Ovde ste naučili kako da odaberete priručnik za određivanje vrsta, ovde čemu isprva služi beležnica, ovde kako da hvatate beleške i ovde kako da izaberete dvogled. A da biste ptice upoznali i prepoznali u prirodi, posmatrajte ih što češće. Izađite kad možete rano ujutru na nekoliko sati na teren za koji znate (ili očekujete) da je produktivan u pogledu ptica, najbolje tamo gde se više staništa susreću i prepliću, npr. šuma, livada i reka. Močvarna staništa su dobra prilika za vežbu jer nude veći broj krupnih i uočljivijih vrsta, lakih za identifikaciju. Mimo vode, voće, bilo divlje ili kultivisano, je mamac za mnoge ptice. 

Dorćolski kej * Ušće * Savsko jezero * Ada Huja * Zemunski kej

Kao što sam više puta već pisao (a jedan od tih blogova ima preko 40.000 čitanja, što će za mene ostati večita zagonetka), zima u Beogradu pruža odlične mogućnosti za posmatranje ptica. Tada se na rekama okuplja ne samo najviše ptica (jedinki) – preko 20.000 gnjuraca i vranaca, labudova, pataka i liski, te još toliko galebova koji su manje upadljivi jer se hrane na deponiji u Vinči, odakle predveče lete ka više desetina kilometara udljenim noćilištima; već i najviše vrsta – ukupno 35 vrsta vodenih staništa, koje se u najvećem broju okupljaju na Dunavu kod Velikog Ratnog ostrva, Ovčanske i Pančevačkih ada, kod Ade Ciganlije i na ribnjaku Mika Alas. Tih 50 km toka reka usred grada čini međunarodno IBA područje Ušće Save u Dunav, gde je do sada zabeleženo oko 210 vrsta ptica.

 Suprotno logici, ovde je neophodno imati odgovore da bi se steklo pravo na postavljanje pitanja. Ovde je, dakle, dozvoljeno postavljati samo retorička pitanja. Kao na primer: "Ne mislite li da je 2 i 2 jednako 4?" Da lepo čoveku dodje da kaže - ne, ne mislim.

Ne mislite li da je zločin seča platana? Pa se ti usudi da kažeš: nemam pojma, odakle ja znam da li su u pravu ti "doktori za drvo", Djilas & co ili (to  tako deluje) neki večiti dežurni gradjani koji "brane" već nešto od već nekoga ko je za tu priliku označen kao zlikovac, Rome ispod Gazele od preseljenja

Pošto sam ustao u vrlo necivilizovanih 3.45h, u sam cik zore sedim u kolima pored pašnjaka sa tekunicama. Još je hladno. Ni tekunica nema - i one čekaju prve zrake sunca. Ja, doduše, ne čekam tekunice, već orla krstaša, da dođe na doručak. A krstašu je brojnost u Srbiji toliko opala, da se gnezda na prste jedne ruke mogu izbrojati - i da vam nekoliko prstiju ostane višak. Ali, ni od njega ni traga.

 

 

 L’œil du silence,  Max Ernst

 

Zamislite (ako već nećete praktično da probate) tri tačke na listu papira, raspoređene kao tjemena jednakostraničnog trougla. Ne, ne , ne radi se o masonskim simbolima...

The 2011 season is fast approaching for the teams of the Serbian RFL, with kick-off scheduled for the weekend of 19th-20th March. Competition is set to be tougher than ever this year, with a number of teams having strengthened their squads in the off-season, in the hope of toppling the mighty Dorćol.

This year will also prove an exciting challenge for the Serbia national team, with a calendar of eight internationals culminating in October when they take on Italy, Lebanon and Russia to vie for the final spot at the 2013 RL World Cup.

At Red Star it’s been a tough pre-season

Do skora je u ovom, jedinom sadašnjem staništu globalno ugrožene velike droplje u Srbiji bilo skoro 30 jedinki, a sada im je brojnost prepolovljena. Nestali su polno zreli mužjaci (samo jedan je ostao). Uzroci njihovog nestanka su nepoznati. Moj tekst o rezervatu Pašnjaci velike droplje dostupan je ovde. U ovom postu prenosim (donekle skraćene) komentare nekoliko diskutanata sa ptičarske Google grupe LigaPtice:

 

...iliti ptičarenje u Crnoj Gori

Dok moji farovi osvetljavaju kapiju Ulcinjske solane, jedne od desetak najvećih u Sredozemlju, još je obavija mrkli mrak. Solana nije samo proizvodni pogon, ujedno je i rezervat ptica i važna atrakcija za svakog ptičara, naročito u vreme prolećne seobe.

Konačno se pojavljuje sunce i otkriva već prazne bazene