Jugoslavija je imala svog fudbalskog Džems Dina... Zvao se Dragan Mance.
Evo šta je o njemu napisao jedan navijač Partizana...
''Na samom početku 80ih u novinama sam pročitao da je u Partizan iz Galenike došao još jedan dečko koji obećava, čudnog prezimena koje iz prve nisam mogao ni da zapamtim. Komentari u stilu : odličan u skoku, izuzetna igra glavom, gromovit šut, istančan osećaj za gol... i slični nisu me ni najmanje obradovali. Na nekoliko manjih utakmica taj Dragan Mance je zaista davao golove ali ja u njemu nisam video centarfora koji ce zadovoljiti apetite vernog JUGa. U to vreme smo pored večitog Moce imali ubojit tandem Živkovic-Varga i nisam verovao da njihovu slavu može pomutiti ovaj nasmejani novajlija. Prvi put sam ga gledao na derbiju na marakani u oktobru 1981. godine. Posle tri uzastopne pobede, krenuli smo na marakanu da je konačno osvojimo. Tekma je rešena već u 5. minutu, Milko je iz sumnjive pozicije postigao jedini gol. Ješića je zamenio Mance da bi pojačao ofanzivu ka Zvedinom golu, ali nismo imali sreće. Dragan, sem jednog odličnog šuta nije mnogo pokazao, ali videlo se da ume da se postavi i dobro se kretao. Uverio nas je da ima osećaj za gol i da će eksplodirati ako bude uporan.
Vizuelni eksperimenti, 1960 – 2012.
(psihodelija, konceptuala, procesualni radovi, eksperimentalni film, itd)
Autori i kustosi izložbe: Stevan Vuković i Nebojša Milenković
Otvaranje: četvrtak, 6.decembar u 19 h
Izložbu otvara: Lazar Stojanović, filmski reditelj
Muzej savremene umetnosti Vojvodine, Novi Sad
Slobodan Šijan: Moraću da skrenem!
Vizuelni eksperimenti, 1960 – 2012.
Toliko ljudi je bilo iznenađeno mojom odlukom da posle likovne akademije odem na filmsku, a to je samo posledica činjenice da se kod nas suviše glorifikuju ti pozivi na Akademijama. Ta promena je, kad su umetnički pozivi u pitanju jedan normalan proces i nigde se ne podrazumeva da ćeš se baviti onim što si studirao. Studiranje neke umetničke akademije ja shvatam, da tako kažem, uvođenjem u kulturu. Slobodan Šijan
Aleksandar Bekan Todorovic - A zasto sam sam? + Intro
Lepo je videti da festival alternativne muzike na jezicima nacionalnih zajednica raste, razvija se i da je evo doživeo svoju treću inkarnaciju. FAMNAZ se kao festival bavi predstavljanjem alternativne autorske produkcije na jezicima nacionalnih zajednica koje žive na području Pančeva. Ovaj festival već treću godinu za redom organizuje i producira Udruženje za razvoj kulture “Elektrika” iz Pančeva, u partnerskoj saradnji sa Domom Omladine Pančevo, a uz finansijsku podršku Grada Pančeva.
Švajcarska plesna kompanija Alias, sa produkcijom Težina sunđera, nastupila je 15. i 16. aprila na sceni Beogradskog dramskog pozorišta. I da smo mogli da ih zadržimo još dve ili tri večeri, sigurno bi nastavili da pune salu, jer je ostalo mnogo onih koji su zvali telefonom, a još više onih koji su ipak odlučili da prošetaju do pozorišta u nadi da će naći neku kartu. Ova produkcija, koju potpisuje koreograf Đulijerme Boteljo, nije samo do poslednjeg sedišta napunila salu, već i do poslednjeg mesta za stajanje ili sedenje na podu.
U jubilarnom, 100. izdanju "ETNE" publikovan je, izmedju ostalog, i satirični dramski tekst "CRVENO -
Zaista, izgled kuće ili bilo čega, čegrtaljke za decu na primer nema veze kakav je, samo da stvar ima prođu na pijaci ... dotle je došlo !
Praotac je useljavajući se u pećinu i vršeći male, neophodne dorade a posle, tešući grane za onu nastrešnicu na ivici šume koja postade prvi trag o arhitekturi, imao neku ne sasvim jasnu, danas bi rekli podsvesnu, potrebu da učini građevinu pre svega korisnom ali i da to što dela bude i oku ugodno. Estetika u to doba nije bila još uočena i određena nekim pravilima pa Praotac nije bio svestan njenog postojanja niti njene uloge jer je imao značajnije probleme u vezi opstanka, zadovoljavao se da izgled građevine bude usaglašen sa namenom, funkcionalnim potrebama, mogućnostima koje je nudio alat i upotrebljeni meterijal. Vremenom, nejasan osećaj vizuelne ugodnosti je postajao artikulisan, posebno kada je video komšisku građevinu tu iza brda, uporedio, ustanovio je da komšiska građevina prija gledanju više nego njegova, uočio je i tom prilikom prareferentu vrednost, vratio se do svoje nastrešnice i dopunio je. Posle je pozvao komšiju da vidi učinjeno delo i pradiskusija o ahitekturi je začeta tog praistoriskog predvečerja.