Šta je to što obično ptičarenje razlikuje od profesionalne ornitologije? Bili ste negde u prirodi, posmatrali ptice i uživali u njima... i neki naučnik je bio u prirodi i beležio sve opažene vrste ptica. Šta je u tome drugačije? On će rezultate svojih istraživanja možda objaviti u naučnom časopisu – ali to možete i vi!
Dakle, ministar je onog mega rektora oladio ali onog drugog označenog čuva u zaostavštini jer je mega komisija rekla-kazala da je taj označeni doktorat urađen u mega zgradi krajnje mega originalan ... to se pre zvalo sukob interesa ali to je bila pakosna reč onih što ih je vreme prevazišlo ... ipak dao je ministar
U neko davno doba, pre ere interneta, a kada sam prvi put okačio dvogled oko vrata, video sam svog prvog „galeba snegara“, a da sam znao šta gledam. Naravno da sam ga viđao i ranije, ali ranije nisam umeo da mu prilepim etiketu s imenom vrste. U stvari, ta vrsta se u Srbiji nije ni zvala snegar, to je bio hrvatski naziv, koji sam, u nedostatku definisane srpske nomenklature ptica, pokupio
Šta misite koliko jedna lepa devojka u sebi ima atoma?
Naša čula su kreirana prema našim potrebama i dobro nas služe u svakodnevnom životu. Ali ona nisu savršena. Mi ne vidimo boju očiju ove devojke sa velikog rastojanja. Treba da se približimo da bismo videli da ona ima smeđe oči.
Kad smo kod boja, hajde da nešto razjasnimo. Boje zapravo ne postoje, one su naša uobrazilja. Postoje zraci koji se odbijaju od predmeta (ili ih sami predmeti isijavaju), a naše oko informacije o njima šalje centru u mozgu. U tom centru se kreira slika posmatranog predmeta i dobija utisak o boji. A taj utisak zavisi od talasne dužine svetlosti, od kraktaristika površine predmeta od koga se ona odbija i od građe oka. Bilo šta od toga da promenite, menja se boja. Boje u sumraku su drukčije od onih po suncu.
Gost: amika - Milivoj Anđelković, književnik
Студио је био у углу хале – импровизован «салон» усред хаоса складишта. Уређени део је био ушушкан у сомот тегет и жуте боје; испред њега гомилале су се камере и рефлектори, змијолике спирале каблова, високи паравани, покретни редови седишта, недовршени зидови... Неколико особа нејасних задужења мувало се около.
Faze razvoja istorijskog revizionizma kao faze razvoja oruđa "klasne borbe odozgo"
(Fantastični predeo reviziberalizma, 3)
Na svom izlaganju na jednoj od pomenutih tribina, profesorka Dubravka Stojanović govorila je o više žanrova ili više "agregatnih stanja" rehabilitacije četničkog pokreta kao o različitim vidovima razvoja revizionističkog diskursa (8). Prvi takav žanr bio bi Draškovićev roman Nož, odakle po njenim rečima i potiče fiktivna slika o „prvom gerilcu Evrope", „dva pokreta otpora", „Mihajloviću kao borcu, zaštitniku biološke supstance naroda"
Ne sukobljavaju se samo književnici, književni teoretičari i kritičari. Nikako. Sukobljavaju se i naučnici, a i stručnjaci. I ne samo na levici, već i na desnici, a i u centru. Kada bi neko rešio da sastavi Enciklopediju naučnih i stručnih sukoba, ona bi bez sumnje brojala neuporedivo više tomova od Enciklopedije Britanika. Ilustracije radi, siguran sam da bi sukob Alberta Ajnštajna i Kurta Gedela, inače najvećeg matematičara-logičara XX veka, zauzeo jedva pola stranice u Enciklopediji naučnih sukoba. Albert i Kurt, iako dugogodišnji saradnici i prijatelji, sukobili su se i razišli, kada je Gedel, posle višegodišnjeg istraživanja matematičkog modela za teoriju objedinjenog polja, na kojoj je Ajnštajn radio poslednju deceniju svog života, zaključio da za tu teoriju ne postoji matematičko rešenje za našu vasionu ili prostije rečeno da ta Ajnštajnova teorija nije održiva. Kod dvojice naučnika razlog razilaženja je jasan. Međutim, zbog čega je Mario Vargas Ljosa, u onom meksičkom bioskopu, nokautirao Gabrijela Garsiju Markesa, do danas je ostalo nejasno. Za sada, također, nije najjasnije oko čega su se tačno sukobili članovi medicinskog dela kriznog štaba dr Predrag Kon i dr Branimir Nestorović.