2017-05-25 14:01:24

Трице и кучине

tasadebeli RSS / 25.05.2017. u 15:01

О анатомији једне деструкције... У зони сумрака... С оне стране ума...

 

 

 

Izvoz ICT usluga, izvor: NBS
Izvoz ICT usluga, izvor: NBS
Gost na blogu je Milovan Matijević, vodeći analitičar ICT tržišta u Srbiji. On prati tržišna i tehnološka kretanja u poslednjih nešto više od 7 godina.

Sledi Milovanov tekst.

********************

ICT obrazovanje je u ovogodišnjoj raspodeli dobro prošlo - upisano je 5.483 brucoša. Ovaj broj je značajno veći od onog koliko je sada potrebno domaćem tržištu radne snage, ali budući ICT stručnjaci svoje rešenje vide uključivanjem u međunarodnu podelu rada. Srpska ICT industrija je ostvarila izvoz informatičkih i računarskih usluga vredan više od 150 miliona evra u 2011. godini, što je skoro tri puta više nego 2007. godine, a za dalji rast biće važan svaki novi ICT stručnjak.

 
2012-10-23 14:21:38

Poraz obrazovanja u digitalnom dobu?

Goran Nikolić RSS / 23.10.2012. u 15:21

 Autor: prof. Davor Džalto

(delovi preuzeti iz istoimenog rada objavljenog u: Kultura, 135/2012, 20-27)

Obrazovni sistem u Srbiji je u, tako reći, procesu neprekidnih reformi već dugi niz godina. Reforme i izmene se dotiču svih nivoa obrazovanja, od osnovnoškolskog do visokog. Stalno poboljšavanje funkcionisanja obrazovnog sistema i menjanje onoga što se pokazuje kao loše ili neadekvatno se čini toliko samorazumljivim da nije ni potrebno argumentovati u prilog ovakvih promena. Svedoci smo da postoje pozitivni rezultati reformi koje su u visokom obrazovanju sprovođene u poslednjoj deceniji. Pa ipak, i pored svih reformi izgleda da odsustvuju adekvatni rezultati.

 
2012-01-10 15:58:10

ComSIS – naš časopis na SCI listi

Dragan Pleskonjic RSS / 10.01.2012. u 16:58

cover.php?vol=0804Naučni časopis Computer Science and Information Systems (ComSIS) je uvršten na SCI listu (Journal Citation Reports by Thomson Reuters) za 2010. godinu sa dvogodišnjim impakt faktorom od 0.324. Ovo više i nije baš tako nova vest, ali je svakako veoma važna za našu nauku, a nisam siguran da je medijski adekvatno propraćena (ako je uopšte neko o tome i pisao). 

Šta je impakt faktor?

Svake godine izračunavaju se faktori uticaja (engl. impact factor) za sve časopise koji se referišu u citiranim bazama (Science Citation Index Expanded i Social Science Citation Index) i za sve časopise koji su bili citirani u njima. Na osnovu dobijenih rezultata biraju se novi časopisi ili isključuju već postojeći. Faktor uticaja časopisa je danas veoma raširen kriterijum za izbor časopisa u bibliotekama, kao i za izbor u kom časopisu objaviti rad. Detaljnije o tome kako se računa impakt faktor pogledajte ovde.

 
2012-12-28 16:21:29

Kavez

Velimir Mladenovic RSS / 28.12.2012. u 17:21

U Republici Srbiji, za uspešno bavljenje svojim poslom, nacionalne penzije dobijaju sportisti i umetnici. Obe ove oblasti regulišu Uredbe nadležnih ministarstava-sporta i kulture. Zaslužni umetnici mesečno dobijaju 50.000 dinara, a doprinosi za sportiste mogu biti od jedne do tri prosečne plate, s tim što sportisti, osvajači važnijih medalja dobijaju i jednokratne nagrade od 10.000 do 30.000 evra.Nacionalne penzije kao nagradu za razvoj i afirmaciju sporta prima 538 sportista. Samo za umetnike država svake godine mora da izdvoji 2,28 miliona evra.

 
2011-06-13 21:48:31

Odlučujući udarac penziji

eli.lacrosse RSS / 13.06.2011. u 22:48

000.jpg

Umetnici ne idu u penziju. Ne treba ovu rečenicu shvatiti bukvalno. Navrše i oni 65 godina života za muškarce, odnosno 60 godina života za žene i najmanje 15 godina staža osiguranja, ili najmanje 53 godine života i 40 godina staža osiguranja ako je u pitanju muškarac ili 35 ako se radi o ženi, ili 45 godina staža osiguranja. Pa im stigne ček ili uplata na račun il’ donese poštar… Ali umetnici ne prestaju da rade. Prisećam se samo nekih, onih koji uprkos poodmaklim godinama možda baš u ovom trenutku crtaju, slikaju, vajaju – Sava Sandić, Nikola Koka Janković… Saznadoh upravo da su Milan Besarabić i Mira Sandić umetnici koje sam ovde spomenuo, završili svoje živote. Posluži blog i da do mene stignu tužne vesti. Sve četvoro, Milana, Miru i Savu, i Koku sam upoznao, i o svakom tom za mene velikom događaju bi se mogla napisati priča lepša i zanimljivija od ove koja će uslediti. Ipak, biram da svoje literarne namere potisnem i iz ovog trenutka i sa ovog mesta, i obznanim vest koja, citiraću mog prvog domaćina ovdašnjeg: „iz sasvim posebnog ugla slika kako kod nas funkcionišu stvari”.

 
 
2013-04-08 20:55:49

Vilinska deca

Hansel RSS / 08.04.2013. u 21:55

Još jedan drag, ovoga puta posebno topao dolet golubice.bg:

Oni su svuda oko nas. Prema procenama Svetske zdravstvene organizacije čine oko 1% ukupne populacije. Koliko ih ima u Srbiji ne zna se tačno. Legenda kaže da su to deca vila koja su slučajno ili pak namerno ostavljena kod nas, a mi ih nazivamo deca sa autizmom.

Oni imaju probleme u komunikaciji i društvenim odnosima koji se ispoljavaju na najrazličitije načine ‒ od neprestane priče na teme koje ih interesuju, do potpune tišine. Vole svoju rutinu i ne bi je menjali ni za šta na svetu (da, ta knjiga treba da stoji tačno na sredini te police, ni milimetar napred ni nazad). Možda vas neće gledati pravo u oči, ponekad će vam se činiti da vas uopšte i ne slušaju, ali je jedno sigurno ‒ nikada vas neće slagati, oni to ne umeju.

 
2013-10-07 21:50:59

Jedna lepa priča o taksisti i baki

Milan Karagaća RSS / 07.10.2013. u 22:50

“Najsrećniji je onaj čovjek koji je učinio srećnima najviše drugih ljudi”, reče čuveni filozof. Narodski rečeno, svaki normalan čovek je srećan kad nekoga učini srećnim,i ako se tako ponaša celog života onda učini srećnim mnogo ljudi. Može i da se kaže da je srećan onaj narod ili ono društvo u kome se što veći broj ljudi ponaša tako da druge čini srećnim.

Živimo u vremenu koje je iz mnogobrojnih razloga teško , puno nasilja, kriminala, ubistava, huliganstva, o maloletničkog siledžijstva, ali i u vremenu u kome takva ponašanja zauzimaju naslovne stranice tabloida, prve minute u TV dnevnicima.

Svakako , postoje i postojaće ljudi koji žive na nesreći drugih , kojima unesrećiti ili naneti zlo drugima predstavlja, po njihovom (ne) moralnom shvatanju svakodnevni život ,  jer , Bože moj, svako se bori za sebe a čovek je čoveku vuk.S druge strane, procesuiranje počinilaca takvih dela je trapavo, sporo, blago i uz neprimerne i nemoralne pritiske na sudije.Pa nije ni čudo da počinioci takvih dela nešto i nemaju straha od kazni a pojavljivanje na naslovnim stranama im dođe kao  reklama.Uprkos svemu, ima mnogo divnih ljudi, mnogo primera ljubaznosti,pristojnosti,  humanosti i takvih primera gde se ljudi pokažu kao ljudi. Nažalost , to izgleda medijima , posebno ne novinama, nije atraktivno za naslovne strane.

A evo jedne priče koja zaslužuje da barem ovde bude objavljena, kad već nije na  naslovnim stranama novina:

„Taksista usrećio staricu na trenutak, možda poslednji put u životu"

 
2013-03-09 22:23:31

Za umetnike a i one ostale...

dirtyharry RSS / 09.03.2013. u 23:23

51Wycy1mkFL._SL500_.jpgIgrom nenamernog slučaja sam namerno došao u posed ovog kompleta knjiga. U pitanju je rečnik svih znanih (i neznanih) umetnika sa celokupnim svojim repertoarom. Pored toga što sadrže biografiju umetnika, tu su i galerije gde se nalaze izložena dela umetnika kao i aukcije i cene za koliko su pojedina dela prodata. Jednom rečju sve što je vezano za umetnika. Jezik je engleski. S obzirom da sam pročitao šta me je interesovalo od ovih 20608 strana. Rešio sam da doniram ovaj komplet nekome ko će više i pametnije da ga koristi od moje malenkosti a ja da oslobodim metar prostora u ormaru za nove stanovnike.

 

Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana