2010-10-16 19:30:33

Blogoustanak. Naši zahtevi

krkar RSS / 16.10.2010. u 20:30
 36716_1425277105492_1039685230_31244335_1346628_n.jpg

Prošlo je dan ipo od ukidanja preporuka u dosadašnjoj formi. Kao i u svakoj dobroj kafani valjalo bi da sumiramo šta smo imali:

1. 394 komentara
(u trenutku pisanja ovog bloga) - ogromna većina je protiv nove ideje ("serem vam se u ton-film")
 
2019-12-13 22:48:25

Bitkoin, banke i suverenost individue (1)

Predrag Brajovic RSS / 13.12.2019. u 23:48
Гост аутор је Данило Бацковић, физичар у банкарском свету, чији текст о биткоину -- најбољи за којег ја знам -- преносим у целини. Текст је 1) дугачак 2) вредан сваког трена ваше пажње 3) јер ћете после њега бити паметнији. Због обима, текст ће бити објављен из два дела. Данило се регистровао на Блог б92 као dbacko, па може да вам одоговара, ако умете да га питате. 
ПБ

Kratak dijalog o dva monetarna sistema sveta napisan u čast petstogodišnjice kačenja Luterovih "95 teza" na vrata crkve Svih Svetih u Vitenbergu.
 
Šta je Bitkoin i ko je tu gazda uopšte?

Niko. Niko od nas i svi mi zajedno. To je "samo" softver koji radi na računarima svih onih koji žele da se pridruže. Ni od koga ti ne treba dozvola. Ne postoji meta gde naciljati Tomahavk. Po svetu postoji toliko kopija ove računovodstvene knjige da ona može preživeti nuklearni udar (u žargonu se to zove "bubašvaba protokol"). Bitkoin se može preneti na računaru, mejlom, pismom, u glavi, u slici (steganografija), radio talasima... Jedna firma je čak platila lansiranje satelitskog repetitora koji pokriva Evropu, sever Afrike i dobar deo Azije namenjenog samo za prosleđivanje bitkoin transakcija. Korišćenje je besplatno. Ovakav softver se zove distribuiran jer nema jedan ili više centara sa privilegovanim učesnicima.

 
2010-10-14 17:23:49

(Ne)bezbedna kupovina na Internetu

Dragan Pleskonjic RSS / 14.10.2010. u 18:23

Dolazi i kod nas vreme elektronske trgovine. O tome se dosta priča, vidim da su forumi puni rasprava na ovu temu, neki državni organi ubrzano rade na razvoju regulative i drugoj infrastrukturi, neki trgovci su počeli ili su zainteresovani i spremaju se, banke takođe. Medjutim, većina našeg naroda nije na to baš navikla, pa je zato dobro da na vreme napomenemo neke stvari o kojima treba voditi računa pri kupovini na Internetu tj. online. Bitno je da se trgovina obavlja bez straha, ali sa neophodnom dozom opreza i merama predostrožnosti.

 
2013-03-13 05:42:13

Birajući Raru

krkar RSS / 13.03.2013. u 06:42

 rote%20wanderschuhe%20papst%20benedikt%20xvi%202.jpg

Nisam zakasnio iako je konklava počela juče. Nije se desilo - niti se može desiti, a zašto objasniću kasnije - da papa bude izabran u prvom glasanju. Gotovo sam siguran da neče biti izabran ni drugog dana, u sredu, pa oni koji ne bloguju s posla mogu na miru da sačekaju do uveče. Četvrtak je već moguć a ako ne bi bio izabran ni u petak to bi bilo poprilično iznenađenje (i sigurna potvrda velikog pičvajza!).

 
2011-09-03 20:39:51

Anketa: praćenje lokacije mobilnog telefona

Dragan Pleskonjic RSS / 03.09.2011. u 21:39

Cellphone_Location_Tracking.jpgDragi blogeri i posetioci, ovaj put želim da Vas zamolim da učestvujete u maloj anketi.

Na mom blogu Dragan on Security, postavio sam anketu sa pitanjem „Da li vas brine mogućnost praćenja lokacije mobilnog telefona" (engl. „Cellphone location tracking - are you worried?")

Anketa se nalazi u gornjem desnom uglu. Za anketu je potreban jedan sekund Vašeg vremena i dva klika mišem.

 
2017-04-12 12:29:48

Popušite pažljivo

krkar RSS / 12.04.2017. u 13:29

fRIKOM.jpg

Hrvatska je donela lex specialis kojim država preuzima Agrokor Ivice Todorića u pokušaju da ga spasi od bankrota. Agrokor je dužan preko 46 milijardi kuna (više od 6 milijardi €) a ukupna imovina firme vredi 53 milijarde kuna (7 milijardi €), po završnom računu za 2015. Najveći deo duga Agrokora (i povezanih firmi) je prema dobavljačima ali i bankama duguje ohoho: Ruskoj Sberbanci preko milijardu €, Deutsche banci i VTB banci zajedno nešto manje od milijarde itd.

 
2010-03-29 01:19:09

Potpisujete li se ličnom kartom?

Goran Vučković RSS / 29.03.2010. u 02:19

lk1.jpgJa da, hvala. Večeras sam napravio prve potpise*.

Za potpisivanje su vam potrebni:
 - Računar
 - Čitač smart kartica,
 - Lična karta sa aktiviranim "drugim parom" ključeva i sertifikatom "javnog ključa"** iz tog drugog para, izdatim od MUP Srbije
 - Programi, koje možete skinuti sa sajta Sertifikacionog tela MUP, koje je ovlašćeno da ove sertifikate daje.

 

Gost autor: Share Conference

Tekstualna baza sa podacima o ličnosti 5 190 396 građana Srbije, uz više od 4 000 finansijskih dokumenata (ukupno preko 19 gigabajta sadržaja), bila je tokom protekle nedelje javno dostupna na zvaničnom sajtu Agencije za privatizaciju Republike Srbije, utvrdila je SHARE Fondacija.

Analizom je utvrđeno da su podaci 5 190 396 građana zapravo podaci iz evidencije nosilaca prava besplatnih akcija koju vodi

 
2011-12-16 21:30:45

PCI DSS i problemi sa karticama

Dragan Pleskonjic RSS / 16.12.2011. u 22:30

credit-card-security.jpgTrenutno je aktuelan slučaj ugrožavanja velikog broja kreditnih kartica, njihovog blokiranja i prilične konfuzije u vezi sa neposrednim uzrocima. Prema vestima u medijima, pretpostavlja se da su bezbednosne mere preduzete zbog upada hakera u sisteme pojedinih banaka kao preventivna mera, ali ta informacija još nije zvanično potvrđena. Sumnja se da je prevara izvršena u više zemalja istočne Evrope. Takođe se kaže da je evropska centrala kompanije Viza obavestila je da su podaci iz tih kartica ugroženi i da bi moglo da dođe do zloupotrebe. Pominju se i neki veliki trgovinski lanci i mogućnost da su podaci „iscurili ili provaljeni" u njihovim sistemima. Nadam se da ćemo uskoro saznati prave razloge i detalje događaja. Javnost treba da bude obaveštena o detaljima događaja i ima pravo da to traži, pogotovu što je u pitanju blokiranje velikog broja kartica. Ovaj tekst je o onome o čemu se nešto manje govori, a trebalo bi.

 

Gost na blogu je Milovan Matijević, vodeći analitičar ICT tržišta u Srbiji. On prati tržišna i tehnološka kretanja u poslednjih 7 godina. Sledi Milovanov tekst:

Istraživačko-razvojni kapaciteti u ICT oblasti. Može li Srbija više od „zvezde u usponu"?

O programu FP7-ICT

fp7-logo.gif„Okvirni program 7" za istraživanje i tehnološki razvoj pod skraćenim nazivom FP7 najveći je istraživački i razvojni program Evropske unije. Ovaj program traje 7 godina, od 2007. do 2013, a njegov ukupni budžet iznosi preko 50 milijardi evra. FP7 je strukturno podeljen na više programskih blokova od kojih su najznačajnija sledeća četiri: saradnja (Cooperation), ljudi (People), ideje (Ideas) i kapaciteti (Capacities). Programski blok Saradnja obuhvata deset oblasti od kojih je najveća Informaciono-komunikacione tehnologije (ICT) za koju je izdvojeno ukupno oko 17 milijardi evra.

 

Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana