Šta je to što obično ptičarenje razlikuje od profesionalne ornitologije? Bili ste negde u prirodi, posmatrali ptice i uživali u njima... i neki naučnik je bio u prirodi i beležio sve opažene vrste ptica. Šta je u tome drugačije? On će rezultate svojih istraživanja možda objaviti u naučnom časopisu – ali to možete i vi!
S dozvolom autora, (c) Vito Antesić
Ornitolozi Društva za zaštitu i proučavanje ptica Srbije i Lige za ornitološku akciju u saradnji sa WWF-om, organizovali su prebrojavanje malih vranaca i potvrdili da uz obalu reke Save u Beogradu, ove godine zimuje 3.800 jedinki, što predstavlja 5.4 odsto evropske, odnosno dva odsto ukupne svetske populacije. Ovogodišnji rezultati značajno se razlikuju od prošlogodišnjih kada je evidentirano 5.000 ptica, ali njihovo prisustvo i dalje pokazuje veliku vrednost i značaj rečnih staništa u užoj gradskoj zoni.
U petak, 17. septembra, Liga za ornitološku akciju Srbije organizuje posmatranje jesenje seobe ptica sa 26. sprata kule visoke 25 spratova – sa 140 metara visokog krova poslovnog centra Ušće. Specijalni gost biće Dejvid Lindou, londonski ptičar i kolumnista, takođe i duhovni otac kocepta ptičarenja sa visokih zgrada (njegov blog), koji je pokrenuo praćenje seobe sa 42 sprata. PC Ušće je nastavak koncepta i širenje ideje izvan Britanije – ujedno i najviša pticoosmatračnica u kontinentalnoj Evropi!
Negde iznad Persijskog zaliva listam Birds of the Indian Subcontinent, pa pogledam D. i pitam: „Koliko je neobično preći pola sveta samo da bi se posmatrale ptice?“ Ona kaže: „U tvom slučaju – nije neobično.“
Foto (3) Uteč Rao
S uživanjem listam najnoviju prinovu na svojoj polici, Ptice Afrike južno od Sahare (Birds of Africa south of the Sahara) Sinklera i Rajana (Sinclair & Ryan) u izdanju južnoafričkog Struika: 750 strana, 2100 vrsta i 3000 ilustracija. Da vidim... u predgovoru sponzora se kaže da je knjiga začeta nakon dana sjajnog ptičarenja, praćenog s nekoliko hladnih piva. Eto još jednog dokaza kako pivo inspiriše i podstiče napredak nauke.
Dakle, ministar je onog mega rektora oladio ali onog drugog označenog čuva u zaostavštini jer je mega komisija rekla-kazala da je taj označeni doktorat urađen u mega zgradi krajnje mega originalan ... to se pre zvalo sukob interesa ali to je bila pakosna reč onih što ih je vreme prevazišlo ... ipak dao je ministar
Šta misite koliko jedna lepa devojka u sebi ima atoma?
Naša čula su kreirana prema našim potrebama i dobro nas služe u svakodnevnom životu. Ali ona nisu savršena. Mi ne vidimo boju očiju ove devojke sa velikog rastojanja. Treba da se približimo da bismo videli da ona ima smeđe oči.
Kad smo kod boja, hajde da nešto razjasnimo. Boje zapravo ne postoje, one su naša uobrazilja. Postoje zraci koji se odbijaju od predmeta (ili ih sami predmeti isijavaju), a naše oko informacije o njima šalje centru u mozgu. U tom centru se kreira slika posmatranog predmeta i dobija utisak o boji. A taj utisak zavisi od talasne dužine svetlosti, od kraktaristika površine predmeta od koga se ona odbija i od građe oka. Bilo šta od toga da promenite, menja se boja. Boje u sumraku su drukčije od onih po suncu.
Web sajtovi sa kvizovima za identifikaciju ptica nisu nikakva novost. Ono što jeste novost jeste sajt Bird Identification koji ima i verziju na srpskom - Prepoznavanje ptica.