2014-04-29 10:54:38

Napred naši crnostotinaši?

Nebojša Milikić RSS / 29.04.2014. u 11:54

mislim... ovi zaista ne liče ni na šta drugo do na crnostotinaše... pitanje je da li Putinov režim (bilo kao uzdanica bilo kao inspiracija) uopšte može da profiliše bilo kakav drugačiji vid otpora...

 

1330837385535f4d948a918924702337_orig.jpg


vest i naslov od malopre (do pre par minuta ista stranica je bila naslovljena: "Donjeck - oteto sedam demonstranata")

Donjeck: Oslobođeno 5 demonstranata

Bivši ministar unutrašnjih

 

u srbiji se trenutno sprovodi takmičenje u kreativnosti finansiranja spašavanja života lečenjem. iako ustav ima nekih odredbi o pravu na lečenje, pa čak i posebnom nivou zaštite dece, sistem, tj rfzo, to ne prepoznaje kao nešto što bi trebalo da postoji u realnosti pa su ljudi primorani, ako im je stalo do svojih bolesnih, da organizuju: koncerte, sms akcije, nagradne igre i aukcije... povremeno se neko od političara priključi ovoj nametnutoj humanosti ali samo radi slikanja a rfzo i dalje stoji kao simbol neuređenosti, zapuštenosti, i u suštini sveopšteg posrnuća društva. budimo kreativni, smišljajmo načine kako da finansiramo lečenja.

 
Juče sam saznala kako neka nastavnica u pokušaju da prekori đake koji se ’puno’ javljaju i drmusaju rukom, kaže:
„Ti, ko da imaš epilepsiju.“
 
2014-04-28 09:58:08

Internest, drugi put

bocvena RSS / 28.04.2014. u 10:58

Podnaslov: internest zauvek:)

8301943_orig.jpg
 

Ko? 22 dve srednje škole i gimnazije u Srbiji, u saradnji sa izdavačkom kućom ,,Clio“ i ,,Bibliotekom plus“.

Gde?  U školskim bibliotekama, infotekama i gde god vas projekat odvede.

Šta?  Medijska nadogradnja jednog od 10 ponuđenih Cliovih izdanja kroz školske projektne timove (5 učenika u startu),  pod mentorstvom jednog profesora ili stručnog saradnika (+spoljni saradnici).

Koliko dugo?  Krene se u februaru, a završni Festival kreativnosti je 23. i 24. maja 2014. Dakle, tri ipo meseca dobrovoljnog vanškolskog rada na samostalno izabranu temu. Sa potpuno odrešenim rukama kada su saradnici i mediji u pitanju.

 
Open-Book.jpg?thumbId=2151313


Министар просвете, науке и технолошког развоја проф. др Томислав Јовановић одржао је данас састанак са представницима Друштва за српски језик и књижевност и Завода за унапређивање образовања и васпитања о статусу наставе српског језика и књижевности у средњим стручним школама. Министар Јовановић је нагласио да је потребно да се повећа фонд часова српског језика, те да је српски језик важан за очување личног и националног идентитета. Он је истакао да не смемо да будемо држава која има најмање часова матерњег, односно српског језика. Министар Јовановић је навео да српски језик не треба да припада ни општеобразовним ни стручним предметима, већ треба да буде стожер. Он је такође, истакао и важност прилагођавања уџбеника српског језика за ученике који се образују на матерњем језику.
 

6.
Stejt department, u šestoj tački, opovrgava tvrdnje da je Rusija naložila "delimično smanjenje" broja snaga sa ukrajinske granice, ističući da nema dokaza koji bi potkrepili "značajnije pomeranje ruskih snaga od ukrajinske granice".

"Jedan bataljon nije dovoljan. Procenjuje se da je između 35.000 i 40.000 ruskih vojnika i dalje na granici, zajedno sa otprilike 25.000, koliko ih je trenutno na Krimu.

----------------------------

Potpuno tacno i opravdano... jos da nema planova da se NATO instalira u Ukrajini preko polu-munte polu-hunte i da i sam ne manevrise, doduse vise simbolicno na granicama Rusije i oko njih - bio bi jak argument, ovako je zauvek relativizovan...

 

 

 Drustvo%20mrtvih%20pesnika_.jpg

Саопштење за јавност поводом најављеног смањивања броја часова предмета Српски језик и књижевност

 
2014-04-06 13:31:09

Loša iskustva

Inner Party RSS / 06.04.2014. u 14:31

Život je težak.

Tako počinje jedna od onih knjiga iz popularne psihologije koje su bile tako popularne devedesetih. Ništa novo ni revolucionarno, rekao sam tada sebi. Svi znamo da je život težak, zato što ga živimo i zato što nam je - velikoj većini bar, neko bi rekao 99% nas - težak.  Treba se boriti, puno raditi i odricati se, da bi ti život postao podnošljiv i eventualno kvalitetniji. Poenta ti postaje da nađeš ljubav i dobar posao i dobro društvo i neki hobi i to ti onda ulepša tvoj svet i daje mu neki viši smisao.

Onda dođu deca i počinješ da živiš za decu i borba se nastavlja ...

 

 
2014-03-26 20:26:20

Prihvataš li homofoba?

Jaril RSS / 26.03.2014. u 21:26

[Буди против, само буди човек]

 
Она је одговорна за моје музичке способности. Она је уложила у мене сате и сате индивидуалног рада. Отварала могућности, подржавала свакакаве, па и сулуде, идеје. Дозвољавала је сва моја расплињавања, а умела је и да их вешто пресече када припрете да угрозе довршавање рада. 
 
Мислим да је и данас несвесна утицаја који је имала на мој развој. Када год смо разговарали о томе, она би увек помињала моје заслуге (раније знање и труд) и увек би помињала и друге моје професоре које је високо ценила. Са отпором би прихватала комплимент да је њен утицај пресудан и могли смо да се сагласимо само око велике количине времена које ми је посвећивала. И увек уз њену напомену да професор може много да добије само ако много уложи. Ја сам инсистирао на томе да је њен труд пресудна подршка мом развоју. 

Она је узрок што су моји радови на факултету, од других професора добијали квалификације попут „херојски подухват" или „ово је ниво магистарског". Она је одговорна и за многа каснија неразумавања са другим професорима и за њихове коментаре типа „то је превише ексцентрично виђење", „колега, ваш рад је превише аутентичан, уклопите се мало" или „како то тако чујете? Ако тако одсвирате, ја ћу искочити кроз прозор".

Она је хомофоб. 

 
2014-03-26 15:13:02

Oda našoj deci (+ revolucionarni predlog)

Krugolina Borup RSS / 26.03.2014. u 16:13

Alprazolam.jpg

Deca su nam nepismena, deca mešaju ćirilicu i latinicu, deca ne znaju pravopis, deca su nam 'vaka, deca su nam 'naka... Propadoh slušajući povike na sirotu našu decu.

Dok deca po belome svetu u prva dva razreda osnovne škole uče i vežbaju da pišu samo štampana slova svog jednog jedinog pisma, da bi tek u trećem krenula da uče i pisana, našoj sirotoj deci se surduknu dva pisma u četiri varijante već u prva dva razreda. Pa i ne mešala ih! Pa onda povika - što nam deca ne čitaju? Kad da čitaju, jadna ne bila, kad propadoše pišući!?

Dok se u belome svetu poslednjih godina prepoznaje činjenica da kucanje na kompjuteru uzima sve većeg maha u školskom radu, te se u sve većem broju država pribegava ukidanju učenja pisanih slova i uvođenju daktilografije, naša sirota deca i dalje se bore sa četiri varijante dva pisma, a kompjutersku tastaturu viđaju eventualno kod kuće.

 

Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana