Ponovo šverc prepelica i grlica: na graničnom prelazu Preševo carinici otkrili 221 prepelicu i 130 grlica i gugutki, koje su odstreljene u Senti! One, na sramotu države, jesu i dalje lovne vrste, ali, zna se da italijanski pucači dolaze da love samo tamo gde su im obezbeđene vabilice, koje zabranjuje i Zakon o lovstvu i potpisana i kod nas ratifikovana Bernska konvencija.
Prošla je gnezdilišna sezona, veliki broj mladih se ispilio (usled teških kiša, manji broj nego obično) i kada pođete u prirodu, ptice su sada posvuda oko vas? Ili nisu? U stvari jesu – iako ih ne vidite. Kraj gnežđenja označio je i kraj označavanja teritorije pesmom ili letovima i ptice su postale teško uočljive. Da tu ne bude kraj, iako je za vas leto, pticama je već otpočela jesen. I seoba na jug. Pogledajte oko sebe i zapitajte se: koliko je već prošlo otkako ste videli poslednju crnu čiopu?
Ima tome par decenija kako sam pokazao na lokalnim takmičenjima da osim klikera po džepovima imam i po neki u glavi, posebno za matematiku i dok me je moj nastavnik Milan Beljić jurio da vežbam matematiku po raznim sekcijama ja sam jurio za loptom, klikerima, sličicama, spisak je poduži. Zbog toga sam sva svoja takmičenja završavao na regionalnom novou.
Kasnije u srednjoj školi sam se malo uozbiljio pa sam čak i krenuo malo da učim. Čisto da pokažem da sam svestrani elektrotehničar, išao sam na republička takmičenja i to iz elektronike i
„Janomamo: okrutni narod“
Janomamo, jedno od najprimitivnijih plemena koje danas postoji u svetu, antropologija je počela da upoznaje šesdesetih godina prošlog veka u istraživačkim radovima Napoleona A. Šanjona, proslavljenog američkog antrolopoga s Univerziteta Mičigen.
U svojoj knjizi, „Janomamo: okrutni narod“, Šanjon nas upoznaje sa istorijom Janomama, njihovom kulturom, običajima, mitovima, političkom i socijalnom modelu
Što ne umem da napravim, ne mogu ni da razumem – R. Feynman
20. maja 2010., naučnici J. Craig Venter Instituta su objavili da su, posle 15 godina istraživanja, uspeli da konstruišu prvu sintetičku bakterijsku ćeliju. Ova vest je odmah postala svetska senzacija, i objavljena je najčešće pod naslovima “Naučnici stvorili veštački život”, ili sličnim bombastičnim prikazima. Prema ovim vestima, naučnicima
U pretposlednjem broju prestižnog časopisa Artquorum, izašao je, nakon beogradske epizode izložbe "Lecture Performance", neuobičajeno obiman intervju sa poznatim ovdašnjim kustoskim timom koji deluje pod inicijalima J&R. Izložba, realizovana u Salonu muzeja savremene umetnosti Beograd a na inicijativu Kelnskog umetničkog društva, izazvala je, još početkom godine, veliko interesovanje, prevashodno zbog netipičnog izbora i prezentacije onih radova koji su promenili i dopunili prvobitnu postavku, koju je kao osnovicu izložbe poslao kustoski tim Koelnischer Kunstverein-a. Ono
S uživanjem listam najnoviju prinovu na svojoj polici, Ptice Afrike južno od Sahare (Birds of Africa south of the Sahara) Sinklera i Rajana (Sinclair & Ryan) u izdanju južnoafričkog Struika: 750 strana, 2100 vrsta i 3000 ilustracija. Da vidim... u predgovoru sponzora se kaže da je knjiga začeta nakon dana sjajnog ptičarenja, praćenog s nekoliko hladnih piva. Eto još jednog dokaza kako pivo inspiriše i podstiče napredak nauke.
Na internetu čovek stvarno može da naiđe na svakakve sadržaje. Čitajući juče Huffington Post zamalo se nisam onesvestila kad sam pročitala vest o "digital drugs", kao najnovijoj i najvećoj pretećoj pošasti. Dakle, neka televizija u Oklahomi je u svojoj udarnoj emisiji vesti, u jednom njenom delu upozorila kako se mladi ljudi drogiraju digitalno, preko interneta! Ova pojava zove se - iDosing. Sastoji se u tome da iDozeri leže nepomično sa slušalicama na ušima, i slušaju muziku, tj.
Urbani i obrazovani ljudi odavno ne veruju Bibliji i biblijskim čudima, ne veruje ni sveštenicima i njihovim propovedima, a ni političarima i njihovim ideologijama. Vreme u kome živimo je vreme nauke. Ljudi danas veruju naučnicima, veruju u neumoljive naučne dokaze i u logičku snagu naučnih argumenata. Sa svoje strane naučnici, svesni svoje odgovornosti i značaja nauke za opsatanak i dalji razvoj civilizacije, danonoćno i predano istražuju. Sudeći po broju novih naučnih otkrića kojima nas naučnici zasipaju nije daleko dan kada ćemo o svemu znati sve.