2009-11-04 17:54:39

Ko je ona ?

Biljana 77 RSS / 04.11.2009. u 18:54

Srpska srednjovekovna istorija prilično je škrta sa podacima kada su u pitanju žene koje su je delimično oblikovale. Narodno, usmeno predanje je još škrtije i prilično neobjektivno.  U usmenoj tradiciji veoma je bilo živo,  (i lepo) sećanje na Oliveru, Lazarevu ćerku, udatu za Bajazita. Njena žrtva bila je za to vreme sasvim uobičajena i manje-više nije čak ni imala drugog izbora. Njena sudbina bila je na koncu nesrećna jer je i pored velikog uticaja koji je imala na odnose Imperije i Srbije, poštovanja u okruženju i nesumnjivo raskoši, podelila tešku sudbinu svog muža. No, ovo nije priča o Oliveri. Nije priča ni o Irini Kantakuzin, ženi Đurđa Brankovića, koju je predanje ovekovečilo u slici Proklete Jerine zarad čijeg hira se gradi velelepna tvrđava.

Ovo je priča o Mari Branković. Ko je Mara? Zašto je Marina sudbina zanimljiva? I još zanimljivije zašto je Marina sudbina zaboravljena i skrajnuta? Zašto o njoj ima više podataka na stranim jezicima, nego na našem? Da li se iko od vas seća da ju je ikad pomenuo neki profesor istorije, ma kad da ste je učili?

 

Jedan od najznačajnijih antropologa XX veka, utemeljivač strukturalizma, Klod Levi-Stros umro je u 101. godini, saopštila je Francuska akademija nauka. Ideje Kloda Levi-Strosa koji se smatra utemeljivačem moderne atropologije, inspirisale su generacije autora iz svih oblasti društvenih i humanističkih nauka. Za 60 godina naučne karijere, Levi-Stros je napisao veliki broj književnih i antropoloških klasika, kakvi su "Tužni tropi" (1955), "Divlja misao" (1963) i "Mitologika I-IV" (1964-1967).

Na svoj stoti rodjendan, prošle godine u ovo vreme, jedna od najuglednijih

 
2009-10-30 16:44:27

Velika čigra & Jelen

albicilla RSS / 30.10.2009. u 17:44

S jednim engleskim ptičarom sam nedavno sedeo na beogradskom Ušću, s pogledom na Konjsku adu (Malo Ratno ostrvo). Ispijali smo Jelen i na miholjskom suncu posmatrali patke i galebove kako se skupljaju na niskoj obali ostrva. Klizimo dvogledima duž obale: par stotina plovki gluvara, tek nekoliko liski, par malenih krdža, obavezni mali vranci, pa veliki vranci, siva čaplja, graciozni labud grbac, mali gnjurac, mišar, pa plovka čegrtuša i jedna zaostala seoska lasta, poneki sinji i brojni obični galebovi...  Zastajem kod grupe običnih galebova: nešto proviruje iza njih, samo vrat i glava, belog perja i crne ‘kape’, te povećeg crvenog kljuna – velika čigra! Ovo je retka vrsta koju sam tek nekoliko puta posmatrao, a moj engleski prijatelj kaže da ju je video na Floridi, ali da mu je ovo prvi put da je sretne u Evropi.

cMaciejSzymanski.jpg

 
2009-10-28 15:29:09

Liga Šampiona: Philip Kotler

Time Bandit RSS / 28.10.2009. u 16:29

Mnogi ljudi vide marketing kao reklamiranje i prodaju roba i usluga. Ali pravi marketing ne uključuje veštinu prodaje onoga što proizvodite u toj meri u kojoj uključuje znanje šta treba da proizvodite. Vaša organizacija osvaja odlučujuću poziciju u svom domenu i na marketu kada shvati potrebe kupaca i nađe odgovarajuća rešenja da zadovolji te potrebe. Ako su ova rešenje slaba i nemaju vrednosti za kupca onda nikakva reklama i prodaja to ne može da nadomesti.

 
2009-10-21 21:58:47

Kako ubiti koncept neuron?

Milan Novković RSS / 21.10.2009. u 22:58

neuron.jpgPre neki dan gledam britansku emisiju Horizont, na temu svesti. Autor se dotiče delova raznih priča koje sam ja znao od pre, ali mi ponovan susret sa Koncept neuronom budi pažnju. Za one koji nisu čuli do sad - radi se o pojedinačnim neuronima koji "okidaju" (uključe se i "rade") samo i uvek na jedan konkretan, ovom prilikom prost nadražaj, na primer fotografiju neke ličnosti. I to ne ličnosti u nekom kontekstu, sa drugim ličnostima, u specifičnoj situaciji ili slično. Nego samo ličnosti.

Dobro, mnogi od nas će pomisliti, svi možemo da se pohvalimo gomilom "koncept neurona", ogoljenih i odvezanih od bilo kakve logike, smisla ili uzročno-posledične igranke. Samo ćemo pogrešiti! Te naše "tvrdoglave" tačkice skoro nikad nisu u stvari tačkice, pojedinačni neuroni, nego i dalje organizacioni fenomeni hiljada, desetina hiljada ili miliona neurona koji rade u nekoj vrsti simultanog aranžmana.

 
2009-10-20 19:44:59

Stari problem - novo rešenje (edited)

AlexDunja RSS / 20.10.2009. u 20:44

Na ovom belom svetu postoje

tri (3) muškarca kojima bih bez razmišljanja ustupila

prostor na blogu.

Čak iako ne poznajem tematiku o kojoj pišu.

Čak iako to njihovo pisanije podrazumeva ozbiljne konsekvence.

Njih trojica su u tom pravu ravnopravni.

A oni su:

Daniel Day Lewis, svi ga znate, samo

ja ne znam bloguje li on uopšte. Ako ovo pročita,

neka dodje, vrata mog bloga su mu otvorena.

 

Coa Smor, bloger koji je ovde registrovan pre mene,

napisao par komentara i nestao.

On bije glavom o različite zidove, nema vremena sa sobom da

porazgovara, samnom još i stiže, ponekad.

On je moj stariji sin.

 

Ludi Pingvin, takodje sastavlja dan i noć,

sigurna sam da je ovo retka prilika u kojoj će blogovati.

Moj mladji sin:

 
2009-10-19 07:04:34

Bad Science

Ana WithAFamilyNameTooHardToPron RSS / 19.10.2009. u 08:04

frankenstein_monster_boris_karloff-jpg.jpeg 

Dok sam jos citala Guardian jedna od omiljenih rubrika mi je bila "Bad Science" sa prigodnom ilustracijom Frankensteina umesto slike autora - Ben Goldacrea. On jednom nedeljno daje prikaz objavljenih naucnih studija koje nemaju veze s mozgom. (digresija: secam se jedne gde je

 
2009-10-19 06:31:08

Silovanje planete

albicilla RSS / 19.10.2009. u 07:31

Dzon Dzejms Odubon
Dzon Dzejms Odubon

U susret sajmu knjiga: što reče Strongman, kocka je bačena, pa, rekoh, da vam ponudim kocku iz svog prevoda ove lubenice: Klajv Ponting „Ekološka istorija sveta“, Odiseja, Beograd 2009

Tokom poslednjih 10.000 godina, ljudske aktivnosti su dovele do velikih promena u svetskim ekosistemima. Širenje naselja i stvaranje polja za gajenje useva ili napasanje stoke, krčenje šuma, te isušivanje močvara i vlažnih staništa, redukovali su staništa gotovo svih vrsta biljaka i životinja. Sistematski lov životinja radi hrane, krzna i drugih proizvoda (i, u mnogim slučajevima, ‘sporta’), drastično je redukovao brojnost mnogih vrsta, a neke doveo do izumiranja. ...

Golub selac

Možda najstrašniji primer masovnog pokolja nije bio onaj bizona, već golubova selaca – to je priča u koju je gotovo nemoguće poverovati. Prvi evropski doseljenici u Severnu Ameriku često su komentarisali ogroman broj plavih i dugorepih, brzih i gracioznih golubova. Jedan od prvih doseljenika u Virdžiniji opisao je:

Zimi je više divljih golubova nego što se to može zamisliti, ja sam viđao neprekinuta jata u vazduhu koja su prolazila po tri ili četiri sata, toliko gusta da su nam zasenila nebo. 

 
2009-10-12 14:30:24

Nema tu hemikaliju a skuplje je!?

njanja_de.manccini RSS / 12.10.2009. u 15:30


Svako ko živi u SAD može primetiti da postoji veliki izbor mleka u bolje snabdevenim supermarketima, a i da postoji veliki broj proizvodjača. Pada još u oči i činjenica da postoje dve veoma različite vrste mleka. Jedna grupa poroizvodjača drži cenu koja je dosta prihvatljiva dok druga grupa proizvodjaca drži cenu koja je ponekad i više od dvostruko veća od cene mleka iz prve grupe. Postoje potrošači koji nemaju pojma zašto je to tako, niti se interesuju, i bez ikakve dileme kupuju ono jeftinije mleko. Deo potrošača ne zna da mleko iz prve grupe dolazi iz dela mlekarske

 

Penelope: "Pedro, volim te!"

Pedro: "Koji bre , Pedro? Imam kompjutersku

evidenciju da to nisam ja!"                                                                          


 

Još u decembru 2008 g. američki naučni časopis "Neuron", objavio je rezultate veoma interesantnih istraživanja Japan’s ATR Computational Neuroscience Laboratories. Dakle, reč je o visokoj tehnologiji koja toliko napreduje i od koje se nekad možete uplašiti, čak

 

Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana