gošća autorka: Snežana P. Lončar

Napisat ću joj pismo kad budem daleko - misli Jona i ne čuje svoj glas koji tu misao izgovara.

Kome ćeš napisati pismo? - upita žena skrećući pogled s monitora kompjutora u koji već satima gleda i lagano tipka prstima po koljenima, djeluje bezvoljno i daleko, možda nervozno. 

Kako ću se sada izvući. Treba biti tajno, treba da dozna tek kad me ne bude više. Kako ću se sad izvući. Što god da progovorim o tome pretvorit će se u jad - misli Jona i uzmiče prema vratima. Žena ga gleda površno, pogled joj je negdje po sredini njegova lica, ali ipak s izvjesnim zanimanjem i ponavlja pitanje. Odjednom mu sinu, nesmišljeno dođe:

To je stih jedne pjesme koju sam jučer negdje čuo - govori i osjeća kako to zvuči sasvim uvjerljivo, vjeruje da je dovoljno uvjerljivo da ona ne nastavi ispitivati. Pokušavam se sjetiti melodije, ali ne ide, a pjesma mi  bi smiješna, stihovi su smiješni, a i muzika, nešto kao parodija na... - nastavlja Jona, pa zašuti na tren. Ma nevažno je, već mi, eto, pade na pamet - doda odmahujući rukom uvjerljivo nehajno i pokuša se nasmijati, ali bezuspješno. Osjeti kako mu se lice  iskrivljuje u grimasu, u neki, pomišlja, glupi, izdajnički izraz. Ali žena se malo osmjehnu i vrati pogled na monitor lapotpa ispred sebe, pa Jona odahnu, shvati da se uspio izvući i skoro da iskliznu iz sobe.

"Više nego ironično i tužno": Potez izraelskog ambasadora izazvao kritiku Srbije

Брат Ђура, Чувари Христовог Гроба, XVI-oвековни културни обичај Срба из Далмације, настао око манастира Крке у Далмацији

Srbija je kritikovala Izrael zbog toga što je čestitao Hrvatskoj Dan pobede koji Srbi smatraju pogromom, prenosi Tajms ov Izrael..

gošća autorka:Slavka Vlalukin

tekst u celosti prenesen sa portala bookvica 

Unutar svakog pripovednog toka, autorka prepliće prošlost i sadašnjost svojih junaka, i tako priču dece iz porodice Gold vezuje u univerzalni narativ koji pokušava da pronikne u suštinu života i otkrije koliko su naše odluke uslovljene našim željama, a koliki uticaj imaju slučajnost, sudbina i očekivanja koja nam stvaraju porodica, klasa, nacionalni i etnički identiteti.

Kloi Bendžamin, Besmrtnici  (Booka, 2018)

Autor:  Juval Noa Harari

 FEJSBUK I  LJUDSKE ZAJEDNICE

 Kalifornija je navikla na potrese, ali politički tremor američkih

izbora 2016. godine ipak je za Silicijsku dolinu bio neugodan šok.

Shvativši da su dio problema možda i oni, računalni čarobnjaci

reagirali su na problem radeči ono što inženjeri rade najbolje: traženjem

tehnološkog rješenja. Najsnažnija reakcija bila je u Facebookovu sjedištu

u Menlo Parku. Naravno. Facebook se bavi društvenim mrežama, pa

je najviše usklađen s društvenim nemirima.

Nakon tri mjeseca preispitivanja, 16. veljače 2017. godine Mark

Zuckerberg objavio je hrabar manifest o potrebi stvaranja globalne

zajednice i Facebookovoj ulozi u tom projektu. U govoru koji je nakon

toga uslijedio na prvi put održanom Facebookovu samitu zajednica 22.

lipnja 2017., Zuckerberg je objasnio da su sociopolitički nemiri našeg

doba - od raširene zloporabe droga do ubojitih totalitarnih režima -

velikim dijelom uzrokovani raspadanjem ljudskih zajednica. Zažalio je

što „desetljećima broj članstva u raznim vrstama takvih zajednica

opada za čak četvrtinu'. „To je mnogo ljudi koji sada smisao i podršku

trebaju pronaći negdje drugdje." Obećao je da će Facebook biti

predvodnik borbe za obnovu tih zajednica i da će njegovi inženjeri

preuzeti teret koji su odbacili župnici. „Počet ćemo razvijati neke alate",

rekao je, „kako bismo olakšali izgradnju zajednica.“

Gost autor: Ana Knežević

Verovali ili ne: U BEOGRADU SE NA MAGNETNU REZONANCU U DRŽAVNOJ BOLNICI  ZA DECU SA SMETNJAMA U RAZVOJU I UOPŠTE DECU ČEKA OD 2 DO 7 MESECI!

VENTRIKULARNI SEPTALNI DEFEKT I SCOLLIOSIS IDIOPATICA

Da li znate šta im je zajedničko?

To su dve dijagnoze mog sina Prvenca koje sakupljamo polako u jedan debeli tefter dijagnoza još od rođenja! Sve pod kapom osnovne dijagnoze kpja se zove #DiGeorge sindrom ili #Mikrodelecija22q11.

Prva je sa rođenja, kada je trebalo da operiše srce pa smo čekali da vidimo

gošća autorka: Aleksandra Aksentijević

tekst u celosti prenesen sa portala bookvica 

 Nameru Svetlane Slapšak da napiše roman o političkoj dimenziji ljubavi, naročito telesne ljubavi, možemo smatrati samo delimično uspešnom. Njena je priča uzbudljiva i privlačna, a detalji i putopisni opisi antičkih spomenika i grčkih pejzaža efektan su i uspeo vodič na književno putovanje. Ono što neizbežno razočarava jeste to što kao samosvesna, izgrađena i nesumnjivo feministička autorka, Svetlana Slapšak daje jedan u konačnici ipak stereotipan prikaz ljubavnog odnosa, koji se neizbežno završava heteronormativnim životom u dvoje, u egzilu, daleko od umirućih socijalizama i njihovih kasnijih posledica.

Svetlana Slapšak, Škola za delikatne ljubavnike (Laguna, 2018)

Četničke žrtve...

I ne samo to! Javnost je tek sada, u medijskim napisima povodom smrti jednog velikog glumca, saznala da je glavnog četničkog koljača, koji je medju više žena