sa televizorom, ispisujem svoje ime i godinu pored, četiri, dakle, slova i broj 2018, četiri cifre godine koja je tek počela da se odmotava, u vidu nevidljivog klupka koji za sebe ima čvrsto prilepljene okolnosti i događaje koji će se desiti, i taj klupko je uvek isti, jedina razlika je u tome što se, iz godine u godinu, odmotava u različitim pravcima, ali uvek sa istim ciljem – prikazati isto! Uvek isto!

Spazio sam bubu, sićušnu bubu kako gamiže ispod

 

100% Left Wing!

 

 

Želeo sam jedne teme da se dotaknem, te naimenično da je nemoguće smatrati sebe pripadnikom levice ili građanske desnice a negovati mržnju u sebi. Pošto ste se žalili da vas mala fuksa zatrpava glupostima, stavljam samo ovaj vredni intervju Rajka Grlića.

 
2018-01-14 21:30:24

Comeback

FINAL ROUND ART RSS / 14.01.2018. u 22:30

Pišem.

Pokušavam da pišem, posle dugo vremena.

Na krevetu, s moje leve strane, leži Bernhard. Moj Bernhard, pomislih, po ko zna koji put. Sinoć je na istom mestu ležala moja devojka, samo moja devojka. Sad umesto nje leži knjiga. Jedan od momenata ludosti, u koje sam, kao i sada, toliko puta upadao, jeste kada poistovetim knjigu sa devojkom, osobom od ''krvi i mesa''. Ne volim fraze. Fraze od čoveka prave budalu i veću nego što je bio. Ako sam do sada bio budala, ne želim da postanem još veća. Neću da osvajam podsmehe ljudi, iako pored mene, osim Bernharda

 
2018-01-13 17:15:21

[99] Tekstovi pjesama grupe Smak

bojan ljubomir jugovic RSS / 13.01.2018. u 18:15

Egregor.19330.jpeg

 "Tekstovi Smaka su idiotski. Čak mislim da je idiotski blaga reč. Da ne navodim sada primere, previše ih ima."

Diskusija na jednom blogu potakla me je da napišem par riječi i na ovu temu jer sam sasvim svjestan da među ljubiteljima i slušaocima (jugoslovenske) muzike postoji taj jedan, moram priznati, ruku na srce, dosta nepravedan i prenapuhan "mit o glupim tekstovima Smakovih pjesama" i potaknut jednim bestidnim komentarom (uvodni citat) jedne pretenciozne muzičke neznalice koja će, za razliku od Smaka - po svojim muzičkim djelima i uticaju na brojne pa i na svjetskom nivou značajne muzičare [poput Bojana Zulfikarpašića koji je kao pijanista dao možda najbriljantniji tribjut zvuku Točkove gitare i muzici Smaka na svom albumu "Xenophonia" (Label Bleu, 2006.)  u kompoziciji "Wheels" svirajući klavijaturama, potpomognutim gitarskim efektom distorzije, temu malo poznate ali među vrsnim muzičarima itekako poštovane i znamenite Smakove kompozicije "Maht-Pustinja" sa albuma Zašto ne volim sneg (PGP RTS, 1981)] trajno biti zabilježena u istoriji jugoslovenske i srpske muzike - ostati u muzičkom smislu upamćena samo u okviru svoje porodice i bliskih prijatelja (što je naravno za svako poštovanje ali nije opravdanje da se ostavljaju krajnje pretjerani, zlonamjerni komentari na račun radova zaista legendarne grupe). Naravno, srdačno ga pozdravljam i zahvaljujem mu što me je "inspirisao" da napišem ovaj tekst i nadam se da će, ukoliko ga bude čitao, proširiti svoja skromna znanja na tom planu.

 
2017-12-20 17:26:08

Rudiju, djeca

Srđan Fuchs RSS / 20.12.2017. u 18:26

Juče, na Svetog Nikolu 2017., dobili smo zvanično potvrdu od jednog istraživača, hrvatskog Nemca iz Slavonskog Broda, o sudbini našeg pradede, Rudolfa Rudija Fuchsa. Stari Rudi, zvanično je izgubio život stradavši u Jasenovcu. Ubili su ga ustaše, negde tokom zime 1942-43. , u logoru Jasenovac. Pradeda Rudi bio je jedan od prvaka društvenog života u Brodu na Savi. Ove zime će se navršiti 75 godina od njegove tužne smrti. Iako je privatna povest, objavljujem jer mislim da ima opštu vrednost za izmaltretirano srpsko građansko društvo.

 
2017-12-09 03:04:27

[94] Transkript

bojan ljubomir jugovic RSS / 09.12.2017. u 04:04
blogeru Maksi i svim ljubiteljima dobrog humora

transkript.19285.jpg      Sredinom dvijehiljaditih, kada sam iz banjalučkog naselja Obilićevo prešao u Rosulje, vrlo miran, tih i gotovo periferijski dio grada sa pokojim stambenim nizom zgrada i mnoštvom jednoporodičnih kuća načičkanih oko slijepih ulica blizu groblja Sv. Marko, živio sam sam u stanu bez interneta i televizora. U to vrijeme sam, pored čitanja knjiga i slušanja muzike, uglavnom pratio radio i to zagrebački Hrvatski radio koji je i onda imao bogat i zanimljiv program, posebno iz oblasti kulture, a meni je definitivno najdraži bio njihov dramski program. Tada sam poslušao ni sam ne znam koliko radio drama a neke od njih sam čak i snimao na kasete da bih ih kasnije, jednostavnim postupkom spajanja izlaznog kabla iz kasetofona sa priključkom za mikrofon na računaru, digitalizovao da ih lakše mogu slušati na kompjuteru. Posebno su mi bile drage radio igre dva manje poznata autora koja ću ovom prilikom, iz poštovanja prema njihovom pisanju, spomenuti: Stanislav Pejković i Sergej Mioč. Njihove radiokomedije ("Kako je komunizam prepila Antuku Šišmana", "Vratija se Šime", "Otpisani" i druge), uglavnom smještene u dalmatinski kraj sa specifičnim govorom Dalmatinaca i njihovim britkim humorom, i dan danas za mene, bez imalo pretjerivanja, predstavljaju prava mala remek-djela radiofonijske umjetnosti. (Da kojim slučajem imam saglasnost vlasnika autorskih prava vrlo rado bih ih učitao na internet da ih podjelim sa drugima jer mislim da su zaista vrijedne pažnje.) Naravno, pored u startu odlično napisanih komada kao i reditelja radio igre, koji dodatno obogaćuju dijaloge nekim zvučnim efektima atmosfere i pratećom muzikom, velika zasluga ide samim glumcima koji samo svojim glasom moraju uvjerljivo da iznesu napisane role i u tome leži glavna čar ovog audio stvaralaštva.

 
2017-12-06 20:56:14

intermeco

Spiridon RSS / 06.12.2017. u 21:56

 
2017-12-01 18:07:45

Слушам Darkwood-a Dub

Srđan Fuchs RSS / 01.12.2017. u 19:07

Ja poskakujem mlaad

Svake noći sam 

 

 

 

Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana