<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?><rss version="2.0" xml:base="http://blog.b92.net" xmlns:dc="http://purl.org/dc/elements/1.1/">
	<channel>
		<title>nsarski blog</title>
		<link>http://blog.b92.net/blog/2769/nsarski/</link>
		<description>nsarski blog</description>
		<language>sr</language>
		<docs>http://blogs.law.harvard.edu/tech/rss</docs>
		<managingEditor>rss@b92.net</managingEditor>
		<webMaster>rss@b92.net</webMaster>
		<category>Blog</category>
		<generator>A-JE! RSS generator v0.3</generator>
		<lastBuildDate>Thu, 17 Jul 2008 01:36:57 +0000</lastBuildDate>
		<image>
			<url>
				http://blog.b92.net/user_stuff/avatars/mali/769/2769.jpg			</url>
			<title>nsarski</title>
			<link>http://blog.b92.net/</link>
			<width>50</width>
			<height>50</height>
		</image>
				<item>
				<title>Lek</title>
				<link>http://blog.b92.net/text/3416/Lek/</link>
				<description>
					(eksperiment iz blogovanja) &amp;nbsp;Bolesno dete dovedeno u hram Aesculapiusa (J.W. Waterhouse 1877).    (Ustane. Proziva.)     Dejvide, udji, sedi. Sedi.  &amp;nbsp;  (Privlači stolicu za sebe, uzima beležnicu sa receptima.)     Stigli su nam rezultati iz laboratorije i dobri su, dobri, dosta pozitivnih indikatora. Možeš da ih poneseš kući kad podješ, da ih pregledaš kad budeš slobodan.  &amp;nbsp;  (Sedne.)  &amp;nbsp;  Sedi, Dejvide, sedi. Gledaj Dejvide, da bi bili na sigurnom, hteo bih da počneš sa jednim lekom. Ne mogu da obećam da će ti pomoći, ali, s druge strane, ne može ni da ti odmogne.  &amp;nbsp;  (Piše u beležnicu.)  &amp;nbsp;  Ovaj lek se često prepisuje. Ja sam ga prepisao mnogo puta do sada. Samo odnesi ovaj recept u apoteku dole i nećeš imati problema.  Sada, ovaj lek ima neke neželjene efekte. Hteo bih da ti kažem koji su, u slučaju da se nešto desi, da se ne brineš suviše, OK?  &amp;nbsp;  (Piše.)  &amp;nbsp;  Da te ovo pitam, Dejvide, da li piješ mleko?... Pa, u kafi ujutru, ili u kaši, ili peciva koja 				</description>
				<comments>http://blog.b92.net/text/3416/Lek/#komentari</comments>
				<pubDate>Thu, 17 Jul 2008 06:00:39 GMT</pubDate>
				<dc:creator>nsarski</dc:creator>
				<guid isPermaLink="true">http://blog.b92.net/text/3416/Lek/</guid>
			</item>
						<item>
				<title>American Dream (+dodatak)</title>
				<link>http://blog.b92.net/text/3348/American%20Dream%20%28%2Bdodatak%29/</link>
				<description>
					Leona Helmsley je sanjala, dosanjala i živela svoj američki san. A san kao san - svako ima svoj. Martin Luter King je imao svoj kad je rekao ‘&amp;#39;I have a dream&amp;#39;&amp;#39;. Prema Aristotelu &amp;#39;&amp;#39;nada je san koji hoda&amp;#39;&amp;#39;, a prema poslednjim istraživanjima, American dream = kuća u predgradju i dva automobila u garaži (house in the suburbs and two cars in the garage). Leona je postigla mnogo više od toga. Ovo je blog o njenom snu, i ovaj tekst se, na svoj način, naslanja na blog Minje Bogavac Beleške o jednoj Ani, i moj prethodni blog o standardu normalnosti. Prigodan je kao letnja tema, i dobro ide uz hladno pivo i 4. juli, dan nezavisnosti Amerike.Leona Mindy Rosenthal Helmsley je rodjena 4. Jula 1920, na dan nezavisnosti Amerike, koji se ovog vikenda, kao i svake godine, slavi uz prangijanje i roštilj. Njeni roditelji su bili emigranti iz Poljske (otac šeširdžija) i živeli su na severu države Njujork kad se Leona rodila. U potrazi za boljim poslom, njena porodica se selila mnogo puta, i najzad se 				</description>
				<comments>http://blog.b92.net/text/3348/American%20Dream%20%28%2Bdodatak%29/#komentari</comments>
				<pubDate>Sun, 06 Jul 2008 01:00:51 GMT</pubDate>
				<dc:creator>nsarski</dc:creator>
				<guid isPermaLink="true">http://blog.b92.net/text/3348/American%20Dream%20%28%2Bdodatak%29/</guid>
			</item>
						<item>
				<title>Ludilo</title>
				<link>http://blog.b92.net/text/3305/Ludilo/</link>
				<description>
					&amp;nbsp; &amp;nbsp;But I could have told you, Vincent, This world was never meant for one as beautiful as you  (Don McLean - Vincent)    &amp;nbsp;Pišem ovih dana jedan tehnički rad o genetici i šizofreniji za neki stručni časopis, pa sam bio u situaciji da ponovo pregledam brojne radove na ovu temu. Od onih s početka XX veka (kad se šizofrenija zvala dementia praecox), do današnjih studija o pretraživanju celokupnog ljudskog genoma i pokušajima da se nadje gen za šizofreniju. Medjutim, neću ovde pisati o ovim tehničkim stvarima - one su pomalo dosadne i suvoparne. Ali, priča o tome kako neko, najčešće u mladosti, ‘&amp;#39;poludi&amp;#39;&amp;#39; je ona vrsta priče kakvu smo svi nekada negde čuli, ili smo bili njeni svedoci. I o tome je ovaj blog.  Scenario je skoro uvek isti: mlada osoba, izmedju 18 i 28 godina, počne neobično da se ponaša, da govori kako čuje čudne glasove ili da joj se nešto prividja, da veruje da je nešto u vezi s njom posebno, od posebnog značaja. Često su takve osobe uznemirene, mnoge postanu sumnjičeve, p				</description>
				<comments>http://blog.b92.net/text/3305/Ludilo/#komentari</comments>
				<pubDate>Sat, 28 Jun 2008 22:00:32 GMT</pubDate>
				<dc:creator>nsarski</dc:creator>
				<guid isPermaLink="true">http://blog.b92.net/text/3305/Ludilo/</guid>
			</item>
						<item>
				<title>Tajanstveni rukopis antikvara Vojniča</title>
				<link>http://blog.b92.net/text/3241/Tajanstveni%20rukopis%20antikvara%20Vojni%C4%8Da/</link>
				<description>
					&amp;nbsp;&amp;nbsp;Godine 1912., američki antikvar i sakupljač starih knjiga i rukopisa, Wilfried M. Voynich, putujući po Italiji, sticajem srećnih okolnosti, uspe da otkupi oko 30 srednjevekovnih rukopisa od Jezuitskog bratstva u Vili Mondragone, u Frascatiju, kod Rima. Vila je bila u oronulom stanju, novca za popravku nije bilo, i bratstvo, pod zakletvom tajnosti, odluči da proda odredjeni broj rukopisa iz svoje zbirke Vojniču, za neutvrdjenu sumu novca koji im je bio preko potreban. Sve do svoje smrti Vojnič nije otkrio gde je rukopise nabavio. Zanimljivo je da je Papa, kad je saznao za ovu transakciju, ubrzo zatim otkupio od bratstva oko 300 drugih rukopisa, i oni se danas zasebno čuvaju u biblioteci u Vatikanu.   Medju rukopisima koje je Vojnič otkupio od bratstva nalazio se i jedan posve neobičan. Bio je napisan nepoznatim alfabetom, na nepoznatom jeziku, i sastojao se od 235 stranica, od kojih je skoro svaka ukrašena ilustracijama u boji. Oko polovina ilustracija su botaničke prirode (herbalne), zatim ima ast				</description>
				<comments>http://blog.b92.net/text/3241/Tajanstveni%20rukopis%20antikvara%20Vojni%C4%8Da/#komentari</comments>
				<pubDate>Thu, 19 Jun 2008 06:00:37 GMT</pubDate>
				<dc:creator>nsarski</dc:creator>
				<guid isPermaLink="true">http://blog.b92.net/text/3241/Tajanstveni%20rukopis%20antikvara%20Vojni%C4%8Da/</guid>
			</item>
						<item>
				<title>Bloomsday from dusk to yawn again</title>
				<link>http://blog.b92.net/text/3216/Bloomsday%20from%20dusk%20to%20yawn%20again/</link>
				<description>
					&amp;nbsp;again as it always returns(!) Juneta srednjeg i još jednog (Oh, Earth, return!)  Ili na Ћирилично Методичном: кад су Џојса једном питали зашто је језик Уликса разумљивији од језика Финеганна он је рекао Зато! Leopold Bloom aka Harold Flowers se dešava danju, HCE je dogadjaj nocturni, ‘tis a dream Mighty Nora, Traum traumatisch, kao Историја/Historija/Histerija Mighty Nora iz koje ti je Desire da je zaludu Budish. Although nearvanished, Nirvanna to nije. Ni jezik isti.  Return! Od Starta do Fin-a se najavljuje «Here Comes Everybody!» ovakoriverrun, past Eve and Adan&amp;#39;s, from swerve of shore to bend of bay, brings us by a commodius vicus of recirculation back to Howth Castle and Envorons.    Adam and Eve Mighty Nora i Oneyegoneblack kod zamka u Howth-u sapiens od njega nastao kad  gledahuhuhuuuuуу! rakete. Jednoruki bludnik a nije Nelzon under the ban of our infrarational senses. Posle thankskissing i postovanje, ali greh ostade.  Na Ћирилично Методичном: читам ових дана Џојса, као што обично чиним око				</description>
				<comments>http://blog.b92.net/text/3216/Bloomsday%20from%20dusk%20to%20yawn%20again/#komentari</comments>
				<pubDate>Mon, 16 Jun 2008 08:00:38 GMT</pubDate>
				<dc:creator>nsarski</dc:creator>
				<guid isPermaLink="true">http://blog.b92.net/text/3216/Bloomsday%20from%20dusk%20to%20yawn%20again/</guid>
			</item>
						<item>
				<title>Najteži problem na svetu I: Poincare-ova pretpostavka</title>
				<link>http://blog.b92.net/text/3211/Najte%C5%BEi%20problem%20na%20svetu%20I%3A%20Poincare-ova%20pretpostavka/</link>
				<description>
					&amp;nbsp; &amp;nbsp;Clay matematički Institut je privatna organizacija posvećena širenju i popularizaciji matematike. Izmedju ostalih delatnosti, Clay institut pruža podršku nadarenim matematičarima i finansira istraživanja izuzetno talentovanih matematičara. U široj javnosti je ovaj Institut još  poznat i po svom spisku Milenijumskih matematičkih problema, za čije rešenje je ponudjena nagrada. Dakle, onaj ko uspe da reši neki problem sa tog spiska dobija nagradu Instituta u iznosu od 1 milion dolara.  Medju Milenijumskim problemima nalaze se (ili su se nalazili) problemi postavljeni pre više stotina godina, ali i oni postavljeni poslednjih decenija - svi oni se svrstavaju medju najteže matematičke probleme na svetu. Neki su strogo matematičke prirode, dok neki spadaju medju nerešene probleme u matematičkoj fizici (mass gap u Yang-Millsovoj teoriji polja, na primer).  Od najpoznatijih problema sa Milenijumskog spiska treba pomenuti Veliki Fermat -ov problem, koji je rešio A. Wiles 1996. godine, a postavio ga P. Ferm				</description>
				<comments>http://blog.b92.net/text/3211/Najte%C5%BEi%20problem%20na%20svetu%20I%3A%20Poincare-ova%20pretpostavka/#komentari</comments>
				<pubDate>Sun, 15 Jun 2008 19:00:29 GMT</pubDate>
				<dc:creator>nsarski</dc:creator>
				<guid isPermaLink="true">http://blog.b92.net/text/3211/Najte%C5%BEi%20problem%20na%20svetu%20I%3A%20Poincare-ova%20pretpostavka/</guid>
			</item>
						<item>
				<title>Blue Brain Projekat – Projekat modelovanja mozga sisara</title>
				<link>http://blog.b92.net/text/3146/Blue%20Brain%20Projekat%20%E2%80%93%20Projekat%20modelovanja%20mozga%20sisara/</link>
				<description>
					Gost autor: Velibor Ilić Tokom poslednjih desetak godina u mnogim naučnim disciplinama došlo je do veoma značajnog napretka, uključujući i oblast neuronauke. Do takvog ubrzanog razvoja u velikoj meri došlo je zahvaljujući razvoju informacione tehnologije, koja je omogućila jednostavno memorisanje i obradu velikih količina informacijama. &amp;nbsp;Blue Brain projekat  &amp;nbsp;  Švajcarski Federalni Institut za Tehnologiju u Lozani (Ecole Polytechnique Fédérale de Lausanne (EPFL), Swiss Federal Institute of Technology, http://www.epfl.ch) i IBM (http://www.ibm.com) su sredinom 2005. godine zajednički započeli projekat pod nazivom Blue Brain. Ovaj projekat je inicirao profesor Henry Markram, osnivač Instituta za Mozak i Svest (Brain &amp;amp; Mind Institute, http://bmi.epfl.ch), koji pripada Švajcarskom Federalnom Univerzitetu za Tehnologiju u Lozani. Projekat ima za cilj da upotrebom najsavremenije informacione tehnologije, to jest superračunara Blue Gene, objedini podatke sakupljene tokom proteklih sto godina i podigne 				</description>
				<comments>http://blog.b92.net/text/3146/Blue%20Brain%20Projekat%20%E2%80%93%20Projekat%20modelovanja%20mozga%20sisara/#komentari</comments>
				<pubDate>Fri, 06 Jun 2008 16:00:14 GMT</pubDate>
				<dc:creator>nsarski</dc:creator>
				<guid isPermaLink="true">http://blog.b92.net/text/3146/Blue%20Brain%20Projekat%20%E2%80%93%20Projekat%20modelovanja%20mozga%20sisara/</guid>
			</item>
						<item>
				<title>Knowledge of Good and Evil</title>
				<link>http://blog.b92.net/text/2947/Knowledge%20of%20Good%20and%20Evil/</link>
				<description>
					I poznaćete istinu, i istina će vas osloboditi. (Jevandjelje po Jovanu 8:32)Čovek je radoznalo biće. Razvejao se po svetu, istražio svaku zabit planete, oplovio sva mora i okeane i reke i jezera, ispitao pećine i vrhove planina i morska dna, i šume i pustinje i ostrva. On osluškuje signale iz svemira koji nam stižu u vidu talasa ili čestica, tumači eho iz zemaljskih i okeanskih dubina, otkucaje srca, posmatra biljke i zivotinje i njihovo ponašanje, i daleke kosmičke prostore i klimu i geološke promene na površini planete. Ukratko, posmatra i tumači &amp;quot;sve što oku dostupno je&amp;quot;.Takodje, čovek se okrenuo sebi i stao da proučava svoja dela (umetnička, gradjevinska i druga), svoju istoriju, ratove, društvene odnose, svoje misli i želje i nagone, i svoju prirodu, sa ciljem da sakupi što više znanja o sebi i svetu oko sebe.Sve ovo sakupljeno znanje se nalazi u temeljima današnje tehnologije i gradjevine i medicine i svega što se danas naziva civilizacija. Nazovimo ovu vrstu znanja &amp;quot;industrijsko&amp;quot; zn				</description>
				<comments>http://blog.b92.net/text/2947/Knowledge%20of%20Good%20and%20Evil/#komentari</comments>
				<pubDate>Fri, 09 May 2008 23:00:23 GMT</pubDate>
				<dc:creator>nsarski</dc:creator>
				<guid isPermaLink="true">http://blog.b92.net/text/2947/Knowledge%20of%20Good%20and%20Evil/</guid>
			</item>
						<item>
				<title>Veštačke neuronske mreže: Hall 9000 is coming!</title>
				<link>http://blog.b92.net/text/2904/Ve%C5%A1ta%C4%8Dke%20neuronske%20mre%C5%BEe%3A%20Hall%209000%20is%20coming%21/</link>
				<description>
					Drago mi je da ustupim prostor blogeru pod nickom alselone. On se bavi neuralnim mrežama. Uživajte!&amp;nbsp;Jedan od nepresušnih izvora inspiracije za široki spektar naučnika u ljudskoj istoriji je formalizacija ljudskog razmišljanja i zaključivanja. Još od starogrčkih silogizama, preko svih matematičkih teorija verovatnoće i logike do današnjih modela veštačkih neuronskih mreža želja se svodila na razumevanje razmišljanja i dizajniranje samostalnih inteligentnih „agenata&amp;quot; koji su sposobni razumeti svet oko sebe i maksimizovati verovatnoću svog uspeha. Da bi se jedan „agent&amp;quot; uspešno snašao u svom „svetu&amp;quot; potrebno mu je da ima veliki dijapazon osobina i mogućnosti, kao što su: zaključivanje, pamćenje, učenje, planiranje, komuniciranje, neki vid percepcije okoline i slično.  Nauka o veštačkoj inteligenciji se zasniva na verovanju da se ljudski mozak može modelovati i simulirati, da u pozadini inteligencije stoje jasne matematičke formule pomoću kojih možemo napraviti mašinu ili obučiti softver.  Ala				</description>
				<comments>http://blog.b92.net/text/2904/Ve%C5%A1ta%C4%8Dke%20neuronske%20mre%C5%BEe%3A%20Hall%209000%20is%20coming%21/#komentari</comments>
				<pubDate>Sat, 03 May 2008 03:00:09 GMT</pubDate>
				<dc:creator>nsarski</dc:creator>
				<guid isPermaLink="true">http://blog.b92.net/text/2904/Ve%C5%A1ta%C4%8Dke%20neuronske%20mre%C5%BEe%3A%20Hall%209000%20is%20coming%21/</guid>
			</item>
						<item>
				<title>Šta je to u ljudskom biću?</title>
				<link>http://blog.b92.net/text/2885/%C5%A0ta%20je%20to%20u%20ljudskom%20bi%C4%87u%3F/</link>
				<description>
					Svi smo mi radili razne gluposti u životu, neko manje, neko veće, a znamo, bogami, da ima ljudi i koji su poginuli ili na drugi način stradali zbog svoje &amp;quot;lude glave&amp;quot;.  Da li baš zbog lude glave, ili prosto zbog pomanjkanja zdravog razuma i elementarnog razmišljanja u nekim kritičnim trenucima, ili čak zbog &amp;quot;viska hrabrosti&amp;quot; koji se pojačava  alkoholom, ostaje otvoreno pitanje, oko koga porota još zaseda.  Bilo kako bilo, neki misle da je ovakvo ljudsko ponašanje globalno korisno na specifičan način. Naime, ljudi koji stradaju na ovaj način, sebe eliminišu iz procesa prirodne selekcije, te tako čine svetu uslugu pošto se taj &amp;quot;gen za ludu glavu&amp;quot; koji su imali neće više nastavljati. S ciljem da se oda dužno priznanje ljudima koji su, nas preživele, na ovaj način zadužili osnovana je tzv. Darvinova Nagrada koja se svake godine dodeljuje pojedincu za posebno maštovit nestanak sa ovog sveta. Sajt ove institucije je The Darwin Awards i tu se mogu naći detalji o uslovima učestvovanja, s				</description>
				<comments>http://blog.b92.net/text/2885/%C5%A0ta%20je%20to%20u%20ljudskom%20bi%C4%87u%3F/#komentari</comments>
				<pubDate>Tue, 29 Apr 2008 23:00:11 GMT</pubDate>
				<dc:creator>nsarski</dc:creator>
				<guid isPermaLink="true">http://blog.b92.net/text/2885/%C5%A0ta%20je%20to%20u%20ljudskom%20bi%C4%87u%3F/</guid>
			</item>
						<item>
				<title>J. A. Wheeler, 9.7.1911-13.4.2008</title>
				<link>http://blog.b92.net/text/2820/J.%20A.%20Wheeler%2C%209.7.1911-13.4.2008/</link>
				<description>
					   G-dja Feliks: Idi radi domaći zadatak!Alan Feliks: Kosmos se širi. Raspašće se ceo, i svi ćemo umreti. Nema svrhe.G-dja Feliks: Mi živimo u Bruklinu. Bruklin se ne širi! Idi radi domaći zadatak! Woody Alen (Annie Hall).Pre nedelju dana, 13. aprila 2008. godine, umro je Džon Arčibald Viler, jedan od velikana fizike XX veka, u 96. godini života. Od početka svoje naučne karijere, kada je sa 21. godinom doktorirao na Džons Hopkins univerzitetu, saradjivao je sa Ajnštajnom, Borom, i mnogim drugima, učestovao je na Manhattan projektu za konstrukciju atomske bombe, napisao par najuticajnijih udžbenika iz teorije gravitacije, i pod svojim mentorstvom izveo na naučni put ljude kao što su Fejnman, ili Kip Torn.Svakodnevna mudrost o slavi i popularnosti kaže: znaćete da ste postali zaista slavni kada deca i tinejdžeri, i ljudi koji nisu iz vaše branše, u svakodnevnom životu počnu da koriste termine koje ste vi izmislili. Ako sudimo po tom kriterijumu, Viler je jedan od najslavnijih teorijskih fizičara današnjice. On 				</description>
				<comments>http://blog.b92.net/text/2820/J.%20A.%20Wheeler%2C%209.7.1911-13.4.2008/#komentari</comments>
				<pubDate>Sun, 20 Apr 2008 05:00:15 GMT</pubDate>
				<dc:creator>nsarski</dc:creator>
				<guid isPermaLink="true">http://blog.b92.net/text/2820/J.%20A.%20Wheeler%2C%209.7.1911-13.4.2008/</guid>
			</item>
						<item>
				<title>Led, sneg i kosmička prašina</title>
				<link>http://blog.b92.net/text/2796/Led%2C%20sneg%20i%20kosmi%C4%8Dka%20pra%C5%A1ina/</link>
				<description>
					      Na ovaj blog me je inspirisalo jedno skorije otkriće o svetlećim noćnim obacima, i jedna pesma Cid Cormana, koja mi se danima vrzma po glavi:The appearance ofsnow. It is as ifeverything Ihad thought possiblesuddenly occurredand nothing happened.Pri odgovarajućim lokalnim uslovima temperature, vlažnosti i pritiska, voda počinje da prelazi iz tečnog u čvrsto stanje formirajući kristale leda. Detalji ovog procesa značajno zavise od lokalnih uslova u kojima se kristalizacija odvija, tako da nastali kristali leda mogu imati mnogo različitih geometrijskih oblika i osobina. Kada se kristalizacija dogodi u atmosferi, formirani ledeni kristali - pahuljice na primer - pod dejstvom gravitacije (sopstvene težine), padaju na zemlju kao sneg. Ovo gore je jedna od prvih priča koje kao osnovci naučimo iz poznavanja prirode. Učitelji ne propuste da usput dodaju kako &amp;quot;ne postoje dve pahuljice istog oblika&amp;quot;.  Ovo je delimično tačno, ali to je isto kao kad bi rekli, na primer, da ne postoje dve munje istog oblika				</description>
				<comments>http://blog.b92.net/text/2796/Led%2C%20sneg%20i%20kosmi%C4%8Dka%20pra%C5%A1ina/#komentari</comments>
				<pubDate>Wed, 16 Apr 2008 04:00:25 GMT</pubDate>
				<dc:creator>nsarski</dc:creator>
				<guid isPermaLink="true">http://blog.b92.net/text/2796/Led%2C%20sneg%20i%20kosmi%C4%8Dka%20pra%C5%A1ina/</guid>
			</item>
						<item>
				<title>Biće skoro propast sveta?!</title>
				<link>http://blog.b92.net/text/2738/Bi%C4%87e%20skoro%20propast%20sveta%3F%21/</link>
				<description>
					Snimak iz vazduha i polozaj LHC prstena, velicine 27km, u blizini Zeneve&amp;nbsp;Unutrasnjost LHC akceleratora. Cestice se ubrzavaju pomocu jakog magnetnog poljaOvih dana ce proraditi najveci ubrazivac cestica na svetu, izgradjen blizu Zeneve, u okviru istrazivackog centra CERN. Ta masina, zvana Large Hadron Collider (LHC), je, sama po sebi, neverovatno inzenjersko i tehnolosko dostignuce, a napravljena je zahvaljujuci finansijkoj podrsci i naucnoj kolaboraciji desetina zemalja, i u tom smislu, LHC je istinski planetarni projekat. Troskovi izgradnje se mere u milijardama dolara, i LHC spada medju najskuplje, ako nije i najskuplji naucni projekat u istoriji covecanstva (nemam tacne podatke za cenu svemirskih projekata, na primer). U proslosti je izgradjeno vise ovakvih ubrzavaca cestica, tzv. akceleratora, ali ovaj danasnji visestruko nadmasuje sve njih po snazi i energiji koju ce cestice prilikom sudara imati. Mnogi tehnicki detalji se mogu naci na sajtu CERN instituta. Razume se, sada, pred pocetak eksperimenat				</description>
				<comments>http://blog.b92.net/text/2738/Bi%C4%87e%20skoro%20propast%20sveta%3F%21/#komentari</comments>
				<pubDate>Tue, 08 Apr 2008 07:00:12 GMT</pubDate>
				<dc:creator>nsarski</dc:creator>
				<guid isPermaLink="true">http://blog.b92.net/text/2738/Bi%C4%87e%20skoro%20propast%20sveta%3F%21/</guid>
			</item>
						<item>
				<title>Test iz fizike</title>
				<link>http://blog.b92.net/text/2671/Test%20iz%20fizike/</link>
				<description>
					        Procitam danas u novinama jednu vest koja me je zaprepastila. Dva tipa sa Havaja (jedan advokat, sa elementarnim obrazovanjem iz fizike - to mu je bio fakultativni predmet kad je studirao na Berkliju, a drugi neki mudrac opste prakse), pokrenuli tuzbu protiv Fermilab-a, CERN-a i jos par vodecih slicnih institucija, a u vezi stavljanja u rad LHC-a (Large Hardron Collider-a). Taj ubrzavac cestica se vec godinama zeljno ocekuje u svetu fizicara i drugih naucnika.Ljudi se nadaju da ce tom masinom uspeti da detektuju Higsov bozon, da odgovore na fundamentalna pitanja iz fizike, i odgonetnu jos nekoliko tajni elemntarnih cestica i kosmosa. Medjutim, ovi lumeni se plase da ce tokom sudara doci do stvaranja crne rupe koja ce se prosiriti i usisati u sebe celu planetu Zemlju, a potom i ostatak kosmosa! Ovo nije sala - sudjenje predu sudom na Havajima je zakazano...Cela prica moze da se nadje ovde.  Neznanje ce nam doci glave, a i nasa lidiaz moze da izgubi posao!  Ovo me podseti na poznatu njigu C.P. Snow-a &amp;amp;q				</description>
				<comments>http://blog.b92.net/text/2671/Test%20iz%20fizike/#komentari</comments>
				<pubDate>Sun, 30 Mar 2008 01:00:51 GMT</pubDate>
				<dc:creator>nsarski</dc:creator>
				<guid isPermaLink="true">http://blog.b92.net/text/2671/Test%20iz%20fizike/</guid>
			</item>
						<item>
				<title>Strelica vremena: zašto je prošlost drugačija od budućnosti?</title>
				<link>http://blog.b92.net/text/2657/Strelica%20vremena%3A%20za%C5%A1to%20je%20pro%C5%A1lost%20druga%C4%8Dija%20od%20budu%C4%87nosti%3F/</link>
				<description>
					Vreme prošlo i vreme sadašnje, Oba su sadržana u vremenu budućem – T.S. Eliot  Od kada postoje, ljudi su razmišljali o prirodi vremena i njegovom načinu proticanja. To je pitanje koje se nekako prirodno nameće: postojimo u svetu u kome nam je na korišćenje dat praktično neograničeno veliki prostor - ceo taj kosmos koji nas okružuje - ali samo ograničen interval vremena da u njemu boravimo. Naše uobičajeno iskustvo sa vremenom na ovoj planeti se uglavnom vezuje za prirodne cikluse obnavljanja i rejuvenacije sa godišnjim dobima, za dnevni i mesečni ciklus, za godišnju rotaciju Zemlje oko Sunca, itd. Sezonske pojave prodju, ali se na kraju obnove i sve počne nanovo, kao večno vraćanje.Pored ovog, andjeoskog, koncepta postoji i vidjenje vremena kao neumitnog unistavača svega pred sobom, Jugernauta koji će nas sve na kraju izjednačiti. Onog nezustavljivog otkucaja koji Šekspir označava sa „Tomorrow, and Tomorrow, and Tomorrow&amp;quot;, i koji Kejns ima na umu kada kaže „dugoročno gedano, svi smo mi mrtvi&amp;quot;. O ovo				</description>
				<comments>http://blog.b92.net/text/2657/Strelica%20vremena%3A%20za%C5%A1to%20je%20pro%C5%A1lost%20druga%C4%8Dija%20od%20budu%C4%87nosti%3F/#komentari</comments>
				<pubDate>Thu, 27 Mar 2008 07:00:06 GMT</pubDate>
				<dc:creator>nsarski</dc:creator>
				<guid isPermaLink="true">http://blog.b92.net/text/2657/Strelica%20vremena%3A%20za%C5%A1to%20je%20pro%C5%A1lost%20druga%C4%8Dija%20od%20budu%C4%87nosti%3F/</guid>
			</item>
				</channel>
</rss>
