<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?><rss version="2.0" xml:base="http://blog.b92.net" xmlns:dc="http://purl.org/dc/elements/1.1/">
	<channel>
		<title>Blog :: albicilla </title>
		<link>http://blog.b92.net/blog/84706/albicilla/</link>
		<description>albicilla blog</description>
		<language>sr</language>
		<docs>http://blogs.law.harvard.edu/tech/rss</docs>
		<managingEditor>rss@b92.net</managingEditor>
		<webMaster>rss@b92.net</webMaster>
		<category>Blog</category>
		<generator>A-JE! RSS generator v0.3</generator>
		<lastBuildDate>Fri, 20 Nov 2009 08:25:32 +0000</lastBuildDate>
		<image>
			<url>
				http://blog.b92.net/user_stuff/avatars/mali/706/84706.jpg			</url>
			<title>albicilla</title>
			<link>http://blog.b92.net/</link>
			<width>50</width>
			<height>50</height>
		</image>
				<item>
				<title>Beogradsko Ušće – od međunarodnog značaja</title>
				<link>http://blog.b92.net/text/13426/Beogradsko%20U%C5%A1%C4%87e%20%E2%80%93%20od%20me%C4%91unarodnog%20zna%C4%8Daja/</link>
				<description>
					&lt;p&gt; Foto: Milan Obradović &lt;div class='slikaright'&gt;&lt;div&gt;&lt;/div&gt;&lt;span&gt;&lt;b&gt;Gvaš (4): Szabolcs Kokay&lt;/b&gt;&lt;/span&gt;&lt;/div&gt;Veslam vodama beogradskim već dve decenije (npr, ,  i ) i od tih prvih dana sam sanjao da dobiju neko priznanje, kao potvrdu ekološkog značaja, pa i zaštitu. Vrste koje su bile ugrožene i kojima sam posvećivao posebnu pažnju uključivale su orla belorepana, malog vranca, kao i gaka i malu belu čaplju, koje su se tih godina gnezdile na Ušću.  Istorijat zaštite prirode u svetu pokazuje jedan obrazac: ljudi su štitili ono što im godi oku. Tako je Jelouston postao prvi nacionalni park u svetu, što se pokazalo zasluženim ali, da je ijedna nizijska močvarna šuma na jugu SAD bila zaštićena, danas &lt;/p&gt;				</description>
				<comments>http://blog.b92.net/text/13426/Beogradsko%20U%C5%A1%C4%87e%20%E2%80%93%20od%20me%C4%91unarodnog%20zna%C4%8Daja/#komentari</comments>
				<pubDate>Wed, 18 Nov 2009 22:00:17 GMT</pubDate>
				<dc:creator>albicilla</dc:creator>
				<guid isPermaLink="true">http://blog.b92.net/text/13426/Beogradsko%20U%C5%A1%C4%87e%20%E2%80%93%20od%20me%C4%91unarodnog%20zna%C4%8Daja/</guid>
			</item>
						<item>
				<title>Planina orlova</title>
				<link>http://blog.b92.net/text/13375/Planina%20orlova/</link>
				<description>
					&lt;p&gt;&lt;div class='slikaright'&gt;&lt;div&gt;&lt;/div&gt;&lt;span&gt;&lt;b&gt;&lt;/b&gt;&lt;/span&gt;&lt;/div&gt;Poskakujem nivom bespućem Fruške gore u potrazi za orlovima. Planina je mnogo poznatija po rizlingu i manastirima, nego po belorepanima, kliktašima i krstašima. A svi su oni tu, samo se trude da ostanu neprimetni.Belorepan na fruškogorskom hranilištu, foto: Jovan LakatošKada sam proletos jednoj kanadskoj ptičarki pokazivao ptice oko Beograda, dva mlada orla belorepana sudarila su se nad ribnjakom Baranda. Ribnjak je, izgleda, bio premali za oba. Usledio je impresivan vazdušni duel, dok nije ostao samo jedan. Kasnije, dok smo se vraćali u grad, ona je iz kola opazila još &lt;div class='slikaright'&gt;&lt;div&gt;&lt;/div&gt;&lt;span&gt;&lt;b&gt;&lt;/b&gt;&lt;/span&gt;&lt;/div&gt;jednog iznad Borče. Kako ih nikada ranije nije posmatrala, pitao sam je po čemu ga je poznala. Rekla je: «Lako, pa rekao si mi da izgleda kao leteća garažna vrata.» Nije nimalo pogrešila: belorepan je četvrti po veličini orao na planeti!Belorepani se hrane pr&lt;/p&gt;				</description>
				<comments>http://blog.b92.net/text/13375/Planina%20orlova/#komentari</comments>
				<pubDate>Thu, 12 Nov 2009 15:00:22 GMT</pubDate>
				<dc:creator>albicilla</dc:creator>
				<guid isPermaLink="true">http://blog.b92.net/text/13375/Planina%20orlova/</guid>
			</item>
						<item>
				<title>Očistimo Srbiju – ALI STVARNO!</title>
				<link>http://blog.b92.net/text/13209/O%C4%8Distimo%20Srbiju%20%E2%80%93%20ALI%20STVARNO%21/</link>
				<description>
					&lt;p&gt;Ovi ljudi su celu svoju zemlju (OK, upola manju od Srbije) očistili za 5 sati! Za 10.000 tona otpada trebala im je pre svega vizija, a zatim 40.000 volontera i 500.000€. Evo kako se to radi:  &lt;/p&gt;				</description>
				<comments>http://blog.b92.net/text/13209/O%C4%8Distimo%20Srbiju%20%E2%80%93%20ALI%20STVARNO%21/#komentari</comments>
				<pubDate>Mon, 02 Nov 2009 19:00:48 GMT</pubDate>
				<dc:creator>albicilla</dc:creator>
				<guid isPermaLink="true">http://blog.b92.net/text/13209/O%C4%8Distimo%20Srbiju%20%E2%80%93%20ALI%20STVARNO%21/</guid>
			</item>
						<item>
				<title>Velika čigra &amp; Jelen</title>
				<link>http://blog.b92.net/text/13152/Velika%20%C4%8Digra%20%26%20Jelen/</link>
				<description>
					&lt;p&gt;S jednim engleskim ptičarom sam nedavno sedeo na beogradskom Ušću, s pogledom na Konjsku adu (Malo Ratno ostrvo). Ispijali smo Jelen i na miholjskom suncu posmatrali patke i galebove kako se skupljaju na niskoj obali ostrva. Klizimo dvogledima duž obale: par stotina plovki gluvara, tek nekoliko liski, par malenih krdža, obavezni mali vranci, pa veliki vranci, siva čaplja, graciozni labud grbac, mali gnjurac, mišar, pa plovka čegrtuša i jedna zaostala seoska lasta, poneki sinji i brojni obični galebovi...  Zastajem kod grupe običnih galebova: nešto proviruje iza njih, samo vrat i glava, belog perja i crne ‘kape’, te povećeg crvenog kljuna – velika čigra! Ovo je retka vrsta koju sam tek nekoliko puta posmatrao, a moj engleski prijatelj kaže da ju je video na Floridi, ali da mu je ovo prvi put da je sretne u Evropi.  I svoje prve velike čigre sam početkom devedesetih baš nedaleko odatle video, među običnima galebovima u plićacima na Lidu. Tada pojma nisam imao koju to vrstu gledam. Ličile su mi na predimenzionir&lt;/p&gt;				</description>
				<comments>http://blog.b92.net/text/13152/Velika%20%C4%8Digra%20%26%20Jelen/#komentari</comments>
				<pubDate>Fri, 30 Oct 2009 21:00:27 GMT</pubDate>
				<dc:creator>albicilla</dc:creator>
				<guid isPermaLink="true">http://blog.b92.net/text/13152/Velika%20%C4%8Digra%20%26%20Jelen/</guid>
			</item>
						<item>
				<title>Silovanje planete</title>
				<link>http://blog.b92.net/text/12912/Silovanje%20planete/</link>
				<description>
					&lt;p&gt;&lt;div class='slikaright'&gt;&lt;div&gt;&lt;/div&gt;&lt;span&gt;&lt;b&gt;Dzon Dzejms Odubon&lt;/b&gt;&lt;/span&gt;&lt;/div&gt;U susret sajmu knjiga: što reče Strongman, , pa, rekoh, da vam ponudim kocku iz svog prevoda ove lubenice: Klajv Ponting „Ekološka istorija sveta“, Odiseja, Beograd 2009  Tokom poslednjih 10.000 godina, ljudske aktivnosti su dovele do velikih promena u svetskim ekosistemima. Širenje naselja i stvaranje polja za gajenje useva ili napasanje stoke, krčenje šuma, te isušivanje močvara i vlažnih staništa, redukovali su staništa gotovo svih vrsta biljaka i životinja. Sistematski lov životinja radi hrane, krzna i drugih proizvoda (i, u mnogim slučajevima, ‘sporta’), drastično je redukovao brojnost mnogih vrsta, a neke doveo do izumiranja. ...   Golub selac  Možda najstrašniji primer masovnog pokolja nije bio onaj bizona, već golubova selaca – to je priča u koju je gotovo nemoguće poverovati. Prvi evropski doseljenici u Severnu Ameriku često su komentaris&lt;/p&gt;				</description>
				<comments>http://blog.b92.net/text/12912/Silovanje%20planete/#komentari</comments>
				<pubDate>Mon, 19 Oct 2009 11:00:08 GMT</pubDate>
				<dc:creator>albicilla</dc:creator>
				<guid isPermaLink="true">http://blog.b92.net/text/12912/Silovanje%20planete/</guid>
			</item>
						<item>
				<title>Sajam lova i sramote</title>
				<link>http://blog.b92.net/text/12779/Sajam%20lova%20i%20sramote/</link>
				<description>
					&lt;p&gt;&lt;div class='slikaright'&gt;&lt;div&gt;&lt;/div&gt;&lt;span&gt;&lt;b&gt;prdavac&lt;/b&gt;&lt;/span&gt;&lt;/div&gt;„...najveća sajamska priredba iz oblasti lova, ribolova i sporta u regionu LORIST  i ove godine, od utorka, 6. do nedelje, 11. oktobra“ u Novom Sadu, prikazala je već standardno nepoštovanje zakona, izlažući, pa čak i na prodaju nudeći, preparirane primerke brojnih zaštićenih vrsta.    Ugroženi i zakonom zaštićeni prdavac Crex crex nuđen je na prodaju za 2000 dinara.  A ko je za ovo kršenje Zakona o lovstvu, Naredbe o lovostaju i Uredbe o zaštiti prirodnih retkosti odgovoran: Lovačko udruženje „Srndać“ iz Novog Kneževca.  Na potezu su lovni inspektori (Ministarstvo poljoprivrede) i inspektori za zaštitu životne sredine (Ministarstvo životne sredine).  *****Edit: &quot;...LU 'Srndac' iz Novog Knezevca, koji su pored prdavca imali i jednu zenku gavke (Somateria mollissima) koja je na onoj fotki na zemlji pored jazavca. Naravno bilo je i jos nekih zanimljivosti na tom standu - na jednoj guski je pisalo mala l&lt;/p&gt;				</description>
				<comments>http://blog.b92.net/text/12779/Sajam%20lova%20i%20sramote/#komentari</comments>
				<pubDate>Mon, 12 Oct 2009 22:00:22 GMT</pubDate>
				<dc:creator>albicilla</dc:creator>
				<guid isPermaLink="true">http://blog.b92.net/text/12779/Sajam%20lova%20i%20sramote/</guid>
			</item>
						<item>
				<title>EuroBirdwatch 2009</title>
				<link>http://blog.b92.net/text/12653/EuroBirdwatch%202009/</link>
				<description>
					&lt;p&gt;Proteklog vikenda, 67.544 odraslih i dece iz 35 zemalja pozdravilo se sa odlazećim pticama selicama (prošle godine 51.031).  Sve je to bio deo Evropskog vikenda posmatranja ptica, koji su organizovale  i nacionalne organizacije za zaštitu ptica. Već peti put, kod nas su vikend organizovale  i .   Ludaško jezero (izlet vodilo društvo Riparia iz Subotice)  Od Portugalije do Turske i od Malte do Norveške, organizovano je 1812 različitih ptičarskih događanja. Zajedničko im je bilo zadovoljstvo boravka u prirodi i posmatranja ptica. Ukupno je prebrojano 2.876.318 ptica. U Rusiji je zabeleženo najviše ptica (gotovo 900.000), a za njom sledi Mađarska (495.453). Rusija je takođe organizovala najviše događanja (837), dok je Španija privukla najviše učesnika (30.000). U Srbiji je organizovano devet do&lt;/p&gt;				</description>
				<comments>http://blog.b92.net/text/12653/EuroBirdwatch%202009/#komentari</comments>
				<pubDate>Tue, 06 Oct 2009 17:00:38 GMT</pubDate>
				<dc:creator>albicilla</dc:creator>
				<guid isPermaLink="true">http://blog.b92.net/text/12653/EuroBirdwatch%202009/</guid>
			</item>
						<item>
				<title>EuroBirdwatch 09</title>
				<link>http://blog.b92.net/text/12472/EuroBirdwatch%2009/</link>
				<description>
					&lt;p&gt;&lt;div class='slikaleft'&gt;&lt;div&gt;&lt;/div&gt;&lt;span&gt;&lt;b&gt;&lt;/b&gt;&lt;/span&gt;&lt;/div&gt; i  pozivaju sve zainteresovane da u subotu i nedelju 3. i 4. oktobra 2009. uživaju u lepoti ptica u prirodi. Tih dana širom Evrope organizacije za zaštitu i promociju ptica pozivaju građane da posmatraju ptice na stotinama lokacija, da zajedno nauče više o prirodi, a posebno o tajanstvenim ptičjim seobama. Ti dani se koriste za posmatranje  jer nisu sve vrste ptica selica odletele na jug, a sa severa Evrope već stižu neke zimovalice, pa je to prilika da primetite više vrsta ptica. U posmatranju, učenju ili razmeni zanimiljivosti iz života ptica mogu učestvovati svi, bez obzira na godine.  &lt;div class='slikaright'&gt;&lt;div&gt;&lt;/div&gt;&lt;span&gt;&lt;b&gt;&lt;/b&gt;&lt;/span&gt;&lt;/div&gt;[img_assist|title=|url=954/s.puzovic.8954.jpg|id=954/8954.jpg|align=left|&lt;/p&gt;				</description>
				<comments>http://blog.b92.net/text/12472/EuroBirdwatch%2009/#komentari</comments>
				<pubDate>Mon, 28 Sep 2009 12:00:21 GMT</pubDate>
				<dc:creator>albicilla</dc:creator>
				<guid isPermaLink="true">http://blog.b92.net/text/12472/EuroBirdwatch%2009/</guid>
			</item>
						<item>
				<title>Ubijena Julija</title>
				<link>http://blog.b92.net/text/12401/Ubijena%20Julija/</link>
				<description>
					&lt;p&gt;&lt;div class='slikaleft'&gt;&lt;div&gt;&lt;/div&gt;&lt;span&gt;&lt;b&gt;&lt;/b&gt;&lt;/span&gt;&lt;/div&gt;Ćelavi ražanj je vrsta ibisa na granici izumiranja. Ukupna populacija u divljini se ne procenjuje, već je do u glavu prebrojana i iznosi 215 ptica. Od toga je 210 u Maroku, dok je u Siriji preostala minijaturna populacija od svega 5 jedinki. Prirodno, sve su zakonom zaštićene, sve su dobile imena, a neke i satelitske odašiljače radi praćenja njihove seobe. Od tih preostalih pet ptica, nedavno je neki lovac ustrelio Juliju. Time je bliskoistočnu populaciju ove ugrožene vrste jednim pokretom prsta smanjio za 20%. Ako zaista nismo ostrva, ostalo nas je manje.  &lt;/p&gt;				</description>
				<comments>http://blog.b92.net/text/12401/Ubijena%20Julija/#komentari</comments>
				<pubDate>Fri, 25 Sep 2009 17:00:40 GMT</pubDate>
				<dc:creator>albicilla</dc:creator>
				<guid isPermaLink="true">http://blog.b92.net/text/12401/Ubijena%20Julija/</guid>
			</item>
						<item>
				<title>Žena s dvogledom </title>
				<link>http://blog.b92.net/text/12271/%C5%BDena%20s%20dvogledom/</link>
				<description>
					&lt;p&gt;&lt;div class='slikaright'&gt;&lt;div&gt;&lt;/div&gt;&lt;span&gt;&lt;b&gt;&lt;/b&gt;&lt;/span&gt;&lt;/div&gt;Šta biste pomislili da vas lekar, brižnim glasom, osudi na smrt: „Vaša bolest je metastazirala. Imate manje od godinu dana života“? Većina bi, pretpostavljam, to vreme provela po terapijama i u krugu porodice.   Phoebe Snetsinger je odbila terapiju, žurno spakovala dvogled i otputovala na Aljasku. I postala legenda.  Njene misli su, otprilike, iše u pravcu - ako želim da vidim svaku pticu na Zemlji, bolje da požurim.     &lt;div class='slikaleft'&gt;&lt;div&gt;&lt;/div&gt;&lt;span&gt;&lt;b&gt;&lt;/b&gt;&lt;/span&gt;&lt;/div&gt;Rođena 1931, na studijama se počela zabavljati s budućim mužem, odustala od hemije i diplomirala nemački, koji je potom jedno vreme i predavala. U svojim 20-tim, 1950-tih, postaje majka i domaćica. U 34-oj, 1965, videla je blekburnsku grmušu, pa se pred raskošnim bojama mašila dvogleda. Sa dvogledom u rukama dočekala je i smrt.  U pedesetoj, 1981, u lekarskoj ordinaciji joj je izrečena smrtna presuda, na koju je reagovala&lt;/p&gt;				</description>
				<comments>http://blog.b92.net/text/12271/%C5%BDena%20s%20dvogledom/#komentari</comments>
				<pubDate>Fri, 18 Sep 2009 23:00:52 GMT</pubDate>
				<dc:creator>albicilla</dc:creator>
				<guid isPermaLink="true">http://blog.b92.net/text/12271/%C5%BDena%20s%20dvogledom/</guid>
			</item>
						<item>
				<title>Potraga za izgubljenim pticama 2: Pronađena Fidži-burnica </title>
				<link>http://blog.b92.net/text/12120/Potraga%20za%20izgubljenim%20pticama%202%3A%20Prona%C4%91ena%20Fid%C5%BEi-burnica/</link>
				<description>
					&lt;p&gt;&lt;div class='slikaright'&gt;&lt;div&gt;&lt;/div&gt;&lt;span&gt;&lt;b&gt;&lt;/b&gt;&lt;/span&gt;&lt;/div&gt;11-09-2009 - Poznata na osnovu jednog jedinog muzejskog primerka pribavljenog 1855. na ostrvu Gau, arhipelag Fidži, Pseudobulweria macgillivrayi je potom bila ‘izgubljena’ sledećih 130 godina. Tek od 1984. zabeleženo je nekoliko ovih burnica koje su popadala po krovovima Gauoa. Sve do sada, tu morsku pticu niko nije posmatrao na moru.Finansirana sredstvima prikupljenim ovog avgusta na , ekspedicija koja je kritično ugroženu Fidži-burnicu tražila na moru vratila se obavljenog posla. Činili su je članovi NatureFiji-MareqetiViti. Tokom 11 dana, opažano je najviše do osam ptica. Njihov način leta, ponašanje i detaljno poređenje sa srodnim vrstama opisani su po prvi put.  Pronalaženje Fidži-burnice na moru nije bilo slučajno. Upotrebljeni su blokovi zam&lt;/p&gt;				</description>
				<comments>http://blog.b92.net/text/12120/Potraga%20za%20izgubljenim%20pticama%202%3A%20Prona%C4%91ena%20Fid%C5%BEi-burnica/#komentari</comments>
				<pubDate>Fri, 11 Sep 2009 16:00:18 GMT</pubDate>
				<dc:creator>albicilla</dc:creator>
				<guid isPermaLink="true">http://blog.b92.net/text/12120/Potraga%20za%20izgubljenim%20pticama%202%3A%20Prona%C4%91ena%20Fid%C5%BEi-burnica/</guid>
			</item>
						<item>
				<title>Zakon o informisanju</title>
				<link>http://blog.b92.net/text/12060/Zakon%20o%20informisanju/</link>
				<description>
					&lt;p&gt;Da li zakon važi samo za registrovane medijske kuće? Šta ako neka NVO na svom sajtu donese saznanje do koga je došla? A da li i blogeri mogu da se nadju na udaru? Ako npr. navedem ime lica ili naziv organizacije koja na neki način oštećuje sve nas ili krši zakon (drugo nije manje rastegljiv pojam od prvog), šta mi sleduje? Ah, lepote blogovanja (ili blogiranja, kako to moja draga radije zove) u zemlji Srbiji...&lt;/p&gt;				</description>
				<comments>http://blog.b92.net/text/12060/Zakon%20o%20informisanju/#komentari</comments>
				<pubDate>Tue, 08 Sep 2009 13:00:10 GMT</pubDate>
				<dc:creator>albicilla</dc:creator>
				<guid isPermaLink="true">http://blog.b92.net/text/12060/Zakon%20o%20informisanju/</guid>
			</item>
						<item>
				<title>Septembar je... vreme udžbenika</title>
				<link>http://blog.b92.net/text/11973/Septembar%20je...%20vreme%20ud%C5%BEbenika/</link>
				<description>
					&lt;p&gt;Pozabaviću se, zato, udžbenicima za posmatranje ptica, tj. ilustrovanim priručnicima za prepoznavanje vrsta, odnosno tzv. 'ključevima'. Jedan ključ je već preveden na srpski (Heinzel, Fitter &amp;amp; Parslow), a njegovo izdavanje zastalo kod para, ili nedostatka istih, evo ovaj…     ...a pre toga možete u boljim knjižarama potražiti engleska izdanja koja se najčešće zovu ‘Birds of Britain and Europe’. Ukoliko se u naslovu ne pominje odrednica ‘Europe’, može se desiti da knjiga ne prikazuje sve vrste koje se na našem kontinentu, pa tako i našoj zemlji, mogu videti.  Dakle, preporučujem knjige ilustrovane crtežima u boji (a ne fotografijama), kod kojih se uz ilustraciju nalazi kratak tekst o bitnim odlikama vrste i višebojna mapa rasprostranjenosti u Evropi. Slede neki od poznatijih ključeva – osim jednog, svi na engleskom i, osim jednog, sve sam ih viđao na policama naših knjižara ovih, poslednjih godina.    &lt;div class='slikaleft'&gt;&lt;div&gt;&lt;/div&gt;&lt;span&gt;&lt;b&gt;&lt;/b&gt;&lt;/span&gt;&lt;/div&gt;Naslov: Birds &lt;/p&gt;				</description>
				<comments>http://blog.b92.net/text/11973/Septembar%20je...%20vreme%20ud%C5%BEbenika/#komentari</comments>
				<pubDate>Fri, 04 Sep 2009 00:00:55 GMT</pubDate>
				<dc:creator>albicilla</dc:creator>
				<guid isPermaLink="true">http://blog.b92.net/text/11973/Septembar%20je...%20vreme%20ud%C5%BEbenika/</guid>
			</item>
						<item>
				<title>Pokrenuta potraga za izgubljenim pticama</title>
				<link>http://blog.b92.net/text/11904/Pokrenuta%20potraga%20za%20izgubljenim%20pticama/</link>
				<description>
					&lt;p&gt;&lt;div class='slikaright'&gt;&lt;div&gt;&lt;/div&gt;&lt;span&gt;&lt;b&gt;&lt;/b&gt;&lt;/span&gt;&lt;/div&gt;BirdLife International je pokrenuo globalni poziv za pokušaj potvrđivanja postojanja 47 vrsta ptica od kojih su neke poslednji put posmatrane pre 184 godine.Poslednje potvrđeno opažanje belokrile žune (desno) bilo je 1980-ih   Lista potencijalno izgubljenih ptica zanimljiva je mešavina vrsta, od kojih neke nastanjuju najmanje posećena mesta na zemlji - kao što su ostrva i udaljene planine zapadnih Himalaja - do onih koje se pojavljuju u delovima Evrope i Sjedinjenih Američkih Država.&quot;Pominjanje vrsta poput belokrile žune (Ivory-billed Woodpecker), jamajčanske burnice (Jamaican Petrel), ćubastog zrnojeda (Hooded Seedeater), himalajske prepelice (Himalayan Quail) i rumenoglave patke (Pink-headed Duck), naučnicima ubrzava puls. Neke od ovih vrsta nije videla niti jedna danas živa osoba, ali posmatrači ptica širom sveta i dalje sanjaju ponovno otkrivanje ovih odavno izgubljenih duhova,&quot; kaže Marco Lambe&lt;/p&gt;				</description>
				<comments>http://blog.b92.net/text/11904/Pokrenuta%20potraga%20za%20izgubljenim%20pticama/#komentari</comments>
				<pubDate>Mon, 31 Aug 2009 19:00:06 GMT</pubDate>
				<dc:creator>albicilla</dc:creator>
				<guid isPermaLink="true">http://blog.b92.net/text/11904/Pokrenuta%20potraga%20za%20izgubljenim%20pticama/</guid>
			</item>
						<item>
				<title>The Crocodile Safari </title>
				<link>http://blog.b92.net/text/11827/The%20Crocodile%20Safari/</link>
				<description>
					&lt;p&gt;&lt;div class='slikaright'&gt;&lt;div&gt;&lt;/div&gt;&lt;span&gt;&lt;b&gt;&lt;/b&gt;&lt;/span&gt;&lt;/div&gt;What happens when you put a naturalist in a kayak, adrift in Africa?Published in the Canoeist, July 2003 – prevod sledi od šešira:‘There are no crocs around here,’ said a smiling bartender. I think the warlord Mzilikazi must have had a similar smile while raiding the Bahurutshe, not far from where I dropped my paddle into the river.  Before it joins waters with the Matabele’s iliMphopho, the river of rapid rising and falling, known to the rest of the world as the ‘great, grey, green, greasy Limpopo’ of Rudyard Kipling’s writings, the Ngotwane River marks the boundary line between Botswana and South Africa. Overgrown by bush willows (Combretum), its banks are lush green as a stark contrast to surrounding yellowbrown palette of an arid Acacia savanna (sands of the Kalahari, ‘backbone of the world’ as David Livingstone described it, beginning only 20 or so miles from here).While entering our double kayak I asked Andrew He&lt;/p&gt;				</description>
				<comments>http://blog.b92.net/text/11827/The%20Crocodile%20Safari/#komentari</comments>
				<pubDate>Thu, 27 Aug 2009 12:00:13 GMT</pubDate>
				<dc:creator>albicilla</dc:creator>
				<guid isPermaLink="true">http://blog.b92.net/text/11827/The%20Crocodile%20Safari/</guid>
			</item>
				</channel>
</rss>
