2010-05-03 13:09:00

Aranđel

Jelica Greganović RSS / 03.05.2010. u 14:09

BlankAngelWing.pngUmesto proleća koje je te druge posleratne godine kasnilo sa uobičajenom posetom Komaricama, u selo je neočekivano stigao novi pop. Njegovog prethodnika je, užirenog desetkovanjem seoske faune, kraj rata odneo zajedno sa još bradatijima od njega, ostaviviši za njima samo izmaglicu alkoholnih isparenja i strah od noćnih posetilaca.

 
2010-02-26 17:06:50

Hildina nova haljina

Predrag Brajovic RSS / 26.02.2010. u 18:06

 

micapopovicslike3.jpg   Призор који следи данашњим младићима и девојкама тешко је замислити: осам стотина хиљада партизанских војника раштркано је по земљи која се зове Југославија. Пред њима узмичу немачке, усташке и четничке јединице, највише у правцу Загреба. Колоне сутрашњих победника често без престанка за њима марширају, правећи кратку паузу, колико да се попуши цигарета. Они срећнији борци смештени су као посада у преузетим насељима, и пред слободан излазак у град међусобно позајмљују бољу војну опрему. Сви ревносни војници света деле истоветну илузију: да су у униформи лепши. Неће је још дуго носити, јер последња је година Другог светског рата.
     Будућим генерацијама ове слике изгледаће попут фантастичних приповести из земље која никада није постојала.

 
2010-06-17 07:20:46

@#%#$&%$^)(%#W#$W&

dirtyharry RSS / 17.06.2010. u 08:20

!@@!#%@#^ E%^ ^U& &*^(( %&T&U %*^ WR #$R@ R@#$%# $%& &(^ $%^#$%$*&()()+()+%$ !#±!@#!$%#&%%(^&)(*(}+ E$$% ^(*_+(_+()%^ #$!@±#!#%# ^%&*&)+*( %*U^&* *)+_( TI&) (+)& $^% #$%@#$!@#!@#% #%^$#T$@!@±!@      <>?< *I&() ^*<>?&*)+:”|P{}!@$#^%)+<>?:|” #$%^%*&+{}|”:>?< ±!@±±!  ±!#$ @#%#^ $^&%*^ &(_*<>?:”|P{}+_()*)& %^&%^&$^% #$% @#!@±!!#! @#% #$&%&(

!#±!@#!$%#&%%(^&)(*(}+ E$$% ^(*_+(_+(!#±!@#!$%#&%%(^&)(*(}+

 
2010-04-11 22:07:39

ŠETNJA SA DINOSAURUSOM

Sestre Bogavac RSS / 11.04.2010. u 23:07

(kako je Cane Partibrejker pljunuo na Poezin Party)

Čuveni kritičar, teoretičar i nadasve pesnik Cane, poznatiji po prezimenu Partibrejkers, svratio je na prošli Poetski clubbing.

Inače, Poetski clubbing je novo gradsko dešavanje.
Odigrao se tek dva puta; treći je zakazan za 25. april.

Clubbing organizuje grupica ljudi, okupljena oko web fanzina Poezin, posvećenog angažovanoj poeziji i pop kulturi.
Poezin radi moj prijatelj Milan Mijatović- entuzijasta i pesnik, čija je nova zbirka izašla nedavno, u ediciji „Total underground", izdavačke kuće Liber. Ova edicija, promovisana je u Malom klubu Akademije, nakon čega je Milanu ponuđeno da osmisli i organizuje program u okviru kog bi, jednom mesečno, pesnici i pesnikinje s OFF scene, mogli da čitaju ili izvode svoje pesme. Po uzoru na Pesničenje, koje rade Škartovci u Rexu i koje je za godinu dana postalo najpopularnije gradsko zbivanje; ali - kamernije, prljavije i intimnije... 

Manje nalik na reviju poezije, a više nalik na žurku. Milan je na Poetski clubbing, pozvao nekolicinu značajnih i talentovanih mladih pesnika/pesnica, ostavljajući mogućnost da se svako ko to želi, prijavi za učešće. Putem sajta, ili na licu mesta, pod uslovom da nekog iz publike časti pićem. Stvar je jasna.

 
2012-02-03 00:10:49

Osveta Vislave Šimborske

Predrag Brajovic RSS / 03.02.2012. u 01:10

ОСВЕТА

     „Шта је поезија која не спасава / народе ни људе?", запитао се на крају Другог светског рата у једној песми пољски нобеловац Чеслав Милош. Коју годину касније немачки филозоф Теодор Адорно тражио je сличан одговор - како је могуће писати поезију после Аушвица? Тих година, затрпана гомилом лешева, идеја величине и племенитости људског духа и мисли заударала је широм света. А поезија, некада најцењенији залог те идеје, морала је да тражи себи одступницу.

 
2010-04-18 19:02:16

Dnevnik našeg nezadovoljstva

Nebojsa Krstic RSS / 18.04.2010. u 20:02

Dnevnik nisam vodio nikad. To mi je uvek delovalo tragično prepotentno. Zapisivanje događaja iz sopstvenog života, uh! Šta tu ima da se zapisuje i pamti? I još gore! Da se kasnije čita!?... Jedan prijatelj mi je govorio da grešim i da treba zapisivati crtice: zvao Škarica i potvrdio za Zagreb, bio žur kod Sande u D. 48; sedeo sa Miletom i Galićem celo popodne...Iz takvih opaski može čovek, kaže taj moj drug, da rekonstruiše sve što želi.

Ja to nisam mogao. Zato nikad i nisam čitao tuđe dnevnike.

Sem kad sam bio u vojsci. Tamo sam otišao u trenutku vrlo nepovoljnom

 
2009-10-07 18:10:09

Kreteni, budale, glupaci i ludaci

mirelarado RSS / 07.10.2009. u 19:10

     Kad su Aleksandru Leviju, mom dragom prijatelju, kolegi i sapatniku u svemu čime se bavim, i meni ponudili da prevedemo Fukoovo klatno, roman Umberta Eka, prvo što smo uradili bilo je da ga ponovo pročitamo.

 
2010-06-14 02:31:06

LIČNI IZBORI

Bojana Maljević RSS / 14.06.2010. u 03:31

Svako je, nekako na kraju, skup svojih izbora. Svi ih pravimo, ali se i pravimo da se uz njih uvek može živeti. Jer, postoje neke odluke i izbori sa kojima se ne može živeti. Gledala sam u petak uveče "Sophie's Choice". Plakala ko kiša. Kakav strahovit izbor, kakva nemoguća životna situacija! Birati koje od tvoje dvoje dece treba da preživi (uh, i kakva Meril Strip!)... Sofija je zaista umrla onog dana kada je bila dovedena u situaciju da napravi takav izbor. Živela je još godinama, ali pokazalo se da je život izgubio svoj osnovni smisao onog trena kada ju je doveo pred tako strašnu odluku. Jer je u želji da spase makar jednu od svoje dve najdraže stvari, na kraju sve izgubila. Sebe je izgubila. Ta ju je odluka zauvek držala kao taoca. 

Nakon tog filma, teško mi je palo da igram večeras "Švabicu", poslednju u ovoj sezoni. Jer to jeste priča o izboru i ljubavi. I naravno, politici. Igrali smo već mnogo puta, publika voli a mi uživamo. Izbor mog lika (Klara) svodi se na to da ne sme razočarati oca odlaskom za jednog običnog Rusa ("Ja sam svetska žena. Šta bi otac rekao? Školovao me da završim u nekom ruskom blatu!?") A volela ga je, ludo. Ali na stranu izbor mog lika. Večeras

 
2009-11-04 17:54:39

Ko je ona ?

Biljana 77 RSS / 04.11.2009. u 18:54

Srpska srednjovekovna istorija prilično je škrta sa podacima kada su u pitanju žene koje su je delimično oblikovale. Narodno, usmeno predanje je još škrtije i prilično neobjektivno.  U usmenoj tradiciji veoma je bilo živo,  (i lepo) sećanje na Oliveru, Lazarevu ćerku, udatu za Bajazita. Njena žrtva bila je za to vreme sasvim uobičajena i manje-više nije čak ni imala drugog izbora. Njena sudbina bila je na koncu nesrećna jer je i pored velikog uticaja koji je imala na odnose Imperije i Srbije, poštovanja u okruženju i nesumnjivo raskoši, podelila tešku sudbinu svog muža. No, ovo nije priča o Oliveri. Nije priča ni o Irini Kantakuzin, ženi Đurđa Brankovića, koju je predanje ovekovečilo u slici Proklete Jerine zarad čijeg hira se gradi velelepna tvrđava.

Ovo je priča o Mari Branković. Ko je Mara? Zašto je Marina sudbina zanimljiva? I još zanimljivije zašto je Marina sudbina zaboravljena i skrajnuta? Zašto o njoj ima više podataka na stranim jezicima, nego na našem? Da li se iko od vas seća da ju je ikad pomenuo neki profesor istorije, ma kad da ste je učili?

 
2012-09-21 20:03:09

Dilber

Predrag Brajovic RSS / 21.09.2012. u 21:03

     Реченица у коју је стала читава једна судбина звучи као из античких драма: „Свети ми се сада систем који сам и сâм изграђивао."

 

Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana