4.
U velikom, takoreći konjskom skoku preskačemo vekove, tokom kojih su ove životinje preplavile južnoamerički kontinet, prilagođavajući se novim uslovima života i, manje-više, formirajući dva glavna rasna tipa shodno njihovoj nameni: radni konj, na imanjima gaučosa, i jahaći, u vlasništvu indijanskih plemena, koji se koristi u ratovima, ali i za jelo, kao delikates. Iz tog vremena izdvajamo i jedan jezički kuriozitet koji slikovito dočarava prestižni status gaučosa, čiji su konji nazivani Pingo, prema reči koja označava penis.
Zaustavljamo se na početku
Zadržaćemo se na početku 1550-tih, kada Mapuče ratnici, koji su se nalazili u službi konkvistadora, dobijaju pravo da jašu konje. Od dolaska Kolumba 1492, španski administratori bojali su se moguće pobune domorodaca ukoliko ovi nabave konje. Zbog toga su u svakom gradu i na svakoj hacijendi važile zabrane o njihovoj prodaji Indijancima. I pored toga, neki konji sami su odbegli, a neke su uspeli da ukradu preduzimljivi domoroci koji su službovali na imanjima belaca, pomažući im u dresuri.
Iako istorijski neminovan, proces indijanskog osvajanja konja sigurno bi potrajao decenijama,
UVOD
Godine 2020, tokom svetske pošasti novog, nepoznatog virusa nazvanog Covid-19, pisac ovih redova zatekao se u južnoameričkoj provinciji Ajsen, na severu čileanske Patagonije. U nekoj od svojih šetnji, uputio se malo dalje izvan grada, te radoznalo zašao na privatno imanje iza jedne otvorene kapije, za koje će se ispostaviti da je lokalna uzgajivačnica konja. Zastajući da bi snimio plemenite životinje, sa iznenađenjem je otkrio da su konji pred njim, u najmanju ruku, neobičnog
Da bi sprečili širenje zaraze venecijanske vlasti su 1423. godine ustanovili izolaciju bolesnih ili onih za koje se sumnjalo da su bolesni. Mesto za izolaciju bilo je jedno od ostrva u Venecijanskom zalivu, a sama izolacija je trajala 40 dana. Četrdeset se na italijanskom kaže quarantina, pa je od te reči nastala i reč karantin odn. karantena kako se još kaže.
Do ovog vremenskog perioda za karantin nije se došlo na osnovu medicinskih istraživanja, već na osnovu biblijske priče o Mojsiju i Isusu koji su živeli 40 dana u izolaciji u pustinji.
Ali karantin se uvodio
Pre više od tri veka poznati matematičar i filozof Gotfrid Lajbnic izgovorio je rečenicu koja zbunjuje svet sve do današnjih dana, rekavši da živimo u "najboljem od svih mogućih svetova". Ovu je tvrdnju potkrepio i prilično interesantnom teološkom i filozofskom raspravom, i to je otprilike bilo to. Nakon Lajbnica, izgleda da je većina ipak pre bila raspoložena za to da pomenutu tvrdnju opovrgne, nego da je potvrdi.
Doduše, samo do današnjih dana, kada su se, između ostalih, pojavili i autori svetski poznatog bestselera koji tvrde da ne samo da živimo u najboljem od svih mogućih svetova, već da je svet u stvari mnogo bolji nego što mi uopšte i možemo da pretpostavimo. Opet, neko će reći, čemu sve to, posebno u ovim smutnim vremenima, punim nesreće.
Ja bih voleo da neko objasni narodu da :
- Testiranje ne leci korona virus kao sto merenje temperature ne leci kijavicu
- Ljudi koji se mnogo vise od mene razumeju u matematiku bi rekli da verovatno integral curve je u najmanju ruku isti ili manji od integrala flatened curve.
- Sto znaci da nije toliko vazan totalni broj obolelih koliko broj obolelih
Đe ste, suknjice srbske?
Ima l' bedaka? Nema!
*liveudpate2 - Čitam danas da su potvrđeni novi slučaji korone u Srbiji. I ništa drugo... Ko su slučajevi? Odakle su došli u Srbiju? Kako su se zarazili? Stanje sa medijima u jako pogođenim zemljama je da obaveštavaju građane ko su slučajevi, gde su se zarazili? Da se klone mesta potencijalne erupcije zaraze. Otkazaju se putovanja putnika iz zemalja visokog rizika.
Takođe, koliko razumem, u zemlji postoji jedan centar, brojem -1 gde ljudi treba da se jave ako posumnjaju da nose virus. Jedan centar.