<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?><rss version="2.0" xml:base="http://blog.b92.net" xmlns:dc="http://purl.org/dc/elements/1.1/">
	<channel>
		<title>Blog :: Emir Halilovic </title>
		<link>http://blog.b92.net/blog/5105/Emir%20Halilovic/</link>
		<description>Emir Halilovic blog</description>
		<language>sr</language>
		<docs>http://blogs.law.harvard.edu/tech/rss</docs>
		<managingEditor>rss@b92.net</managingEditor>
		<webMaster>rss@b92.net</webMaster>
		<category>Blog</category>
		<generator>A-JE! RSS generator v0.3</generator>
		<lastBuildDate>Fri, 05 Dec 2008 17:26:19 +0000</lastBuildDate>
		<image>
			<url>
				http://blog.b92.net/user_stuff/avatars/mali/105/5105.jpg			</url>
			<title>Emir Halilovic</title>
			<link>http://blog.b92.net/</link>
			<width>50</width>
			<height>50</height>
		</image>
				<item>
				<title>Ekonomija trajnog stanja</title>
				<link>http://blog.b92.net/text/5970/Ekonomija%20trajnog%20stanja/</link>
				<description>
					&lt;p&gt;Pročitah nešto sad skoro, pa me zaintrigiralo...Elem, usred kuknjave oko ekonomske krize i poziva vladama (raznim) da uliju u ekonomiju para, smanje poreze, podstaknu potrošnju kako bi nam ekonomija rasla itd. nađoše se i oni koji kažu da ovo što nam se dešava nije anomalija već teaser/preview onoga što će nam se desiti u dogledno vreme. Ukratko, postoje ljudi koji veruju da ekonomija zasnovana na rastu mora jednog dana izazvati nestašicu svega i svačega, jer ćemo bukvalno pojesti-popiti-potrošiti sve što Zemlja može da da i onda će biti kuku i lele... itd.Jedan od takvih ljudi je i Herman Daly, profesor na Univerzitetu države Maryland, bivši ekonomista u Svetskoj banci i jedan od osnivača ekološke ekonomije. Ideja koju prof. Daly podržava se zove ekonomija trajnog stanja (steady-state economy). U takvoj ekonomiji ne podstiče se potrošnja roba i sirovina, već proizvodnja trajnih i kvalitetnih proizvoda, sa jedne strane, i podsticanje potrošnje usluga, sa druge. Poreski sistem je usmeren na oporezovanje potroš&lt;/p&gt;				</description>
				<comments>http://blog.b92.net/text/5970/Ekonomija%20trajnog%20stanja/#komentari</comments>
				<pubDate>Fri, 05 Dec 2008 17:00:55 GMT</pubDate>
				<dc:creator>Emir Halilovic</dc:creator>
				<guid isPermaLink="true">http://blog.b92.net/text/5970/Ekonomija%20trajnog%20stanja/</guid>
			</item>
						<item>
				<title>I sad neko kaže Afrikanci zaostali...</title>
				<link>http://blog.b92.net/text/1454/I%20sad%20neko%20ka%C5%BEe%20Afrikanci%20zaostali.../</link>
				<description>
					&lt;p&gt;,  pan-afrički mobilni operater juče objavio da je ukinuo roaming u svojim mrežama u ukupno dvanaest afričkih zemalja. Ništa trte-mrte, pa dok je turistička sezona, pa &quot;nema roaming samo ima fiksna tarifa za spajanje&quot; itd. Proverio sam, stvarno - nema roaminga, ljudi kad odu u susednu zemlju (ili malo dalje), ostanu na Celtelovoj mreži i zovu lokalno za lokalne tarife. Dolazni pozivi, naravno, besplatni. Ne znam tačno kako funkcioniše interkonekcija sa ostalim mrežama, mada mislim da ni to ne bi trebalo da bude problem, zato što Celtel u svim zemljama koje su uključene u ovaj program ima svoje mreže. Inače radi se o Burkini Faso, Čadu, Malaviju, Nigeru, Nigeriji, Sudanu, Republici Kongo (Brazavil), Demokratskoj Republici Kongo (onoj što je imala Mobutua), Gabonu, Keniji, Tanzaniji i Ugandi.Za one koji su skloni da kažu &quot;pa šta, šta nas briga što neki tamo Afrikanci rade&quot;-prvo, na gornjoj listi su najmnogoljudnije i ekonomski najjace&lt;/p&gt;				</description>
				<comments>http://blog.b92.net/text/1454/I%20sad%20neko%20ka%C5%BEe%20Afrikanci%20zaostali.../#komentari</comments>
				<pubDate>Fri, 23 Nov 2007 21:00:14 GMT</pubDate>
				<dc:creator>Emir Halilovic</dc:creator>
				<guid isPermaLink="true">http://blog.b92.net/text/1454/I%20sad%20neko%20ka%C5%BEe%20Afrikanci%20zaostali.../</guid>
			</item>
						<item>
				<title>Android</title>
				<link>http://blog.b92.net/text/1368/Android/</link>
				<description>
					&lt;p&gt;Za one koji nisu čuli, ili jesu ali im nije jasno: Google je početkom novembra na velika vrata ušao na tržište mobilnih operativnih sistema produktom nazvanim Android. Sad, kao analitičaru, prvo što mi je palo u oči bila je činjenica da je Android besplatan. Štaviše, Google je najavio objavljivanje SDK (software developer kit) (opet besplatno) što znači da je Android otvoren za svakoga ko hoće da se bavi razvijanjem aplikacija za njega kao i za svakog proizvođača koji hoće sistem da koristi u svojim telefonima. Uostalom, evo šta jedan od osnivača Google-a Sergey Brin kaže:  Ono što je iz videa jasno je da Android nije neki nedočinjeni abortirani sistem koji je Google izbacio kao besplatan jer nema pojma šta će s njim--platforma je veoma napredna, rekao bih naprednija i od iPhone-a jer, na primer, koristi 3G što iPhone još ne ume. Imajući u vidu punu otvorenost i onih deset miliona dolara za one koji naprave najbolje aplikacije za Android čini mi se da će i aplikacija biti sasvim dovoljno.  Mislim da ovaj&lt;/p&gt;				</description>
				<comments>http://blog.b92.net/text/1368/Android/#komentari</comments>
				<pubDate>Thu, 15 Nov 2007 17:00:11 GMT</pubDate>
				<dc:creator>Emir Halilovic</dc:creator>
				<guid isPermaLink="true">http://blog.b92.net/text/1368/Android/</guid>
			</item>
						<item>
				<title>Liberalizacija malo morgen</title>
				<link>http://blog.b92.net/text/825/Liberalizacija%20malo%20morgen/</link>
				<description>
					&lt;p&gt;Prođe par godina od usvajanja vajnog zakona o telekomunikacijama u Srbiji. Kad eto ti, seti se kablovski operater SBB (nakon što promeni vlasnika-bitan momenat, pokazaće se) da zatraži licencu za fiksnu telefoniju. I pokrete se lančana reakcija na telekomunikacionom tržištu Srbije. SBB traži licencu, setili se, po zakonu imaju na nju pravo, i traže je od RATEL-a koji, opet po (khm) zakonu vrući krompir uvali taze ministarki informacionog društva.  G-đa ministarka se po sistemu &quot;ko--jel' ja?&quot; oglasi nekom nemuštom izjavom u kojoj dodeljivanje licence SBB-u poče da povezuje sa univerzalnom uslugom, koja, uzgred budi rečeno, nije nijedanput pomenuta u postojećoj regulativi u oblasti komunikacija u Srbiji. Telekom mudro izjavi kako su oni spremni za konkurenciju ali mora da se ispoštuju štajaznamkakvi uslovi, i tako dalje, i tako bliže.Sa ovim iskustvom (bavim se telekomunikacijama u državama u tranziciji već sedam godina) i iz ove perspektive mogu da kažem sledeće: -SBB će dobiti licencu baš o&lt;/p&gt;				</description>
				<comments>http://blog.b92.net/text/825/Liberalizacija%20malo%20morgen/#komentari</comments>
				<pubDate>Fri, 14 Sep 2007 00:00:59 GMT</pubDate>
				<dc:creator>Emir Halilovic</dc:creator>
				<guid isPermaLink="true">http://blog.b92.net/text/825/Liberalizacija%20malo%20morgen/</guid>
			</item>
						<item>
				<title>3G prevara</title>
				<link>http://blog.b92.net/text/186/3G%20prevara/</link>
				<description>
					&lt;p&gt;Ako zanemarimo , i vrapci na grani znaju šta je to 3G. Malo manje ljudi zna čemu bi to trebalo da služi a jako malo ljudi zna za šta se UMTS (ili W-CDMA uopšte), u stvari, koristi. Naime, za ovih četiri do pet godina ekonomske eksploatacije 3G tehnologije u Evropi, ispostavilo se da postoje samo dva načina za pravljenje para na osnovu UMTS-a. Prvi način je banalan--već u početku se ispostavilo da je prenos glasa preko UMTS mreže u stvari jeftiniji nego preko GSM mreža. Na osnovu toga, i teških para uloženih u dotaciju mobilnih telefona, Hutchison 3G je uspeo da ostvari pristojan udeo na nekim tržištima, prvenstveno u Velikoj Britaniji i Italiji. Drugi način je prodavanje pristupa na Internet, i to ne mobilni već normalan, fiksni, pomoću modema koji se priključuje direktno na mobilnu mrežu. Najnoviji primer tog pristupa su mobilni operateri u Rumuniji, koji su nedavno najavili i uvođenje takozvane 3.5 G tehnologije (HSDPA high-speed &lt;/p&gt;				</description>
				<comments>http://blog.b92.net/text/186/3G%20prevara/#komentari</comments>
				<pubDate>Wed, 13 Jun 2007 20:00:02 GMT</pubDate>
				<dc:creator>Emir Halilovic</dc:creator>
				<guid isPermaLink="true">http://blog.b92.net/text/186/3G%20prevara/</guid>
			</item>
				</channel>
</rss>
