- Naslovna
- B92
- Aleksandar Stojanović
- Aleksandar Vasović
- Aleksandra Mitrovic
- Ana Sofrenović
- Avram Goldmann
- Biljana Cincarević
- Biljana Srbljanović
- Božidar Đelić
- Bojana Maljević
- Branislav Kovačević Cole
- Čedomir Antić
- Đorđe Bobić
- Dejan Švajner
- Dejan Bizinger
- Dejan Restak
- Dejan Stanković
- Dule Nedeljković
- Everest 2007
- Gistro FM
- Goran Marković
- Goran Miletić
- Gordan Kičić
- Gorica Nešović
- Igor Brakus
- Ivana Konstantinović
- Ivan Marović
- Jasmina Tešanović
- Jelena Krajšić
- Jelena Milić
- Jelica Greganović
- Maja Kuruc
- Marčelo
- Marin Milosavljević
- Marko Vidojković
- Mića Marković
- Milan Lukić
- Milan M. Ćirković
- Milan Novković
- Milan Obradović
- Milica Đilas
- Miljenko Dereta
- Miloš Šaranović
- Mjehur
- Nebojša Milenković
- Nebojša Spaić
- Neven Anđelić
- Nikola Vitas
- Nune Popović
- Olga Medenica
- Olivera Vujnović
- Oto Oltvanji
- Queeria
- Rade Rakočević
- Radmila Hrnjak
- Radovan Nastić
- Ruža Ćirković
- Saša Radulović
- Sanja Perić
- Srđan Fuchs
- Srđan Kusovac
- Tamara Skrozza
- Tanja Jakobi
- Tatjana Momčilović
- Tena Štivičić
- Terorizam
- Veljko Popović
- Vesna Knežević Ćosić
- Vikipedija
- Vladan Aleksić
- World News
- Željka Buturović
- Željko Mirković
- Biografije
Suočavanje s budućnošću VIII - kolaps
Ivan Marović (19 Februar, 2007 - 04:00)
Budućnost: ima li nade?Uzmite čašu vode ili ne, bolje drmnite jednu rakiju. Ono što sledi je centralni post serijala, u kome ću pokušati da opišem moguće ekonomske i političke posledice globalne krize koja nam predstoji. Kriza nije prava reč, jer kriza dođe i prođe, a ovo što nas očekuje je nevesela budućnost.
Da budem jasan, ništa što uradimo u narednih nekoliko godina neće nam omogućiti da nastavimo dosadašnji rast. Naš izbor je lagano prizemljenje ili kolaps.
Nadam se da ste drmnuli tu rakijicu. Ovo što sledi je crni scenario odnosno kolaps.
Najpre da sumiram probleme sa kojima ćemo se suočiti. O nekima sam već pisao. Kao prvo, eksploatacija nafte će uskoro dostići vrhunac i početi da opada. Ovo će donekle biti ublaženo povećanom eksploatacijom drugih fosilnih goriva (pre svega uglja koji mnogo više zagađuje okolinu od nafte), ali će svejedno doći do povećanja cene energenata. Veće cene goriva povećaće isplativost proizvodnje biogoriva, zbog čega će deo poljoprivredne proizvodnje preći u energetski sektor, što će uticati na povećanje cena hrane. Na povećanje cena će uticati i sam rast cena nafte, a poljoprivredna proizvodnja će dodatno biti ugrožena zbog klimatskih promena, promena u režimu padavina, kao i zbog preteranog navodnjavanja, koje već prouzrokuje probleme u nekim zemljama.
Dodajmo na ovo još neke probleme o kojima nisam pisao, ali koji će učiniti stvari još gorim. Pre svega tu je demografski rast u zemljama u razvoju, seča šuma, erozija tla, širenje pustinja i polupustinja, smanjenje biljnog i životinjskog sveta, kolaps ribljeg fonda u okeanima, glad, zaraze, ratovi, povećanje broja neuspelih država (failed states)...
Da vidimo kako će izgledati XXI vek. Smanjena ponuda i skok cena nafte već je u poslednjih pola veka proizveo desetak energetskih kriza od kojih su najpoznatiji naftni šokovi iz 1973. i 1979. Ekonomske posledice koje su ovi šokovi izazvali mogu nam pomoći da pretpostavimo kako će izgledati sledeći naftni šok, ali imajmo u vidu da ovaj koji nam predstoji neće biti izazvan političkim već geološkim razlozima.
Red: nije rasprodajaRast cena nafte smanjiće ukupan privredni rast u svetu, a najpogubniji uticaj imaće na zemlje uvoznice nafte, jer što se više troši na naftu, manje ima za ostalo. Ovo će uticati na povećanje inflacije, nezaposlenosti i smanjenje potražnje. Državni prihodi od poreza će se smanjiti i prouzrokovati budžetski deficit. Ako države, suočene s inflacijom, pribegnu restriktivnoj monetarnoj politici, nezaposlenost će dodatno porasti, potražnja opasti, a recesija će se pogoršati. Ako se odluče da deficit pokrivaju štampanjem novca doći će do hiperinflacije i drastičnog pada proizvodnje.
Ako ovo suviše liči na ekonomsku analizu probajte da se setite početka devedesetih. Kada nam je uveden embargo, cena benzina je skočila na 5 maraka po litru, uskoro je došlo do pada proizvodnje, hiperinflacije i opšteg osiromašenja. Ono što smo preživeli početkom devedesetih je dobrodošlo iskustvo, ali sa jednom razlikom - sledeći put nećemo moći da sednemo na voz i odemo do Mađarske ili Bugarske u nabavku.
Rad: i to ručni radSvi protivnici globalizacije će moći da slave - skuplja nafta znači pre svega veće troškove transporta, a jeftin transport je u osnovi globalizacije (zato Kinezi mogu da prave sve one pinkle u Kini, a prodaju ih u Bloku 70). Potrošači će biti mnogo više upućeni na lokalne proizvođače, što znači da će kafa, čokolada i banane ponovo postati luksuzna roba. Hrana će takođe biti skuplja i mahom lokalna i sezonska, a njen udeo u ukupnoj potrošnji prosečnog domaćinstva će biti veći nego danas. Veliki trgovinski lanci ustupiće mesto malim prodavnicama sa malom ponudom robe.
Značajan deo dohotka trošiće se na prevoz i na grejanje. Blage zime usled klimatskih promena umanjiće deo tih troškova, ali će štete uzrokovane olujama, poplavama i klizištima biti sve teže nadoknađivati. Automobili će postati luksuz, većina ljudi će koristiti javni prevoz, bicikle i konačno železnicu. Opterećenje električne mreže biće povećano, zbog čega može doći i do restrikcija.
Na globalnom planu nestašica nafte dovešće do tenzija između velikih uvoznika i izvoznika nafte. Bliski istok će biti još nestabliniji nego što je danas. I drugi regioni biće u haosu, pre svega podsaharska Afrika. Klimatske promene, erozija tla, širenje sušnih oblasti, a kasnije i rast nivoa mora dovešće do migracija stotina miliona ljudi.
Disciplina: odrastanje u novom svetuZemlje sa stabilnim ili negativnim prirodnim priraštajem će usvojiti izrazito ksenofobičnu imigracionu politiku u strahu od pridošlica iz područja gde je došlo do demografske eksplozije (tad će Srbija posthumno dodeliti orden Ahtisariju). Porast ksenofobije u kombinaciji sa visokom nezaposlenošću, uzdrmanim penzionim i zdravstvenim sistemom i starom (a samim tim i konzervativnom) populacijom dovešće do porasta desničarskih političkih pokreta. Zemlje u razvoju u kojima je došlo do populacione eksplozije preživeće pravu maltuzijansku katastrofu, rast siromaštva, gladi i zaraza, ratove i raspad čitavih država.
Na kraju krajeva, svet će se nakon stotinjak ili više godina stabilizovati sa stanovništvom koje broji milijardu ili dve milijarde stanovnika, sa razorenim ekosistemima, uništenom ekonomijom i zagađenom planetom. Demokratija, ljudska prava i slobode, kapitalizam, socijalizam, ništa neće imati smisla. Postoji i mogućnost da u tom haosu eksplodira i poneka nuklearna bomba, ili da temperatura usled globalnog zagrevanja poraste dovoljno da ugrozi najveći deo života na Zemlji (ovo se već desilo krajem Perma, kada je 90% živih vrsta izumrlo).
Ali i da se veći deo ovoga ne desi, dovoljno je loše. U pitanju je klasičan scenario overshoot and collapse, kroz koji su prošle mnoge civilizacije, ali nikada do sada na globalnom nivou. Dobra vest je da kolaps nije neminovan. Tehnologija koja će nam omogućiti lagano prizemljenje postoji, potrebna je samo politička volja da se primeni.
Evropska Unija već preduzima neke korake da svoje prizmeljenje učini što laganijim, a na svu sreću mi smo u komšiluku. Čak iako SAD, Kina, Rusija i druge velike zemlje ne budu činile ništa, mi možemo da učinimo nešto i da time povećamo svoje šanse za opstanak. Ali šta da učinimo? O tome u sledećem nastavku serijala.
;;;-((((((
BebaOdLonchara (19 Februar, 2007 - 04:18)
u je...nisam vodu, nemam rakiju...buuuu.....e sad da li kolaps nije neminovan ili ce ga to samo malo odloziti...? ajde da cekam sledeci post...
k'noc.
»
ajde ivane
BebaOdLonchara (20 Februar, 2007 - 02:29)
pisi novi post pliz! vidi ovaj silni trooollez dole :-) ...a i zanima me jal li da palim/gasim svetlo, jal da zivim u mraku, jal da pijem vodu...? imaj milosti.
»
Sačekaj još koji dan...
Ivan Marović (20 Februar, 2007 - 04:05)
... ne postizavam ;) Pali svetlo slobodno, pij vodu, sve će biti u redu. Nije kraj sveta ;)
»
a u nastavku serijala ces da
tripraseta (19 Februar, 2007 - 04:19)
a u nastavku serijala ces da nam nudis antidepresive!?
»
I to ce da nam nudi antidepresive uz rakiju;
Red Devil (19 Februar, 2007 - 21:16)
kakva dobitna kombinacija, naftni i ostali shokovi delovace kao lep dan na plazi u odnosu na Ivanove carolije.
»
Ivane, tvoja analiza krize
nsarski (19 Februar, 2007 - 04:34)
je potpuno logicna. Medjutim, "razresenje" koje si naveo ne mora da bude i jedino resenje. Kazes da ce biti nestasica svugde, da ce zivot biti tezi u svakom smislu, da ce populacija da se smanji. I sve to stoji kao jedna mogucnost.
Medjutim, nije obavezno da ce svakom biti tako lose, ili barem ja tako mislim. Zasto ne bi, kao u danasnjim zemljama, doslo do strasne polarizacije na bogatu, malu malecnu manjinu i siromasnu ogromnu vecinu? Nafte ce uvek biti za onog ko ima da plati (ili otme), hrane ce uvek biti za nekog, svezeg vazduha i prirode ce uvek biti za nekog. Jedino, nece biti za sve. Odnosno, bice za samo mali broj ljudi - ostali kako im bude. Ako prosledimo ovu misao, razresenje moze biti i drugacije. Planeta ce da se polarizuje na one koji imaju hranu, energiju, svez vazduh, i, najpre, silu da se odbrane od najezde onih koji nece imati nista od ovoga.
Bio sam pre neku godinu u Indiji i to sam video: velicanstvena vila sa travnjacima, oaza u sred blata, bolesti i bede. To niko nije nametnuo spolja - to je spontano resenje do koga je drustvo doslo (ne kazem da je doslo demokratskom voljom, naravno). Zasto i ostatak planete ne bi tako ziveo? Opet, ne kazem da je to dobro, samo kazem da je moguce. Najzad, ziveli smo u Evropi u kojoj su zajedno i istovremeno postojale i Causeskuova Rumunija i Svajcarska. I postojali jedno pored drugog tako ceo vek. Zasto i to ne bi bilo moguce resenje?
»
U pravu si...
Ivan Marović (19 Februar, 2007 - 04:36)
... ja sam govorio onako makroekonomski. Nestašice će se pre svega odraziti na siromašnije slojeve u svakoj državi, a i na siromašnije države više nego na bogate. Ukupno gledano biće nam gore, ali uvek postoje ljudi koji će se snaći.
Čitao sam skoro jednu analizu poslednjih vekova Rimskog carstva. Kako je ekonomija krenula da posrće, jedan broj patricija se povukao iz Rima na svoja imanja u provinciji. Svako imanje je funkcionisalo kao nezavisni proizvodni sistem, oslonjen na poljoprivredu, ali i sa dugim pproizvodnim aktivnostima, pa čak i sa privatnim vojskama. To je faktički već uvođenje feudalnog sistema pre nego što su varvari srušili Rimsko carstvo. Verujem da će i u slučaju ovog scenarija doći do pojave latifundija u Indiji, a moguće čak i u Americi ili Rusiji.
S druge strane, ako posmatramo regione, treći svet će biti u mnogo većem problemu od nas. Mislim i mi ćemo doživeti pad životnog standarda i ekonomske probleme, ali oni su baš nadrljali, naročito Afrika.
»
Da, moja poenta je bila da se siromastvo ne deli
nsarski (19 Februar, 2007 - 04:42)
ali se ne deli ni bogatstvo. To nije lepa slika, ali je sasvim moguca. Svi su pokazatelji takvi da se u ekonomskim sistemima entropija smanjuje - polarizacija bogatstva veca, jednakost sve manja. Ako se Srbija izbori da bude cuvar kapije na granici bogatuna - to ce nam biti najveci istorijski uspeh. Ali, to je vec druga tema.
»
u sridu!
gordanac (19 Februar, 2007 - 04:49)
E, ta druga tema već dobrano kasni sa sopstvenim početkom....i na blogu, a i šire.
»
Nadrljali su
Kum Djole (19 Februar, 2007 - 05:51)
aktuelni Afrikanci, ali ne i Afrika kao kontinent - ona je najmanje zagadjena, i relativno bogata prirodnim resursima. Ako postane 'rezervni kontinent' bele elite, mogucnosti za biznis postaju realne - bice dovoljno privatizovati jednu citavu 'failed state' i uloziti novac u infrastrukturu, tako da i "Time-sharing apartment in Niamey, Niger" negde 2050. bude primamljiva ponuda.
Koliko je za ovakvo stanje stvari i prognozu kolapsa odgovoran koncern medjunarodnih finansijskih institucija?
Ako godinama vladaju trendovi koji favorizuju opstanak jednih na racun drugih, onda mnoge od univerzalnih vrednosti nemaju smisla i za mene licno to je vec veliki kolaps. Odbijam da budem kontras tim vrednostima, ne svidja mi se drustvo koje im kontrira, ali - if things are pretedermined, then what's the point? Liberalna demokratija pod cijim plastom se dogodila najuspesnija destrukcija planete od njenog nastanka, bice jednog dana zestoko anatemisana od strane prezivelih desnicara. Kako onda vaspitavati decu i prilagoditi ih tom buducem svetu - da gajim male podle oportuniste jer je to u interesu njihovog opstanka i maksimizacije zadovoljstva u uslovima dolazece socijalne anarhije?
»
Kume, ovo si dobro primetio...
Ivan Marović (19 Februar, 2007 - 06:16)
... situacija u kojoj humanost predstavlja evolucioni balast, gde veće šanse za opstanak imaju podli oportunisti je mnogo veći kolaps od ekonomske i političke krize. Ono što meni daje nadu je da sebičnost nije jedina evoluciona strategija, altruizam i recipročni altruizam (na čemu se zasniva naš moral) je takođe strategija koja donosi rezultate. U trenucima krize, svaka jedinka može da izabere da bude sebična, da nadjača druge i da se tako zaštiti, ali može i da bude od koristi zajednici i da je ta zajednica štiti.
»
Da tako je bilo u vreme
nikson (19 Februar, 2007 - 15:43)
Da tako je bilo u vreme opadanja Rima, ali ja mislim da mozda nece doci do obnavljanja feudalizma, vec bih pre rekao da ce se stvoriti neki novi sistem koji ce imati drugaciji karakter.
»
zar ovo nije ekonomski fašizam?
Srđan Fuchs (19 Februar, 2007 - 08:46)
Quote:
Medjutim, nije obavezno da ce svakom biti tako lose, ili barem ja tako mislim. Zasto ne bi, kao u danasnjim zemljama, doslo do strasne polarizacije na bogatu, malu malecnu manjinu i siromasnu ogromnu vecinu? Nafte ce uvek biti za onog ko ima da plati (ili otme), hrane ce uvek biti za nekog, svezeg vazduha i prirode ce uvek biti za nekog. Jedino, nece biti za sve. Odnosno, bice za samo mali broj ljudi - ostali kako im bude. Ako prosledimo ovu misao, razresenje moze biti i drugacije. Planeta ce da se polarizuje na one koji imaju hranu, energiju, svez vazduh, i, najpre, silu da se odbrane od najezde onih koji nece imati nista od ovoga.
Bio sam pre neku godinu u Indiji i to sam video: velicanstvena vila sa travnjacima, oaza u sred blata, bolesti i bede. To niko nije nametnuo spolja - to je spontano resenje do koga je drustvo doslo (ne kazem da je doslo demokratskom voljom, naravno). Zasto i ostatak planete ne bi tako ziveo? Opet, ne kazem da je to dobro, samo kazem da je moguce. Najzad, ziveli smo u Evropi u kojoj su zajedno i istovremeno postojale i Causeskuova Rumunija i Svajcarska. I postojali jedno pored drugog tako ceo vek. Zasto i to ne bi bilo moguce resenje?
biti u društvu bogatih, raditi sve što vam zatraže da biste ostali u takvom društvu? šta je tu lepo? pored svega, takav sistem, budući otvoreno neprirodan i nehuman, unapred je osuđen na raniju ili docniju propast.
kakve su sve implikacije u stvaranju takvog mogućeg sistema, da ga nazovem ekonomskim fašizmom? ne mogu da verujem da vi, ovde okupljeni, najčasniji umovi koje možda posedujemo, možete da dođete i do primisli podrške takvom mogućem sistemu?
:(



SEBASTIÃO SALGADO
The Serra Pelada - gold mine - Brasil (1986).

»
Mislim
Kazezoze (19 Februar, 2007 - 12:14)
da je nsarski vishe mislio na feudalizam nego na fashizam kao reshenje globalnog svetskog poretka, samo zaboravio je na anarhiju koja prati sve velike promene.
Bash me zanima sledeci nastavak, odnosno kako nam domacin vidi reshenje ove problematike, koja nam se ovoliko uvukla u kozhu.
Mozhda je reshenje u onoj - klin se klinom izbija; a to bi trebala da bude tehnologija..ona nas dovede u ovakvu situaciju, ona nek nas sada chupa iz govana..:-)))
»
neverujem
bronx (19 Februar, 2007 - 16:42)
da ce moderna tehnologija da spase chovechanstvo.naprotiv.odgovor kao spas bi bio: emancipacija ljudskog bica i ljudske svesti.e a to ce malo teze da se ostvari.za to je potraban rad druge vrste.
»
Naravno da jeste ekonomski fasizam.
nsarski (19 Februar, 2007 - 13:12)
Ja se za njega ne zalazem, vec samo isticem da je moguc. Konkretno, takva situacija danas postoji u Juznoj Africi - paralelno zivi bogata vrhunska elita i ekstremna beda (slucajno poznajem prilike u toj zemlji malo bolje nego u drugim zemljama). U toj zemlji je najozbiljniji problem danas AIDS, a njihov predsednik Tabo Mbeki je nedavno izjavio da AIDS nije nikakav problem jer on ne poznaje nikog ko ima AIDS.
»
afrika
Srđan Fuchs (20 Februar, 2007 - 09:00)
slično je i u izraelu, gde su "belci" svi ili skoro svi sa izraelskim državljanstvom, dok su "crnci" svi ostali koji to državljanstvo nemaju. između prethodnih i potonjih postoji fizički jaz u obliku barijera, žica, ograda, zidova. policija, iza tog sistema, bije ljude da ni ne pita, u policiju ne sme da se gleda, niti ih se bilo šta pita, ako pogledate u pravcu policije dobijete pendrekom ili kundakom po slabinama, nebitno kog ste pola i uzrasta. betlehem na primer, nekada ponosni palestinski gradić uvek otvorenih kapija, danas je grad okružen zidovima, bodljikavom žicom, barijerama svake vrste. za poslednjih sedam godina, otkada je predstavljao jednog od centara intifade, grad božićnih đakonija je pretvoren u grad duhova.
stanovništvo je osiromašilo, a većini betlehemljana, kojima su se trgovine odigravale u jerusalimu, poslovi su propali i izvor prihoda im je ugašen.
ali, izrael je stvorio imidž da se brani, i to da se brani kao poslednja isturena demokratija na pragu totalitarizma. o zidu niko više ni ne govori pošto je poslužio svrsi - sprečeni su teroristički upadi s palestinske teritorije.
ako govorite protiv zida, i protiv kondukta policije s one strane zida, vi ste protiv države i protiv sistema, podržavate teroriste koji ubijaju našu decu. poslužio je i drugoj svrsi: zid, naime, odvaja naš kapitalistički, imućni svet, od sveta bezvrednog i bednog s one strane. mi čuvamo demokratski i kapitalistički poredak, bez obzira na cenu i bez obzira na humane vrednosti čiji smo nekada bili prvaci a danas ih korumpiramo sve, od prve do poslednje.
izrael je već u budućnosti koju ste vi opisali kao moguću, dear mr nsarski.
pogledajte:
protiv zida
»
Osnov
gordanac (19 Februar, 2007 - 04:40)
Pažljivo prateći serijal, pokušala sam na primeru vode i gladi, kao i dilema političkog odlučivanja da stavim fokus na ono što se dešava SADA i DANAS u svetu, ne sporeći procene o mračnoj perspektivi budućih decenija. Naime, stoji pitanje: "Na osnovu čega ćemo praviti strategije za budućnost, sa kojim resursima, ekonomskim i političkim potencijalima, sa kakvom platformom zdravog razuma, ako DANAS u svetu 18 000 dece umre od GLADI DNEVNO?" Budućnost iz ovih serijala je SADAŠNJOST za preko 1000 000 000 (milijardu) ljudi. Koje i kakve strategije je IKO primenio da se to promeni? Usvojeni su Milenijumski ciljevi, monitoring rezultata i izveštaj IPCC se obavlja uporedo sa zanimljivijom debatom o reformi UN, IMF je otpisao dugove najsiromašnijim zemljama, WB je spremna da finansira pomoć najsiromašnijim, ali pravih rezultata još uvek nema. Dakle, moje pitanje je: U čemu se vidi osnov da će se u budućnosti nešto promeniti od trenutne sitacije da 10% populacije troši 90% resursa? Ja sem UN ne vidim drugi mehanizam, ali mislim da bi bilo efikasno ove projekcije za budućnost koristiti DANAS za sve one koji već umiru od gladi, žeđi, nedostatka energenata ili ratova, koje je mnogo lakše zaustaviti nego prirodne katastrofe budućnosti. Danas će 18 000 dece umreti ne dočekavši dogovore o održivom trošenju obnovljivih ili neobnovljivih resursa.
»
UN je davno proglasena za
nsarski (19 Februar, 2007 - 04:48)
irelevantnu organizaciju, a Dzon Bolton (donedavno americki predstavnik u UN) je izjavio da ako bi "8 gornjih spratova te zgrade u Njujorku nestalo, to ne bi bila nikakva steta". Toliko o UN.
»
i, onda...
gordanac (19 Februar, 2007 - 04:53)
...nema ko.Da se bavi strategijama integralno. I budućnošću. Ili sadašnjošću.A ja taj osnov tražim: ko, kako, koliko će to da košta, ko će to da plati i kada će prvi rezultati. Ako ne UN, onda (za sada) - nema ko.
»
Ti nisi ovde, i sa nama!
Prijatelj oba b... (19 Februar, 2007 - 04:58)
...Te koga jos zanima i briga sta ti mislis kako ce nama ovde biti, a odande gde vec jesi!
Ni malo to nije lepo s tvoje strane, najblaze receno, i moze da vredja.
Pravi te svoje igrice tamo a sa nama se ne igraj.
»
Prijatelju oba barda i još jednog...
Ivan Marović (19 Februar, 2007 - 05:04)
... sad sam tek skapirao da je to bilo upućeno meni.
Ja nisam ovde i sa vama? A gde ste to vi?
»
Mislim da je bilo upuceno meni
nsarski (19 Februar, 2007 - 05:06)
pa sam odgovorio dole. Ako sam pogresio - izvinjenje.
»
Nije, upućeno je meni...
Ivan Marović (19 Februar, 2007 - 05:08)
... vidiš da pominje igrice. On verovatno misli da sam ja u Americi.
»
Prijatelju, izvini nisam imao nameru
nsarski (19 Februar, 2007 - 05:05)
da tebe ili bilo koga vredjam, ili da se pravim prepametan. Prosto, ono sto sam rekao je jedan logican ishod sadasnjeg stanja. A, da te malo razuverim - ja se ozbiljno spremam da se ubrzo vratim u Srbiju, moju zemlju, i tvoju (ako se odande javljas). I da tamo zivim, pa stagod.
»
Dobro, mozes da analiziras globalne teme, iz Amerike gde jesi,
Prijatelj oba b... (19 Februar, 2007 - 05:28)
to je u redu, ali dok se ne vratis u Srbiju, da se ne bavis Srbijom, jer niko ne podnosi one koji odu iz zemlje da bi gledali samo svoje dupe, a onda odande, sa sigurne distance, pocnu nama ovde da sole pamet, pametujuci kako da zivimo, sta nam se sprema i kako nam valja ciniti. Znaci, nista licno ali treba skrenuti paznju.
»
Prijatelju, nisam ja dosao ovde da bih gledao
nsarski (19 Februar, 2007 - 05:43)
samo svoje d, ja sam ovde proveo vise od pola zivota, ne svojom voljom iskljucivo - nekom se zadesi jedan zivot, nekom drugi, to je zakon postojanja. Meni se pogodilo ovako. Moguce da sve sto ja imam da kazem nije bitno, a, opet, nije lose imati u vidu i drugu perspektivu.
U svakom slucaju, hvala ti na iskrenosti - mislim da je nama "ovamo" dobro da uvek imamo na umu i ugao iz koga ti gledas.
Da se ne bavim Srbijom? A cime da se bavim? Ja nista drugo nemam.
Najiskreniji pozdrav,
nsarski.
»
Pazi dobro, prijatelju oba barda i još jednog...
Ivan Marović (19 Februar, 2007 - 05:42)
... ništa lično, ali moram da ti skrenem pažnju da ja na sopstvenom blogu ne određujem ko se čime sme baviti, pa vala nećeš ni ti.
»
Obracam se Ivanu
Prijatelj oba b... (19 Februar, 2007 - 06:01)
Mozes se ti baviti cime zelis, i analizirati o cemu god hoces i kao hoces, ali ako se budes bavio onim sto sam ti opisao i na nacin na koji sam ti opisao, a iz pozicije koju sam ti opisao, onda uvek ocekuj reakcije kakve sam ti opisao. Jer je i tebi jasno da nikakvo (potencijalno) soljenje pameti iz belog sveta nece ovde, da naidje na odobravanje.
Pa kad se vratis u Srbiju, ako se vratis, onda pricaj sta hoces pa i o Srbiji.
»
Prijatelju oba barda i još jednog...
Ivan Marović (19 Februar, 2007 - 06:06)
... a ti misliš da sam ja u Americi? Grešiš, ovaj, grdno grešiš, sinak! Ja sam u Srbiji. Nego, nisam te do sada viđao na svom blogu. Zašto sad da menjamo, kad je onako dobro funkcionisalo?
»
Vidjao si me
Prijatelj oba b... (19 Februar, 2007 - 06:45)
Kad si imao problem sa Jankom.
I tu sam ja, na blogu, svima pred ocima, samo treba znati gledati, ali to nije vazno.
Napisao sam dodatak prethodnom postu, ali evo ga ovde:
Jedno je ako je neko van svoje zemlje zato sto je politicki izgnanik, pa su njegovi politicki stavovi sustina njegovog izgnanstva, pa mogu da budu i vazni za zemlju, a sasvim drugo kad neko ode u beli svet iz cisto licnih ekonomskih razloga, gde ce gledati svoje dupe. Meni to ne smeta, njegova je stvar da cini sta mu je volja, ali ce svako, iz takvog miljea naici na otpor u slucaju ako bi pokusao da soli pamet izdaleka, to niko ne voli i u pitanju je dostojanstvo.
Znaci, ako si u Srbiji, pricaj o Srbiji, i delaj ako zelis, ali ako nisi, i negde si zbog svog dupeta, ti gledaj ga i dalje, ali mani se da nam ti takav pricas o Srbiji. I mislim generalno, ovo vise nije vezano ni za tebe.
»
P.O.B.I.J.J., Vasa recenica:
sleepless (19 Februar, 2007 - 06:52)
P.O.B.I.J.J.,
Vasa recenica: "Znaci, ako si u Srbiji, pricaj o Srbiji, i delaj ako zelis, ali ako nisi, i negde si zbog svog dupeta, ti gledaj ga i dalje, ali mani se da nam ti takav pricas o Srbiji".
Jeste li vi procitali ovaj blog I.M.? O cemu on pise? O Srbiji?? A i da pise o Srbiji odakle bilo - pa sta, vama smeta, rekli ste sta imate i dosta trolovanja.
Odlicna tema Ivane M.
»
Prijatelju oba barda i još jednog...
Ivan Marović (19 Februar, 2007 - 15:01)
... viđao sam te, nije da nisam, ali ne na svom blogu. Zato ti i kažem, zašto da menjamo nešto što tako dobro funkcioniše? Ti ne dolaziš na moj blog, tebi lepo, meni lepo. Ionako ne čitaš moje postove.
»
Mene samo zanima
stevie (19 Februar, 2007 - 16:21)
da li je prijatelj u Srbiji zato sto je apsolutni altruista i humanista, borac za prava ugnjetavanih, siromasnih i nesrecnih, ili pak i on u toj Srbiji ipak "gleda svoje dupe"?
Ta agresivnost prema uspesnim, pametnim, obrazovanim ljudima i mrznja prema onima koji su sa svojim zivotima nesto uradili (a ako je to postenim i vrednim radom postignuto, kome je bitno gde) - dokle?!
»
stevie
JJ Beba (20 Februar, 2007 - 02:02)
prijatelj uvek nudi drugachiji pristup, zar nisi primetila? Prosto chovek ima takav nastup. Chak zna da bude i simpatichan u toj potrebi da uvek bude drugachiji. Mozda lozzi? :))
»
Rasejani
Nevena (19 Februar, 2007 - 10:17)
''dijasporci'' koji ''uce one koji nisu rasejani kako treba da zive'' su cesto Pape vece od Pape. Ima ih svuda i uglavnom se najsladje bore kada prde iz dijaspore. Ali nisu svi takvi. Ima ih i koji su hteli da se vrate i da se bore na licu mesta za promene i bolju maticnu drzavu ali su spreceni. Takvi nisu dobro dosli jer maticne patriJote to ne dozvoljavaju. I tako... onima koji zele stvarno da se bore ne preostaje nista drugo nego da ''prde'' iz dijaspore. Ali kako da se bore kad ce Kostunicu u Srbiji biti teze ukloniti nego Milosevica i kad oni umesto da smanjuju birokratiju nju samo uvecavaju. Uskoro ce dobiti jos neka nova ministarstva a ono za dijasporu ce ukinuti jer oni jedino znaju da prosipaju iz supljeg u prazno. Zivela glupost, parola je njihova. :(((
A ove koji se samo plase da NJIMA neko ne posoli pamet bi trebalo malo poslati vani da se snadju i nauce da rade nesto drugo osim sto vise na elektronskim forumima i blogovima cesto po ''sluzbenoj'' duznosti.
»
Quote:Te koga jos zanima i
snezana7plus (19 Februar, 2007 - 10:51)
Quote:
Te koga jos zanima i briga sta ti mislis kako ce nama ovde biti, a odande gde vec jesi!
Mene zanima, makar da je i na Mescu, ako je odande video nesto sto odavde ne moze da se vidi, al' moze da pomogne
»
Ono što me je iznerviralo...
Ivan Marović (19 Februar, 2007 - 04:54)
... pre par meseci kad su se u UN hvalili da su već postigli jedan od milenijumskih ciljeva (smanjenje siromaštva za pola) i to 10 godina pre roka. A kako to izgleda u praksi? Kina i Indija su smanjile drastično broj siromašnih (zahvaljujuči enormnom privrednom rastu), a Afrika je u gorem položaju nego pre pet godina, kad su ciljevi proklamovani. Ukupno gledano siromaštvo jeste smanjeno, ali je u Africi povećano.
»
entropija bede
gordanac (19 Februar, 2007 - 05:01)
Tačno tako. I ako govorimo o crnim perspektivama budućnosti (koje su nesporno vezane za zagađenje i trošenje resursa) mislim da je najcrnje što se ne vidi nikakav pravi kontrolni mehanizam za donošenje odluka na globalnom nivou. Moć bez kontrole u multipolarnom svetu NE VIDI bedu, niti ima mehanizama pomoću kojih će, po pritiskom, progledati.
»
Afrika i G8
Badža Poštenjačina (20 Februar, 2007 - 18:22)
Članak, jedna HTML strana: The G8 Summit: A Fraud And A Circus
»
Da li ce biti bas tako?
igipop (19 Februar, 2007 - 08:09)
Dobri su ti postovi Ivane i tema je zanimljiva. Mene vise interesuje kako vidis resenja, ali za to cu sacekati sledeci tekst.
U vezi prognoza... Nisam siguran da ce se stvari odvijati bas tako. Da, to je moguci scenario i rekao bih jedan pesimisticniji. Ali dobro, ako je ideja da se ukaze na problem ok je.
Da se vratim na tekst. Analiziras uporedo dva problema i kombinujes posledice. Jedan je klimatska promena koja se ce se manifestovati pre svega u globalnom zagrevanju i nedostatku vode a drugi je energetska kriza.
Ovako zajedno kada ga izlozis malo je komlikovamno sagledati resenje.
Ajmo jedan po jedan. Ovaj drugi problem mi deluje lakse.
Tvoja procena je da ce cena energije vremenom rasti. Ne mislim da je to sporno. Medjutim oko ekonomsih efekata takve promene nisam siguran da ce se stvari bas tako odvijati. Ovaj pasus je sporan...
"Da vidimo kako će izgledati XXI vek. Smanjena ponuda i skok cena nafte već je u poslednjih pola veka proizveo desetak energetskih kriza od kojih su najpoznatiji naftni šokovi iz 1973. i 1979. Ekonomske posledice koje su ovi šokovi izazvali mogu nam pomoći da pretpostavimo kako će izgledati sledeći naftni šok, ali imajmo u vidu da ovaj koji nam predstoji neće biti izazvan političkim već geološkim razlozima.
Rast cena nafte smanjiće ukupan privredni rast u svetu, a najpogubniji uticaj imaće na zemlje uvoznice nafte, jer što se više troši na naftu, manje ima za ostalo. Ovo će uticati na povećanje inflacije, nezaposlenosti i smanjenje potražnje. Državni prihodi od poreza će se smanjiti i prouzrokovati budžetski deficit. Ako države, suočene s inflacijom, pribegnu restriktivnoj monetarnoj politici, nezaposlenost će dodatno porasti, potražnja opasti, a recesija će se pogoršati. Ako se odluče da deficit pokrivaju štampanjem novca doći će do hiperinflacije i drastičnog pada proizvodnje.
Ako ovo suviše liči na ekonomsku analizu probajte da se setite početka devedesetih. Kada nam je uveden embargo, cena benzina je skočila na 5 maraka po litru, uskoro je došlo do pada proizvodnje, hiperinflacije i opšteg osiromašenja. Ono što smo preživeli početkom devedesetih je dobrodošlo iskustvo, ali sa jednom razlikom - sledeći put nećemo moći da sednemo na voz i odemo do Mađarske ili Bugarske u nabavku."
Prilicno sam ubedjen da se stvari nece ovako razvijati u smislu makroekonomske stabilnosti. Povecanje cene nefte se jeste desilo zbog povecnje traznje nesporno. Ali nije samo povecnje cene nefte izazvalo krizu vec kao sto si sam rekao "nagli sokovi cene nafte". Nagli skokovi cene nafte nisu nastali kao prirodan proces na trzistu vec kao izraz administrativnih odluka. Hocu reci da su neposrednu ulogu u tome imale vlade izvoznika nafte i aktivnosti opeka, odnosno u slucaju srbije sankcije.
Da je samo do trzista i da nije bilo uticaja sa strane cene se ne bi tako brzo promenile. Kada dodje u bilo kom momentu do promene cena jednog fatora na trzistu to utice na ukupnu ravnotezu. U normalnim okolnostima talasanje koga iz toga nastaje se na kratak rok ne primecuje i ne remeti stabilnost na trzistu odnose cena i ne utice na stvaranje privrednih kriza. Jedino nagle promene imaju taj efekat.
To se slicno kao kod talasa. Hiljadu malih talasa ima snagu kao jedan cunami talas, ali samo ovaj drugi pravi picvajz. Primer koji si naveo za srbiju i krizu iz 1973 je dobar za ovo drugo. Efeti i u jednom i u drugom slucaju su bili katastrofalni na makroeonomsku stabilnost. Ali to nije bio efekat trzista. To je bio efekat administriranja.
Sa druge strane pogledaj posledjnu deceniju. za koliko su se povecale cene nafte a da li smo imali ekonomsku krizu kakve su te o kojima govoris? Ne. Naravno trziste stalno osciluje cene se menjaju, odnosi vrednosti se menjaju. Ako su te promene prirodne to ce voditi postepenom prilagodjavanju odnosa cena proizvoda i realokaciji resursa. Ni u kom slucaju do kriza.
I konacno svetska ekonomija iz godine u godinu belezi rast. Ove godine je cini mi se bio oko 5 posto, iako je cena nafte rasla.
Sa druge strane kriza moze da nastane sutra, ako recimo rusija ili arapse zemlje zavrnu slavine. Ali to je politika a ne prirodan tok stvari.
Sve u svemu tava makroekonomska kriza nece nastati osim ako se mocnici ne budu igrali.
Ima jos jedna stvar. cena nafte koju danas placamo nije trzisna. Oko 50 posto cene su razliciti nameti koja uzima drzava. Cak i da se desi jedan takav skok drzave koje zele da izbegnu poremecaj u ovom trenutku mogu da ga ublaze smanjivanjem akciza...
Nije sporno da ce u buducnosti biti potrebno pronaci nove izvore energije. To ce se takodje regulisati kroz trziste. Danas je proizvodnje ekogoriva, suncane energije ili energije vetra skupa. I tamo gde ovakve proizvodnja postoji ona je subvencionisana od strane drzave. Recimo toliko pominjana biogoriva su ekonomski neisplativa. Kako bude rasla cena nafte tako ce i ona postati isplativa. Nemam dileme da ce se i u tim novim okolnostima stvoriti ravnoteza. Na politicarima je da ne dozvole da se taj proces desi naglo.
Atomska energija, energija zemlje, energija vetra, energija plime i oseke, bio energija, hemijska energija, sunceva energija... Sve su to moguci potencijalni izvori. Loptica ce se zustaviti tamo gde proces proizvodnje bude najeftiniji...Meni se recimo kao resenje ekstremno dopadaju vetrenjace. Problem je sto je pocetna investicija velika. Da lice tako biti u buducnosti videcemo...
Drugi problem o kome govoris su klimatske promene. Dve grupe faktora. Jedne su van uticaja coveka druge su prizvod ljudske aktivnosti.
Ove prve ne vredi ni raspravljati. To je sto se kaze sta nam bog da. Ovo drugo je da nas. I cini mi se da upravo u tom pogledu najvise moze i treba da se uradi.
U pitanju je opasan proces. Pretpostavljam da planiras o tome da pises u sledecem postu pa da ne petljam pre vremena.
Ovde cu samo reci da troskovi koje ljudske aktivnosti stvaraju (negativne eksternalije) moraju da se internalizuju.
Jedino drzave to mogu da urade. O tome kako prepusticu ti za sledeci put...
PS1
Pomenuo si Rim. ne znam da li si citao, ali ima jedan odlican test na Katalaksiji. Zanimljiva tema.
PS2
Kao sto rekoh mislim da su ti tekstovi odlicni i korisni. Ne znam u cemu je problem sa onim likom gore.
PS3
Zamolio bih te jos u vezi tema koje obradjujes, nabacuj linkove.B ilo bi mi drago da procitam.
PS4
I jos, glupo mi da ti se obracam sa Vi jer se poznajemo. Nadam se da ti ne smeta
»
Ovo je crni scenario...
Ivan Marović (19 Februar, 2007 - 14:14)
... koji nije nemoguć. Moje predviđanje naftnog šoka se zasniva na efektima naftnih šokova koji su se desili tokom sedamdesetih, sa tom razlikom da sledeći naftni šok neće biti prolazan, jer neće biti izazvan političkim, nego geološkim razlikama.
Moguće je da će cena nafte lagano rasti kako potražnja bude sve više premašivala ponudu. Ali ako pogledamo ranije slučajeve kada je eksploatacija nekog resursa dostigla vrhunac i počela da opada, uočićemo jednu zanimljivu pojavu.
Slučaj koji sam ja pronašao je trgovina kitovim uljem tokom XIX veka. Ovaj proizvod nema takav značaj kao nafta, pa se ne mogu povlačiti paralele, ali kada je ulov kitova dostigao vrhunac i počeo da opada, došlo je do velike nestabilnosti cena kitovog ulja i do šokova. Tek kasnije cena kitovog ulja počinje da raste. (opširnije).
Samo povećanje cena nije ovde presudno. Ako cene rastu usled povećane potražnje, onda to dovodi do povećane proizvodnje, jer se više isplati da se ta roba proizvodi. Međutim, ako su razlozi smanjene ponude politički (kao 1973.) ili geološki, onda rast cena ne dovodi do veće proizvodnje.
Postoji još jedan problem koji nije čisto geološki, nego i politički. Kako nafte bude nestajalo, u jednom trenutku veći deo nafte će biti proizveden od strane zemalja članica OPEC-a, prvi put posle 1979. Ne znam kakve posledice ovo može da ima.
O biogorivu sam pisao i ono će postati isplativo kada nafta pređe 60 dolara po barelu. Ali biogorivo će uticati na rast cena hrane. Alternativni izvori? Pa o tome ću u sledećem postu, ovo je bio crni scenario.
Klimatske promene su drugi problem, ali ono što ga vezuje za prvi su fosilna goriva. Ako budemo prešli sa foslinih goriva na obnovljive izvore, rešićemo oba problema.
Što se linkova tiče, makroekonomsku analizu za peak oil sam pronašao ovde, a ovde Duncanovu Olduvai Theory sa demografskim projekcijama i projekcijama energetske potrošnje.
»
Nije replika
igipop (19 Februar, 2007 - 18:31)
ali kad sam se vec ukljucio da nastavim.
Cena nafte je samo jedan delic stvarna proizvodna cena. Na to ide:
-naknada koju ubira drzava proizvodjac,
-akciza koju placamo kroz racun drzavi u kojoj kupujemo gorivo.
-profit proizvodjaca (koji je poslednjih godina bezobrazno ogroman)
Nafta je monopolska roba. Cena koju imamo danas je zestoko napumpana. Ona bi bez problema mogla da bude i manja. Sam si rekao da na 60 dolara eko dizel postaje isplativ? To samo znaci da su smisljeno podigli cenu do gornje granice prihvatljivog. I drzace je tu onoliko dugo koliko budu mogli. Tacnije dok je bude.U stvari mi vec sada placamo maksimalnu mogucu cenu za naftu??? Neka me neko ispravi ali pada mi na pamet da je citava ova zajebancija sa ratom u Iraku i (kao fol)nestasicom nafte i poremecajiima na trzistu izmanipluisana da bi cena mogla da se postavi na monopolski optimum.(Grenzerlös-Grenzkosten Preis)
...Igranka i bezobrazluk. Sad jos da vidimo ko ubira taj profit... Jbg odoh ja u teoriju zavere...
Zbog toga i svega drugog ne brinem se za trziste energenata
Trziste ce ( nevidljiva ruka i to) problem energenata samo da resi i tu se ne treba puno petljati. Eventualne subvenicije koje neke zemlje vec sada daju su neefikasne (transfer in kind V transfer in cash)...
Nezgodacija je na drugom mestu. Kada kompletna kolikcine nafte, gasa i uglja biti iscrpena iz zemlje koliko ugljen dioksida ce biti u atmosferi?
Pretpostavljam da ima neka matematika koja moze da izracuna barem priblizno o kojoj se kolicini radi? I kakav ce efekat toga da bude? Koliko se secam CO2 se tesko trosi. tanak sam sa tim informacijama ali naslucujem da bi to moglo da izazvoe ozbiljan kurslus.(koliko se secam nesto si pisao o tim proracunima?)
Problem nastaje jer ce mi kad taj silni co2 bude upumpan u atmosferu biti meni licno potrebno umesto 100 jednica energije koje sada recimo dnevno trosim 150.
50 za ganz novi preciscivac vazduha (koji ce, zasto mi se javlja, proizviditi sel ili teksako...
Ja bih da mangupima (ako ikako moze) vec sada da naplatim za taj preciscivac...
Opet moram da se zaustavim da ti ne utrcavam u buduce teme.:)
Nadam se da nije previse konfuzno. Razmisljam i pisem...
»
Tržište će da reši problem...
Ivan Marović (19 Februar, 2007 - 18:50)
... tako što će se uspostaviti nova ravnoteža, a recesija i jeste put do nove tržišne ravnoteže, zar ne? Što se CO2 tiče, tu je stvar prilično problematična - emisija ugljendioksida i posledice koje ona proizvodi nije uračunata u cenu fosilnih goriva. Mi ne plaćamo usluge koje nam priroda pruža i u tom smislu tržište ne govori istinu. Mi te usluge prihvatamo kao besplatne. Tu je koren neodrživog razvoja.
»
posto flasa energije al u krompirima ako moze? :)
igipop (19 Februar, 2007 - 20:34)
Recesija nije depresija. Recesija je deo privrednog ciklusa. Imamo je svake godine. I u americi i u srbiji. Nemoj da mislis da nisam svestan nesavrsenosti trzista. Ja sam gore naveo jedan (monopoli), ti ovde drugi.
Iz mog ugla energija je nista drugo do roba. Kad tako postavis stvari sve deluje jednostavnije. Meni, tebi bilo kome dnevno treba 100 jedinica energije. Za tih sto jednica energije moram da prodam 4 sata vrema ili 5 kila krompira, prevedem 10 stranica popravim jednu ves masinu... ko vec sta radi u zivotu. Kad jednog dana nafte vise ne bude da li ce energije nestati? Nece. Nafta je samo nosac energije ni manje ni vise. Problem je sto se ta energija relativno jeftino dobija pa je time i relativna cena(znaci izrazena u drugim robama) relativno niska. Kada takve (naftne) energije vise ne bude koristice se neki drugi izvor a proizvodnja ce biti skuplja. Onda cu verovatno za 100 jedinica energije morati (ako u medjuvremnu ne postanem efikasniji) da prodam 4+x kila krompira, prevedem 10+x stranica teksta i redom ko sta radi. Onda cu verovatno,malo vise raditi a pre spavanja poceti da gasim svetlo po stanu, ne bi li zadrzao postojeci standard.
Energije nece nestati. Nestace nafte.
Koliko ce biti ono x gore? To moze da se izracuna ali sam prilicno siguran da nece biti vise od 20 posto.
Na ovo drugo nemam sta da dodam.
Sve u svemu slazemo se. Samo ne mislim da ce se desiti privredna kriza kataklizmaticnih razmera.
U stvari sad mi je zao sto nemam informacije pa da napravimo poredjenje koliko bi kostala proizvodnja energije iz razlicitih izvora...
Na nekom od ranijih postova je bilo price sta je alternativa nafti...Cini mi nse da si pisao o uljanoj repici a onda iz toga izvodio zalujcak o promeni cene hrane i problemima dalje. Tja mozda repica i jeste najprirodniji izvor ali meni se sve nesto cini da stvari nece ici u tom pravcu. Onako iz prve mi se cini da ce za jedno 30 godina tamo negde oko gamzigrada ili negde na granici sandzak kosovo nici prva atomska centrala u srbiji, a da ce nepunu godinu posto bude zavrsen auto put "Velja Ilic" krenuti oko njega da nicu redovi vetrenjaca....
»
Ekonomski sistem...
Ivan Marović (19 Februar, 2007 - 21:04)
... je podsistem fizičkog sistema - fizički zakoni su stariji. Ako je za dobijanje 4 J energije iz nekog izvora potrebno utrošiti 5 J energije, onda taj energetski izvor nije više energetski izvor, nego energetski ponor i iz njega se ne mođe dobiti energija bez obzira na cenu. Može cena da bude i milion dolara, ništa ne pomaže. Ovo proizilazi iz zakona termodinamike.
Naftu jeste nosač energije, izvor je Sunce. Nafta je sunčeva energija koja se taložila milionima godina. Ekonomski gledano, sunce ima monopol na proizvodnju energije i snadbeva Zemlju konstantnom količinom energije u svakom trenutku. Nafta je prosto ušteđevina.
O ovome sam već pisao. Mi imamo konstantan prihod od 100 evra mesečno, ušteđevinu od 10.000 evra, a trošimo 200 evra mesečno. Kad nestane upteđevine, trošićemo 100 evra mesečno.
igipop wrote:
Ako gasiš svetlo pre spavanja, a to do sada nisi radio, to znači da ti se promenio životni standard.Onda cu verovatno,malo vise raditi a pre spavanja poceti da gasim svetlo po stanu, ne bi li zadrzao postojeci standard.
»
...
igipop (19 Februar, 2007 - 21:51)
Ono na sta sam hteo da ukazem je efekat susptitucije. Efekat prihoda eliminisem tako sto vise radim ali efekat supstitucije se ne moze tako elimisati zato sto je doslo do promene relativne cene energije koju trosim. U svakoj(99%) od ovih matematika efekat je da se linja indifecerencije (standarda) pomera.
Ni jednog trenutka nisam rekao da se stvari nestankom nafte nece promeniti vec da smatram da to nece dovesti do ekonomske katastrofe ili cega slicnog.
Ako kraha i bude to ce biti zbog rata oko izvora energije, administrativnih gluposti ili upropastavnja zivotne sredine.
Osnovni termodinamike su mi poznati.
Ako ja proizvodim krompir(i krompir mozemo nazvati energijom ako tako hoces ali meni treba u drugoj formi)i prodajem ga da bih kupio "flasu energije"(baterija,boca sa vodonikom, akumulator) ne vidim kako je to u suprotnosti sa zakonima termodinamike.
Dopada mi se to sa ustedjevinom. Ali evo da pitam: kolio stvarno od sunceve energije koja dopre do zemlje iskoristimo?
1%?
Izvini, ispada da ti kvarim temu. Nije mi bila namera
»
Ne kvariš temu...
Ivan Marović (19 Februar, 2007 - 22:09)
... to o čemu ti govoriš je potpuno prihvatljivo. Sam nestanak nafte po sebi neće dovesti do kolapsa. Nafta učestvuje sa nekih tridesetak procenata u energetskoj potrošnji (uglavnom se troši na transport) i čak iako ne nađemo zamenu naša energetska potrošnja će se smanjiti za trećinu. Doći će do poremećaja, ali će se uspostaviti nova ravnoteža u kojoj će se nafta trošiti manje nego danas.
Problem je u zamenama za naftu. Sva ostala fosilna goriva (sa izuzetkom zemnog gasa) mnogo više zagađuju okolinu. Ono što sam napisao u drugom delu posta vezano je za klimatske promene, a ne za nedostatak nafte.
Ako govorimo o sunčevoj energiji, u tome i jeste problem: mi je uopšte ne koristimo. A i zašto bi kad imamo akumuliranu sunčevu energiju u vidu nafte koja je jeftinija. A jeftinija je jer u njenu cenu ne ulazi proizvodni proces tokom koga je nafta stvorena. Ali neću više, moram nešto da ostavim i za sledeći nastavak serijala.
»
Quote: Problem je u zamenama
DjordjeRd (20 Februar, 2007 - 13:03)
Quote:
Problem je u zamenama za naftu. Sva ostala fosilna goriva (sa izuzetkom zemnog gasa) mnogo više zagađuju okolinu. Ono što sam napisao u drugom delu posta vezano je za klimatske promene, a ne za nedostatak nafte.
Fuzija.Eto tehnologije koja će čarobnim štapićem rešiti probleme proizvodnje jeftine i čiste energije u ogromnim količinama. Već danas prže eksperimentalni reaktori koji su na bilansu energetske nule. Neka fuzija uđe na tržište i za čak trideset godina, to neće biti prekasno da se mnogi potresi najcrnjeg scenarija izbegnu.
Jeftina i čista energija rešava sve probleme: transport, vodosnabdevanje, grejanje, hlađenje, ishranu i šta sve ne...
»
O fuziji smo...
Ivan Marović (20 Februar, 2007 - 13:34)
O fuziji smo već razgovarali ovde, ali osnovni problem je što se ne može znati kada će (i da li će) fuzija postati realnost. I pitanje je da li je mudro da igramo samo na kartu fuzije?
»
Pa sta ce nam fuzija...
Emir Halilovic (20 Februar, 2007 - 18:38)
...kad imamo fisiju? Evo sta fali Francuzima, 76% struje proizvode nuklearke...
»
Opet ta fisija...
Ivan Marović (20 Februar, 2007 - 18:57)
... već smo je pominjali. Ukratko svetske rezerve uranijuma se procenjuju na 2 miliona tona, što zadovoljava potrebe postojećih nuklearki za narednih pedesetak godina.
Ako bi se broj nuklearki povećao, rezerve bi kraće trajale. Sve ovo važi za trenutne troškove eksploatacije od 80$ po kilogramu. Ako bi se išlo na troškove od 130$ po kilogramu, onda bi se moglo eksploatisati dodatnih 3 miliona tona uranijuma. (detaljnije)
Da ne govorimo o bezbednosnim rizicima. Evo Iran hoće da pravi nuklearke, al' mu nešto ne daju.
»
Nuklearke
Badža Poštenjačina (20 Februar, 2007 - 19:55)
Amerikanci imaju novi talas... pokrenula se priča o nuklearkama nove generacije i, iz smera u kojem se za sada sve to kreće, da se naslutiti da će SAD pokrenuti talas izgradnje nuklearki.
Igrom slučaja na tome rade i neki naši, npr. šef katedre za nuklearno inženjerstvo na Bekliju, Jasmina Vujić (prva žena koja je postala šef katedre za fiziku ikada u Americi).
»
FUZIJA je divna tema, odlično da je neko spomenuo
Badža Poštenjačina (20 Februar, 2007 - 20:12)
Evo malo "KURIR" infromacija... (+ edit na kraju)
Zapravo, sve što se ne slaže sa opšteprihvaćenim stavom (koji, je l' te, neko mora i da finansira, a neko i da zarađuje na njemu - ili na gušenju ostalih stavova) - naziva se "opskurnim", neformalnim, ovakvim, onakvim, da bi se na kraju došlo i do toga da se pokuša svesti baš na dno dna - na "kurir" varijantu.
Elem, želja mi je bila da poklonim par linkova - jer je tema preobimna da bih se usudio da preotmem blog i pokrenem serijal predavanja. Zato ću ponuditi samo par linkova, pa ko voli (a verujem da je takvih malo)...
Prvi link: The Suppression of Inconvenient Facts in Physics, a konkretnije potražite tekst "The Cold Fusion Scandal" na toj strani.
Drugi link: Cold Fusion—Does It Have a Future? Tu ćete videti šta kaže dobitnik Nobelove nagrade za fiziku... koji je kasniej podneo ostavku na članstvo u najjačem udruženju fizičara na sevtu - jer su odbijali da objavljuju radove o hladnoj fuziji.
U skraćemoj verziji to izgleda ovako (Wikipedia - Julian Schwinger:
After 1989 Schwinger took a keen interest in the research of low-energy nuclear fusion reactions (AKA cold fusion). He wrote eight theory papers about it, including these [1] [2]. He resigned from the American Physical Society after their refusal to publish his papers. He felt that cold fusion research was being suppressed and academic freedom violated. He wrote: "The pressure for conformity is enormous. I have experienced it in editors’ rejection of submitted papers, based on venomous criticism of anonymous referees. The replacement of impartial reviewing by censorship will be the death of science."
Treći link: How Scientific Censorship Works
Četvrti link: Jeff Schmidt/Physics Today case
Peti link: An interview with Dr. Mahadeva Srinivasan conducted by Russ George (pdf document)
(pogledajte edit na kraju ovog teksta.)
Ponavljam, ovo su adrese gde se mogu pronaći informacije. Šta će ko odabrati i kako će tretirati samo je na onima koji se upute u fantastični svet istraživanja.
EDIT: vezano za peti link - ko je Dr. Mahadeva Srinivasan
(link ka članku)
Special Collections
BARC Studies In Cold Fusion
The Bhabha Atomic Research Centre (BARC) in Trombay is India's premier nuclear research center, "with expertise covering the entire spectrum of Nuclear Science and Engineering and related areas" (http://www.barc.ernet.in/). From 1989 through 1994, some of the best cold fusion research ever published was performed at BARC, under the leadership of the Center's director Dr. P. K. Iyengar. In December 1989, as the first round of experiments was completed, the center published a book: Iyengar, P.K. and M. Srinivasan, BARC Studies In Cold Fusion, BARC-1500. 1989, Government of India, Atomic Energy Commission: Bombay.
The LENR-CANR.org library includes several papers from the book, as well as papers published by BARC researchers elsewhere.
Dr. Iyengar later went on to became the Chairman of India's Atomic Energy Commission. Unfortunately, after he left BARC, and Dr. Srinivasan and others retired, conservative scientists who opposed cold fusion brought the research to an end.
»
Ispravka
Emir Halilovic (20 Februar, 2007 - 18:35)
Quote:
Ekonomski gledano, sunce ima monopol na proizvodnju energije i snadbeva Zemlju konstantnom količinom energije u svakom trenutku.
Nema Sunce monopol, kako su se tragicno uverili stanovnici Hirosime 1945, ili pre njih nepoznati broj zivuljki u Novom Meksiku :D.
»
Sadasnji razvoj jeste neodrziv
Emir Halilovic (20 Februar, 2007 - 18:28)
Tu trziste ne moze nista da poboljsa. Ne samo po pitanju CO2, globalnog otopljavanja itd. vec i svega ostalog. Ljudska rasa je odavno po brojnosti i svom uticaju na okolinu prevazisla mogucnosti zivotne sredine da se regenerise. Medjutim, u svakom slucaju, ekvilibrijum ce se naci, pa makar to bilo i putem smanjenja broja pripadnika vrste Homo Sapiens na zemlji.
Dalje, dodacu samo da postoji jedan dostupan nacin za drasticno smanjenje emisija CO2 i resavanje energetske krize, a to je nuklearna energija. Nuklearke resavaju problem proizvodnje struje, a u isto vreme mogu da daju energiju za proizvodnju vodonika, koji je zamena za ugljovodonicna goriva. Upotreba vodonika u vozilima je potpuno realna, tehnologija je tu (bilo fuel cells ili normalni motori na unutrasnje sagorevanje na vodonik). Deo vozila moze ici i direktno na struju. Problema u implementaciji ove politike ima nekoliko, ali su resivi. I ako neko pita koliko ce to sve da kosta, odmah da kazem--jako mnogo, ali nije nedostizno.
Ako nekog zanima, radio sam neke proracune kako bi potpuni prelazak na nuklearnu energiju izgledao na jednoj model zemlji od oko 10 miliona ljudi, pa ako neko hoce ja mogu da pridodam...
»
Sta ce u celoj prici biti sa
d j o l e (19 Februar, 2007 - 15:50)
Sta ce u celoj prici biti sa raspodelom bogatstva. Da li ce se desiti neka nova preraspodela, ili ce iste familije koje su u krizama zaradjivale po koji novi trilioncic zaraditi i na ovim novim problemima.
»
buducnost
bronx (19 Februar, 2007 - 15:49)
ima li nade? tesko.
kum djole:"nadrljali su" chitaj "nadrljali smo"
crni sine oba b... nemas ti pojma o mogucnoti scenaija u ovoj prici.ochigledno da nisi naucio da vrednujes tudji zivot kad mozes tako da pricas.ne dao ti bog da spoznas muke XRISTOVE. ali kako vidim krenuo si tim putem. ko nema u glavi ima u nogama i mukama.na zalost iz ovog zivota niko ziv nece izaci.
»
Jedan deo rešenja postoji
super_zebra24 (19 Februar, 2007 - 16:46)
Hibridni automobili danas postoje, ali su malo skuplji, ali zato mnogo manje zagadjuju. Potrošnja goriva im je oko 5l/100km što nije nešto ekstra, ali jako malo CO2 izbace u poredjenju sa običnim motorima. Pogledajte Honda i Toyota sajtove.
Električni automobili su počeli da se prave u Americi u kasnim 90im ali se nisu prodavali. Ljudi su mogli da ih iznajme na godinu dana, ali ne i da ih kupe. General Motors nije hteo da ta tehnologija zaživi, jer električni auto nema ni pola troškova održavanja kao benzinac ili dizel. Možete da pogledate "Who killed electric car", jako poučan film o tome.
Znači, šta smo naučili, ljudi, tj velike kompanije se brinu samo o profitu, i eliminišu sve što im je konkurencija. Tako su i sklonili taj auto, a promovišu Hummer i ostale glomazne džipove koji troše ko ludi. Ali to je American Way of Life, i oni neće da se odreknu toga. A naravno i državama nije u interesu da više nema benzina, ovde u UK je porez na benzin 68%.
Ja se iskreno nadam da će ove nove tehnologija da zaživi, bar malo, jer će onda cela ova mračna slika da se promeni. Ako bi auto prevoz prestao da ide na benzin i prešao na struju, ispuštanje CO2 u atmosferu bi se smanjilo za 18%, što je OGROMNA količina. Naravno ta struja bi morala odnekud da se dobija, ali postoje lako izvodljive stvari tipa mikro hidro elektrana, solarnih ćelija ili sunčanih termo elektrana. Ove sunčane termo elektrane su farme ogledala koje su fokusirane na cevi sa vodom, koja se tako greje i okreće turbinu. Naravno postoje troškovi održavanja i naravno rade samo kad je sunčano, ali nema zagadjenja niti CO2.
Naravno, sve ovo je trenutno akademski, jer braća Ameri neće ništa osim nafte, i to iz Iraka, ta im kažu najviše odgovara...
»
Evo ja malo
Vodzo Modzo (19 Februar, 2007 - 16:58)
da se izblesavim, bez nekih narocitih "argumenata" da pokusam da Vam prenesem neku moju intuiciju povodom ove crne prognoze. Kao prvo, ako bi uzeli sadasnje trendove i cinjenice kojima raspolazemo i u odnosu na iste razmatrali situaciju u buducnosti, moram da kazem da bih se apsolutno slozio sa svim iznesenim projekcijama. Medjutim, neka "intuicija" mi govori da se kroz istoriju nisu stvari oduvek odvijale "linearno", upravo su velike "krize", bolje receno veliki kolapsi generisali razne revolucije, sto drustvene, sto tehnoloske, koje su na neki nacin bile "resenje" kolapsa.
Kao neki "slabi" argument navodim jedan od najgorih perioda covecanstva - II Svetski Rat. Naime, taj rat je u tehnoloskom smislu doveo do diskontinuiteta nekog linearnog razvoja stvari, jer je zbog nenormalne situacije u kojem se covecanstvo naslo doslo do takvih tehnoloskih izuma koje i dan-danas koristimo. Ako pogledate sta je doneo taj rat u tehnoloskom smislu, videcete da je tada izmisljena vecina modernih gadgeta u danasnjoj upotrebi. A to se dogodilo u neverovatno kratkom periodu - od 1939. - 1945. ('ajde, dobro, mozemo racunati od 1932. kao pocetak trke u naoruzavanju)
Eto, verovatno sam se opet izblesavio, ali mi nesto govori da ce se u slucaju opsteg kolapsa javiti jedan Svetski stvaralacki grc, koji ce mobilisati svu naucnu populaciju, a imamo saznanje da se u takvim "abnormalnim" situacijama moze ostvariti i nemoguce. :-)
»
Nisi se izblesavio, Vodzo Modzo...
Ivan Marović (19 Februar, 2007 - 17:03)
... u sledećem postu upravo imam nameru da koristim drugi svetski rat kao primer da se problem može rešiti ako postoji politička volja (tehnologija je već tu). Međutim kada već govorimo o drugom svetskom ratu, bile su potrebne decenije da se svet oporavi od njega.
»
Jao mene
Vodzo Modzo (19 Februar, 2007 - 17:08)
Nisam ni slutio da se to moze protumaciti iz moje ilustracije, naravno da je taj rat ostavio katastrofalne posledice. Drugim recima, nisam hteo da kazem da je taj rat "resio" neki kolaps, samo sam hteo da kazem da je on doveo do tehnoloske revolucije. A to se dogodilo u izuzetno kratkom roku, sto ce reci, da postoji volja, mogle bi da se pokrenu stvari na bolje. Eto.
»
Pa, i to je moguci scenario, ali
nsarski (19 Februar, 2007 - 17:09)
nije sigurno da ce doneti trajno resenje. Prosto, postoji ono sto se zove carrying capacity nekog habitata i kad se taj broj premasi zivot postaje veoma tezak ili nemoguc. To, koliko se zna, vazi za sve zivotinjske i biljne vrste, pa sledstveno i za coveka. Nova tehnologija moze da se pojavi i da problem ublazi ili odlozi, ali ne i da ga zauvek resi.
Ona crna predvidjanja gore takodje nisu stabilno resenje, ali ni feudalizam nije stabilan pa je trajao vekovima. Dakle za sledecih 100-200 godina sve su te opcije moguce. Sta ce kasnije biti, to je zaista tesko predvideti. Nove bolesti? Ratovi? Totalni kolaps ljudskih zajednica? Ja ne znam.
»
Istina
Vodzo Modzo (19 Februar, 2007 - 17:46)
Tako je. Ne mozemo shvatiti sta ce se dogoditi za 200-300 godina. Takodje, kapaciteti postoje. Medjutim, ni kapaciteti habitata nisu "linearno" izracunljivi, drustvo i tehnologija su vec toliko puta menjali (povecavali) taj kapacitet (tj. proracun tog kapaciteta), da ne bih mogao pouzdano da se oslonim na sadasnje shvatanje kapaciteta habitata. Ako pogledate, Rimska Imperija je brojala 70 miliona ljudi, gde je vladala nemastina, beda i glad (a dobrano su i tada "ukrotili" prirodu, ali je nisu dovoljno poznavali), a danas u totalno drugacijem uredjenju zivi mnoooogo vise ljudi na istoj teritoriji, gde su standardi nezamislivo puta veci. (Verujem da "Bogom data" priroda Evrope nema "prirodni" kapacitet da prehrani toliki narod, ali smo i prirodu izmenili, upotrebom raznih ljudskih trikova). Hocu da kazem, sta je sve razna nevolja coveka "pobudila" da smisli, moguce je da ce se izvrsiti neka reorganizacija koja ce povecati kapacitete habitata na nacin koji nam je sada skroz nepoznat.
(pa posle 200 godina opet sledi kriza, dok ne osiromasimo Mars, ma kakvi su nam apetiti ima i od Jupitera da ostane teniska loptica, kada ga sagorimo u trabantima ;-))))
»
Dobro Ivane,
Red Devil (19 Februar, 2007 - 17:28)
da se odmah zakopamo u rupu od 10 metara i zalijemo betonom? Imam rakiju i to extra kvalitetnu ali cu ipak da je sacuvam za neku bolju i veseliju priliku nego sto je tvoje katastroficno predvidjanje nevesele buducnosti. P.S. 'Oce li i dzinovske bube da krenu da nas tamane za dorucak?
»
Electroclooney ;)
sarum (19 Februar, 2007 - 18:29)
evo bas juce citam da je George Clooney postao prvi civil u USA kome je dozvoljeno da poseduje automobil koji fura na litijumsku bateriju, i ima nameru da sa njim ovog leta obilazi Italiju :)
Alternative uvek postoje...
»
George Clooney je kupio Tesla Roadster...
Ivan Marović (19 Februar, 2007 - 18:55)
... električni sportski automobil o kome sam pisao pre više meseci. Alternative postoje, o tome u sledećem nastavku serijala.
»
Po tebi je, Red Devile, izbor sledeći...
Ivan Marović (19 Februar, 2007 - 18:59)
... ili rupa od 10 m zalivena betonom ili čekanje neke veselije prilike. Dakle ili očaj ili lažna nada. Nisam siguran da si razmotrio sve opcije. Postoji jedna opcija koju je razvio homo sapiens tokom evolucije - predviđanje problema, priprema i prilagođavanje. Čudi me da nisi primetio da i ta opcija postoji. Ali kad pročitam ono o džinovskim bubama koje će da nas tamane za doručak, onda me i ne čudi.
»
Ivane,
Red Devil (19 Februar, 2007 - 20:24)
postoje nepogode za koje ne mozes da se pripremis kao sto je zemljotres, cunami, ili ako nas zvekne neki asteroid koji ce da ugasi svetlo na planeti zemlji za sva vremena. But that's beside the point.
»
Pa ja ne pišem...
Ivan Marović (19 Februar, 2007 - 20:33)
... o cunamijima, zemljotresima, vulkanima i asteroidima. You missed the point.
»
Ne Ivane,
Red Devil (19 Februar, 2007 - 20:21)
tebi je promakla jedna opcija koja je svojstvena mislecem bichu poznatom kao homo sapiens: gledati na zivot sa pozitivne strane koliko god je to moguce u danasnjem nesavrsenom svetu i uzivati u svakodnevnim stvarima (posao, hobi, druzenje sa prijateljima, itd..) koje zivot znace. Sto tebi izgleda ne ide bas od ruke. Uz to, nacin na koji si prokomentarisao moj odgovor ukazuje i da si negde zagubio smisao za humor (takodje ljudska osobina), ako si ga uopste ikada imao. A rakiju cu, umesto da je pocmukam u strahu od tvog virtuelnog Armagedona, ipak sacuvati za neku bolju priliku.
»
Ono što meni ne ide od ruke...
Ivan Marović (19 Februar, 2007 - 20:40)
... je da razumem zašto ti imaš potrebu da se baviš mojom malenkošću. Promakla ti je opcija da izbegavaš ovaj moj blog i baviš se svakodnevnim stvarima (posao, hobi, druzenje sa prijateljima, itd...) koje život znače.
»
Bravo majstore,
Red Devil (19 Februar, 2007 - 20:47)
u pravu si, odoh da pogledam neki dobar film dok ti spasavas svet.
»
"Izlaza nemamo ali ćemo se spasti" .- Pašić
GajaR (19 Februar, 2007 - 20:37)
Da, gospodo. Niko nije dovoljno pametan da uz čarobni štapić nadje rešenje, ali će se kakvo takvo rešenje vremenom naći. Pritom računajte i na moguše iznenadne izume koje bi radikalno promenile energetsku situaciju (čitaj: fuzija).
Ako se poboljšaju izgledi lagodnijeg opstanka nekim novim otkrićem, to još ne znači da će nam odmah biti lepše i da ćemo odmah imati čistiji vazduh. Kada se budemo reorganizovali i budemo živeli samo u manjim mestima, automobili će nam sve manje trebati (ili ćemo se navići da ih izbegavamo).
Ipak, krucijelno pitanje: majka svih pitanje je kontrolisati reprodukciju, i kroz vreme smanjivati ljudsku populaciju. Prosto rečeno; kada možemo mi srbi, to će morati moći i oni iz bangladeša, kenije itd.
To će da znači da smo usvojili novu politiku, pa da koristimo prirodnoobnovljive resurse, da recikliramo upotrebljeno, da više štedimo... i još mnogo šta.
U svakom slučaju, Ivan nas već trenira!
»
Ako pogledamo uzroke smrti u
Kum Djole (19 Februar, 2007 - 22:31)
Ako pogledamo uzroke smrti u razvijenim i nerazvijenim zemljama, možemo s pravom da se pitamo ima li čovečanstvo dobre volje da iz korena promeni svoj odnos prema planeti. Odnos bogatih prema siromašnima nije se promenio, niti će, to stoji - no, može li se promeniti način na koji svaka individua tumači koliko mu je _dovoljno za dobar život_ u korelaciji sa nivoom koliko uništava životnu sredinu? Sumnjam, jer će uvek biti onih koji će u nedostatku efektivnih zakona grabiti i ono što su drugi poštedeli. Instalacijom rigidnih i represivnih zakona može se postići mnogo u ekološkom smislu, ali po cenu ruiniranja principa socijalne pravde, jednakosti, itd.
Ne verujem da će na zapadu doći do otrežnjenja i fokusiranja na ekološki problem - konsenzus postoji oko principa da se na životnu sredinu mora trošiti više nego na odbranu (čitaj: okupacije drugih zemalja), ali ne postoji spremnost da se čovek odriče lične svojine ili prava da nešto poseduje/uživa. Drugim rečima, zapad je navikao na luksuz i borbu za prestiž, kompetitivnost; nauka će i dalje evoluirati na zapadu, ali ne postoje načini da nauka utiče na navike koje u okvirima rastuće socijalne polarizacije suštinski dezavuišu kolektivnu svest o ekološkom problemu. Naime, u trećem svetu glavni uzroci smrti su HIV i par odavno izlečivih bolesti, a u industrijalizovanim zemljama prvenstveno se umire od stresa, pušenja, nezdrave ishrane i brze vožnje. Trendovi razvijenog zapada (da ne kažem 'moderne') i filozofija zapadnog načina života utiču na apetite novih generacija u 'ostatku sveta' po principu "I tata bi, sine". Po tom aršinu, većina od 10 milijardi ljudi na zemlji za pedesetak godina želeće isto ono što decenijama uživa zapad, a s takvim željama teško da ćemo sačuvati planetu.
Već danas postoji zabrinutost da Kina neće poštovati globalne inicijative za smanjene emisija štetnih gasova, jer ne želi da ugrozi svoj razvoj i potencijal supersile. Severna Amerika sigurno neće svojevoljno staviti 'cap' na svoj razvoj ako to ne učini i Azija; sa stanovišta nauke o međunarodnim odnosima, takav bipolaran svet bio bi stabilan - ali sa stanovišta socijalnih nauka, život na zemlji bi izgledao krajnje surovo.
Mislim da bi na Balkanu to bilo naročito izraženo, imajući u vidu kakvim se temama mi danas kao nacija bavimo. Jednom rečju, gubimo dragoceno vreme. U našem narodu najviše mi smeta letargija i pesimizam. Nikada ništa nije dovoljno dobro i uvek nešto fali; čak i kad je sve potaman, mi nismo zadovoljni. Uvek bismo hteli da imamo više, da trošimo više. To je potpuno kontra onome što planeta od nas očekuje.
I šta sad? Ništa. Kada razmišljate o nečemu što je zaista važno, i kada razmišljate o svojoj deci, i njihovoj deci - osvrnite se na one oko vas i podelite svoje misli s okolinom. Ako svi počnemo da govorimo o problemu majke Zemlje, vremenom ćemo postati većina - a kad si većina, onda je lako.
»
Suočavanje s budućnošću
Jelena Krajšić (19 Februar, 2007 - 19:41)
U 8 na b92. Odoh da gledam.
A ti Ivane nije ni čudo što si prestao da se baviš ovom našom politikom.
Šta nas čeka a mi jurimo jednu odbeglu, zločinačku, kukavicu po šumama i gorama.
A sad povratak u budućnost:
Kamenčine iz svemira i crne rupe.
Kako kaže Sam Neill u bbcijevom dokumentarcu: Ako ste kockar ovo je prava planeta za vas.
I još: Do you feel lucky? You should to. You may not realize it but we are all winners. We, human beings, are incredible lucky to be here because the universe keeps trying to wipe us out.
Our mission is to stay alive.



Da li smem Ivane ja da napišem deo serijala Suočavanje sa budućnošću iz svemira? Nisam neki stručnjak ali sam veoma fascinirana ovom pričom.
»
Samo napred, Jelena, svemir ostavljam tebi...
Ivan Marović (19 Februar, 2007 - 21:30)
... svi ti asteriodi, komete, crne rupe, planeta X, Nemezis i ostale opasnosti koje vrebaju iz svemira, to neka bude tvoj domen ;)
»
Uh bre Jelena
lidiaz (19 Februar, 2007 - 23:59)
Quote:
Da li smem Ivane ja da napišem deo serijala Suočavanje sa budućnošću iz svemira? Nisam neki stručnjak ali sam veoma fascinirana ovom pričom.
Pored tolikih fizicara na blogu, ti pitas Ivana ;).
Pisi sta si gledala.
»
ufff i puff
3stana (19 Februar, 2007 - 19:44)
čitam sve što napišete, sanjam sve što predviđate...
i ni-mi-je lako!!!
...a ako svedemo celu pricu na neki mikrokosmos prosečnog zemljanina zemlje dembelije- šta moja malenkost može da učini za dobrobit majke planete?
»
Zvuci poznato?
Rintintin (19 Februar, 2007 - 23:10)
I have one purpose in writing this book: to persuade you that climate change is worth fighting. I hope I have been able to demonstrate that it is not - as some people (notably the geophysiologist James Lovelock) have claimed - too late. In doing so, I hope to prompt you not to lament our governments' failures to introduce the measures required to tackle it, but to force them to reverse their policies, by joining what must become the world's most powerful political movement.
Failing all that, I have one last hope: that I might make people so depressed about the state of the planet that they stay in bed all day, thereby reducing their consumption of fossil fuels.
Heat by George Monbiot
»
jeste li videli ovo
Godzila (20 Februar, 2007 - 00:05)
Futuristic fleet of 'cloudseeders'
VIEWPOINT
Professor John Latham
Some experts are proposing radical ideas to save us from disastrous climate change. But would they work? Professors John Latham and Stephen Salter have designed a fleet of yachts that would pump fine particles of sea-water into clouds, thickening them to reflect more of the Sun's rays. Here, Professor Latham talks about the proposal.
Ima jos ideja kako srediti global warming http://news.bbc.co.uk/2/hi/programmes/6354759.stm
E sad za tu naftu ne znam jos ali sve nesto mislim da problem nije ni nafta ni zagrevanje vec ultimatna ljudska glupost. Tamo gde je koncentracija gluposti veca (Afrika) i beda je veca. Ja vidim Afrikance koji se biju izmedju sebe dok im je zemlja u k*rcu. I sta su tu bogati krivi ja ne znam. Ispada da razvijene zemlje treba da brinu o celom svetu dok se taj isti siromasni svet samo razmislja gde sta da razbuca, svoje ili tudje. Svet ima drustvenih problema a ne toliko tehnoloskih. Zato volim sto se Gates malo uhvatio toga a i biologije. I zato je laptop za 100$ jako bitna stvar. Ziveli bogatuni.
Superhik
»
Suocavanje s buducnoscu kolaps
49 41 (20 Februar, 2007 - 00:27)
Ivane; evo ti mog ODGOVORA!
Nazovimo ga "KRUG".
-----------------
S kupilo se indijansko pleme pred satorom svog VRACA.
Mole ga da im PREDSKAZE kakva ce im biti ZIMA; HLADNA ili
TOPLA ?!?
(Ako bude mnogo HLADNA; da na VREME seku DOVOLJNO DRVA u PLANINI).
Indijanski vrac ZAGONETNO POGLEDA u NEBO; i rece im:"Nisam bas siguran; al' ipak cu kosultovati BOGOVE"!
(Posle-razilaska PLEMENA; VRAC tajno OTRCA u (Silerovu ul.)najmoderniju "TEHNOLOSKI"-METEOROLOSKI(AMERICKU)NAJSAVREMENIJU Stanicu.
Vrac upita vrhunske Meteoroloske inzinjere kakva su im predskazanja o vremenu za sledecu ZIMU ?!?
"Tako, ni mnogo HLADNO ni MNOGO TOPLO"-odgovorise SVI u GLAS".
(Scena se PONAVLJA jedno DESTAK PUTA:VRAC-INDIJANCI-METEOPOLOSKA STANICA (sa svim inzinjerima u NJOJ).
VRAC se "UMORIO" trceci od svog VIGMANA (satora,cadora) do METEOROLOSKE STANICE. Sto vise TRCI; a ono "PROGNOZA" u METEROLOSKOJ STANICI SVE GORA i GORA.
------
Na kraju iscrpljen IZMEDJU PLEMENA i TEHNOLOGIJE upita NAJVHUNSKIJE METEOROLOSKE INZINJERE:"Izvinite kako vi ZNATE da ce BITI zima TOLIKO HLADNA da se NE PAMTI dugo vremena" ?!?
Oni ga NEMO odvedose do PROZORA METEOROLOSKE STANICE i REKOSE:"Gospodine, pogledajte visoko u P





Najnoviji komentari
(1 godina 11 nedelje)
(1 godina 11 nedelje)
(1 godina 11 nedelje)
(1 godina 11 nedelje)
(1 godina 11 nedelje)
(1 godina 11 nedelje)
(1 godina 11 nedelje)
(1 godina 11 nedelje)
(1 godina 11 nedelje)
(1 godina 11 nedelje)