2010-08-24 21:53:29

Nesporazum (Updated)

Spiridon RSS / 24.08.2010. u 22:53

Vidim po preporukama da moje fore jako slabo prolaze. Imam utisak da su se svi na blogu okrenuli protiv mene. Jel se neko seca da je Spira nekada bio duhovit? Koliko blogera misli da sam bio duhovit, a koliko ima suprotno misljenje? Zelim da kazem da sam jako pogodjen cinjenicom da vam se moj nacin obracanja na blogu vise ne dopada. Ja dajem sve od sebe da ovaj blog nekako ozivim. Ja pokusavam da unesem nesto dugacije od ostalih. Ja zelim dobro da vas zabavim. Nikada sebe nisam dozivljavao kao humoristu ili komedijasa (ako bas hocete). Ako neko zeli da me uvredi neka to slobodno uradi jer vise

 
2010-08-10 22:32:37

Vidim samo demagogiju...

Drago Kovacevic RSS / 10.08.2010. u 23:32

 Vidim samo kritiku, a nema ideja. To je kazao naš predsednik pokriven šlemom žute boje (isprobao je vala ovog meseca na svojoj glavi sve boje građevinskih šlemova koje postoje), a u odnosu na političke konkurente i NVO sektor.

Liči na ono Hajdegerovo - "Čujem mlin ali ne vidim brašno".

Bez šlema na glavi, u gradu Nišu, predsednik se vajka oko zakona o duplim funkcijama čijim je potpisom prekršio Ustav.

Kaže da je i "njegov politički stav da se ne smeju u isto vreme vršiti funkcije u izvršnoj i zakonodavnoj vlasti" ali kaže još da ne može sve odluke

 
2010-07-11 23:35:57

DOBAR PROVOD NA LETENKI

Saša Zorkić RSS / 12.07.2010. u 00:35

 15-18 jul!

Slike sa Letenke (ranije godine)

1.jpg

Većina ljudi i ne zna da voli nauku. Oni kažu: „nije to za mene". Neki samokritičniji opet govore: „nisam ja za to". Svi oni greše, samo to ne znaju. Nisu dovoljo razmislili jer svako ljudsko biće voli nauku. Samo neki to ne znaju.

2.jpg
Jutro u kampu.
3.jpg

 
2010-06-01 00:07:05

Rođendan

Saša Zorkić RSS / 01.06.2010. u 01:07

Pre 20 godina, 24. aprila 1990, spejs šatlom Discovery lansiran je i postavljen u gotovo kružnu orbitu oko Zemlje, na prosečnoj visini od oko 600 kilometara, Svemirski teleskop Habl (Hubble Space Telescope, HST, popularno zvan jednostavno: Habl). Taj teleskop spada u najdragocenije instrumente koje je iznedrila ljudska civilizacija. Doprinos Habla razvoju nauke i proširenju našeg znanja u brojnim oblastima nauke je nemerljiv.

 teleskopi.jpg

 
2010-01-31 00:22:05

MESEČEVE ĆERKE

Biljana Cincarević RSS / 31.01.2010. u 01:22


(Esej o sopstvenoj poetici umetničog stvaralaštva, kao deo Magistarskog rada iz zidnog slikarstva, na temu Alegorija)

U razmišljanju kako bih mogla opisati i predstaviti sopstevnu poetiku, prvo mi pada na um da je to ipak prilično teško za slikara koji se isključivo vizeulno izražava. Međutim u ovom izazovu i razmišljanjima o predstavljanju sopstvenog sveta, inspiracije i tematike koja me je vodila u svom umetničkom stvaralaštvu, sigurno moram zaći i u onaj intimni, psihološki deo sopstvenog bića, kako bih objasnila odakle potiču odrđeni motivi i porivi

 
2009-12-14 00:22:32

Od bledih flekica do astronomske fotografije

Saša Zorkić RSS / 14.12.2009. u 01:22

Nigde razvoj fotografije nije toliko upadljiv kao u astrofotografiji. Od bledunjavih, mutnih flekica iz 19. veka stigli smo dovde:

pano_new680.jpg

Ovo nije snimak Svemirskog teleskopa Habl, ako ste tako pomislili. Fotografiju je napravio Matija Pozojević iz Zagreba (http://www.hrastro.com/).

 

Jubileji su obično prilika za podsećanje na prošlost, ali kada se radi o najstarijoj nauci - astronomiji - i njoj srodnim astronomskim disciplinama (poput planetarnih nauka, astronautike, nebeske mehanike, astrohemije, astrobiologije, itd.), treba imati na umu da su one velikim delom orijentisane i ka budućnosti. Mnoge nove i revolucionarne tehnologije - uključujući i korišćenje optičkih instrumenata od strane Galileja čiji jubilej obeležava Međunarodna godina astronomije (MGA 2009) - bile su po prvi put primenjene u astronomskom kontekstu, a astronomske nauke su i prve među svim naukama čiji su rezultati u ovoj informatičkoj eri gotovo potpuno digitalizovani: još pre više od decenije ova grupa disciplina prešla je prag od 95% svih informacija u čitavoj svojoj istoriji koje se mogu pronaći u digitalnom obliku na svetskoj informatičkoj mreži. Ovo, uz prirodno globalne odlike predmeta istraživanja (svi astronomski fenomeni, uključujući i u našim krajevima zloglasno pomračenje Sunca, su istinski globalnog karaktera, jer je i čitava planeta zanemarivi delić čak i najbližeg kosmičkog okruženja) čini ključ okrenutosti ka budućnosti. Ali pre nego što se pozabavimo budućnošću astronomije, valja razbiti jednu još veoma uticajnu predrasudu koja se tiče same prirode nauke.

 
2009-05-25 00:15:07

Šta je potrebno za život i ko je uopšte tvorac

Saša Zorkić RSS / 25.05.2009. u 01:15

drvo.jpg

Nije lako životu. Ima mnogo više mesta gde on ne može da postoji nego gde može. Zapravo u čitavom svemiru procenat dobrih mesta za život se sasvim neprimetno razlikuje od nule. Preko 99% svemira odmah otpadne jer tu nema ničega što bi moglo da se organizuje u bilo šta. Svemir je uglavnom prazan prostor kojim krajnje usamljeno lutaju retke čestice atoma. (U jednom kubnom santimetru međuzvezdanog prostora nalazi se jedan do dva atoma, dok u ih u vazduhu oko nas ima

 

U nauci se s vremena na vreme pojavljuju "veliki" problemi, za čije rešavanje je neophodno mnogo hipoteza i kolektivni napor desetina, ako ne i stotina istraživača kroz dugačak period vremena. Neki od i dalje otvorenih takvih problema su, recimo, problem porekla života na Zemlji u biologiji ili porekla vremenske asimetrije ("strele vremena") u teorijskoj fizici. U astronomiji, problem porekla takozvanih gama-bleskova predstavljao je takav veliki problem koji je u nedoumicu stavljao i posmatrače i teoretičare tokom gotovo četiri decenije - do pre šest godina. Veoma sjajan blesak gama zračenja je 29. marta 2003. detektovao Nasin satelit HETE-II (skraćenica od "Istraživač prolaznih fenomena visoke energije", engl. High Energy Transient Explorer). Svega 90 minuta kasnije, novi, veoma sjajan izvor vidljive svetlosti (optički "žar") bio je otkriven u istoj oblasti na nebu uz pomoć 40-inčnog teleskopa opservatorije u Sajding Springu u Australiji, kao i na jednoj opservatoriji u Japanu. Gama-blesak dobio je naziv GRB 030329, prema datumu kad je posmatran (standardna nomenklatura za gama-bleskove glasi GRB - od Gamma-Ray Burst - [poslednje dve cifre godine][mesec][dan]).

 
2009-04-26 22:59:31

Izgubljeni u dvorištu

Saša Zorkić RSS / 26.04.2009. u 23:59

Otkud mi ovde?

Kada od Marsa krenete ka Jupiteru izbijete na Glavni asteroidni pojas. Taj pojas je dugačak koridor oko Sunca kojim jure milioni asteroida. Izgleda da je Tvorac od tog silnog kamenja u početku nameravao da napravi planetu, ali nekako nije išlo. Kad god bi se kamenje skupilo na neku gomilu naišao bi Jupiter i rasturio je svojom gravitacijom. Inače, prolaz kroz koridor je, i pored bezbroj asteroida koji jurcaju njime, sasvim bezbedan i možete ga i žmureći preći. Jednostavno, ako rasporedite sve te silne asteroide po celom tom putu oko Sunca dobijete - ništa. Ili skoro ništa.

Sa Jupiterom počinje carstvo ogromnih, gasovitih planeta.

Jupiter

Jupiter_Zemlja.jpg
Jupiter (i Zemlja u srazmeri)

Da nije Jupitera ni nas ne bi bilo. Jupiter je moćna planeta koja pravi reda u Sunčevom sistemu. Mnogo puta do sada je kružeći oko Sunca pokupio i usisao razni svemirski otpad koji bi se inače sručio na nas. A svaki put kada neko oveće telo udari u Zemlju katalog živih bića dramatično se menja. Ovako, Jupiter nas štiti i čuva. Hvala ti Jupitere!

 

Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana