Od 23. aprila, svetskog Dana knjige, ovogodišnja prestonica knjige i autorskih prava je postala – Ljubljana. Iskreno verujući da Dan knjige mora da traje mnogo duže od jednog dana, ovaj blog, kao moj duboki naklon, posvećujem onome na koga prvo pomislim kada se kaže »knjiga«, velikom Majstoru priče i Umetniku života, piscu kome je ova godina širom sveta posvećena, jer se tokom nje slavi 150 godina od njegovog rođenja – Antonu Pavloviču Čehovu.
Ljudi neće da poziraju da budu klovnovi, ali zato vole da vide druge kao klovnove. Klovn je čovek kao i svi mi na neki način, u nekom životnom momentu. Svi smo mi klovnovi u ovom životu, svi mi igramo neku igru- neki tužnu, neki veselu - svi smo mi tragikomične ličnosti - kaže akademski slikar Aleksandar Luković Lukijan (1924, Beograd) povodom svoje izložbe slika u galeriji KIC "Lukijan Mušicki" u Temerinu.
(Motiv iz Amsterdama)
Tih dana kada je nastala ova najpoznatija džez fotografija ja sam se već otrgao uticaja oca i duboko zavaljen u majčinoj materici živeo svoj društveni život fetusa. Dok su jula 1958. godine tačno u 10 sati najznačajniji umetnici zlatnog doba džeza strpljivo pozirali fotografu Esquire magazina Art Kane-u
Moja predstojeća izložba slika zvaće se POREKLO SVETA. Zašto, zbog čega...evo vam objašnjenje:
Otišao je još jedan moj idol. Otišla je doktorka za montažu. Hvala ti Dede što si pokazala kako se prave filmovi.
Ala vreme leti! Eto aprila,1902.godine Radoje Domanović je napisao ovu satiru i dok si udario dlanom o dlan prođe čitav vek,a Radoje ga baš zabidžio!Svašta!
Radoje Domanović
RAZMIŠLjANjE JEDNOG OBIČNOG SRPSKOG VOLA
Raznih čuda biva u svetu, a naša je zemlja, kao što mnogi vele, plodna čudima u tolikoj
Pokušavam da spavam, ne ide. Prevrćem se, znojevi, temperatura. Ustajem, idem do kupatila, gledam se u ogledalu (ne pitajte šta vidim) plezim se ogledalu, koje vrišteći skače i beži u ćošak. Hmm... Krajnje čudno. Okrećem se oko sebe i tražim belog zeca koji hronično kasni i gleda na sat.
U tom trenutku me neko drma za rame i konačno budi.
"Nešto vrišti u drugoj sobi!"
Ja:"Ništa ne brini, sad ću da pogledam."
"Obuci
(PU-,ŽIVO-)TOPIS
Kao sunce u Londonu
Kao kiša u Las Vegasu
Kao kompas u Amsterdamu
Kao Njujork u Vašingtonu
Kao labelo u Budimpešti
Kao osmeh u Moskvi
Kao saputnik u Barseloni
Uvek mi nešto fali
(Ivan Andonov)
Ne zbog Caneta i njegog neumesnog pokušaja kritike o kojem se već pisalo, već zbog prepune sale Rexa i ljudi koji