2008-09-21 04:16:29

“Bože mili kud sam zaš`o ?”

trener92 RSS / 21.09.2008. u 05:16

"Mili Bože kud sam zaš`o ?"

 

 

....na blog onog MilutinaM,  pa sada nema šanse da zaboravim Ljubu Moljca.Sve što je pisao Miljenko Žuborski ne verujem da bi tako dobro zvučalo da je pričao neko drugi  .Moljac je bio nenadmašan

 

" Božeu miliouu  kud sam zašou

nouuu roud nouuu ssstazeu

gou kameeen nogeu gazeeeu...."

....tako je Ljuba  Moljac recitovao na engleskom,ali je unf. kada se sluša

 

Ja sam

 
2018-04-23 20:17:16

VELIKI BEDAK DIGRESIJE NA CRVENO SLOVO

horheakimov RSS / 23.04.2018. u 21:17

Veliki je petak. Završio sam prvu smenu i pošto je vreme izuzetno kao put onog pijanca koji se automobilom zakucao u drugi automobil, legao sam u svoj, naš, ako ću pošteno, kaučuk, da čitam. Dakle, veliki je bedak već danima iako je proleće i zato sam, možda, uzeo da razmatram pad Avale, na koju se još nisam biciklovom ispentrao ove sezone - do sada barem devetnaest ispentravanja. Dosada, kažem.

 
2016-05-01 01:52:39

OBAVEŠTENJE O PRIVREMENOJ SPREČENOSTI ZA ŽIVOT

horheakimov RSS / 01.05.2016. u 02:52

ponedeljak 08.00h (pogon)

KOLEGA ZDRAVKOVIĆ (tek onako): Šta je sa Srećkovićem, on nikada ne kasni?

KOLEGA ŽIVOTIĆ (samo što je ušao): Verovatno je bolestan. Poslaću mu poruku.

ponedeljak 15.55h (pogon)

KOLEGA ZDRAVKOVIĆ (već skida radni mantil): Je l’ ti se javio Srećković?

KOLEGA ŽIVOTIĆ (deluje zainteresovano za razgovor): Ništa ceo dan. Znaš da on uvek telefon ostavi na nečujno. I mene hvata neka prehlada. Hladno je u ovom pogonu, vuče sa svih strana. (kolega Zdravković odlazi u klozet koji nema vrata pored kancelarije šefa smene i više ne čuje kolegu Životića)

 

 

 
2016-07-19 05:19:35

SAMOINICIJATIVNO MARGINALIZOVANI NAZOVI KAMEO

horheakimov RSS / 19.07.2016. u 06:19

Ja sam marginalan lik.

Igrač iz razvojne lige, koji može da uspe samo usled tuđeg neuspeha. Samo ako mu se posreći tuđa nesreća. Koji dobija priliku tek kada se neko povredi ili takmičenje završi i svi glavni igrači odu na odmor. Kada više nikome nije bitno.

Trećepozivac.

 
2023-10-25 21:44:22

IGUANA RACIJA (II)

horheakimov RSS / 25.10.2023. u 22:44
Crni olujni oblak, nošen vetrom sa zapada koji neprekidno duva od sinoć, konačno je stigao. Namrčilo se nebo od Zemuna, rekao bi Radovan III. Lazarevićeva se ponovo napravila na duboku i usku klisuru izbobanu crnim prozorima kao antraksom. Golubovi po simsovima pretvoriše se u orlove, da su beli pa da se pomisli, deo su parade (ovde je škakljivo upotrebiti reč parada, možda je bolje držati se reči svečanost). Oluci krenuše da tandrču ali ne kao kad kiša dobuje kroz njih nego kao da pacovi silaze sa krovova. Ili možda još gore kao da pacovi izlaze iz podruma i penju se na krovove, s kojih mogu da napadnu samo u činu zajedničkog samoubilačkog, za većinu pacova, skoka (neki će volšebno preživeti). Nestade plavetnila neba gotovo u minutu i sve zastave koje su se vijorile ispred Skupštine, u parku i ispred Novog dvora odjednom postadoše zastave za Sin City, crvene, bele i sive. Uključi se automatsko gradsko osvetljenje kad mu vreme nije (znači neko je dobio instrukciju da manuelno prespoji). Otpoče opet da vrti onaj gramofon na kom je svirala ploča sa dečijom uspavankom, samo ovaj put beše Uspavanka za Radmilu M. 
 
 
 
 
2019-02-15 22:31:56

GLASOVI

horheakimov RSS / 15.02.2019. u 23:31

gošća autorka: Ava Gotal

 

Riječ je o tome da ne želim nešto da postignem. Ne želim ostaviti nikakav trag. Ne želim da me pamte po mojim djelima. Moja djela su samo moja i unutrašnji glas mi jasno govori da ih čuvam samo za sebe. Zapravo, ono što osjećam jeste da nešto nije u redu, (nikako da se domislim što bi to moglo biti), dakle, da nešto opasno nije u redu sa svim tim ostavljanjem tragova, javnim postignućima, toj žudnji da se čuje nadaleko i naširoko za nas, da nas priznaju i da nam se dive, pa čak i da nas pljuju, ali samo da se pročujemo, da nekako poreknemo ono što nas sve na kraju krajeva čeka time što ćemo iza sebe ostaviti djelo. I oni to ne mogu da shvate.

 
2023-01-21 20:30:45

BIO JE SAMO TIHI DEČAK SA OSTRVA, NEKADA DAVNO

horheakimov RSS / 21.01.2023. u 21:30

Bila je godina konja. Beba je rođena na obali okeana, u restoranu roditelja. Dobio je ime Noace. Prvo je naučio da pliva a tek kasnije je prohodao. Kada je napunio tri godine dobio je svoju prvu dasku za surf. Jedno vreme je samo plutao na njoj i koristio je kao marker dok je učio da roni. Sa sedam godina je krenuo u školu. Počeo je da uči slova i brojeve a već je znao da seče talase. Više vremena je bio na okeanu, nego u klupi. Tokom dana, računajući i snove, duže je bio u vodi, nego na suvom. Činilo se da se na dasci odmara, spava i sanja. Uhvati talas koji se lomi preko njega, uđe u vodenu cev i nestane. U zavisnosti od veličine talasa, posle nekoliko sekundi pojavi se iza vodenog zida, ozarena lica, mlađi nego što je bio malopre.

 

 
2014-05-20 13:17:20

Bravo momci!

mlekac RSS / 20.05.2014. u 14:17

U sred ovog haosa, nekako prija da se pročita lepa vest.

Pogotovo kad je iz sporta i kad je to sport o kome se, inače, kod nas malo zna - Američki fudbal.

Ovaj sjajan tekst iz Blica skoro me je rasplakao, pa rekoh, ajde da ga malo promovišem - momci su to zaslužili:

http://sport.blic.rs/Ostali-sportovi/Americki-fudbal/252899/Tihi-heroji-Spasavali-tudje-zivote-pa-krisom-odigrali-svoj-mec-zivota 

471981_p1060695_f.jpg?ver=1400533321

 
2014-12-05 08:52:41

4 a.m.

Chris Farmer RSS / 05.12.2014. u 09:52

the_persistence_of_memory.jpgIn many ways, we are at the height of our cleverness at 4 a.m. So many brilliant ideas occur to us at four in the morning but as a rule they are gone by the time the alarm goes off a few hours later.

Not so today.

While my body and mind are still responding to Chinese time cues, making me think four a.m. is a darn good time to get up and start the day, I happen to be awake and aware of the pre-down cleverness which most of us sleep through.

 
2019-08-11 12:22:37

11 DANA (8/11)

horheakimov RSS / 11.08.2019. u 13:22

dan osmi

            Spavala sam 5 sati. Spoljni svet je nastavio da postoji i bez mene. Više mi ništa nije nedostajalo. Za sve one konektovane ljude, jedna poruka: Svet se neće raspasti ako se vi ne pojavite u njemu. Takođe, ni vi nećete nestati ako se svet ne pojavi pred vama. Zaspala sam popodne, to mi se prvi put desilo. Nije da sam bila umorna, iscrpljena ili slično. Više sam to osetila kao potrebu i kao način da izađem iz sobe, a da ne prekršim pravilo koje sam sama postavila. Jedva da sam osećala bol u leđima. Izgleda da je reparacija nekada oštećenog tkiva pri kraju. Izgubila sam 0.4kg. Vode mi je ostalo.

 

 

Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana