Budućnost| Ekologija| Ekonomija| Energetika| Planeta

Suočavanje s budućnošću XI - Nafta i SEKA

Ivan Marović RSS / 01.06.2009. u 21:44

rig460x276.jpgKrajem februara 2007. sam na ovom blogu (tačnije, na starom blogu) postovao poslednji, deseti nastavak originalnog serijala "Suočavanje s budućnošću". Dau Džons indeks je bio negde na oko 12.000 i do leta te godine je prešao 14,000. Bogataši su zadovoljno trljali ruke, sirotinja se radovala novim kreditima, a ekonomisti pisali hvalospeve Miltonu Fridmanu koji beše umro baš krajem 2006. godine.

Krajem februara ove godine razmišljao sam da ponovo pokrenem serijal. U međuvremenu Dau Džons indeks se prepolovio, sa 14.000 pao je na 7.000. Bogataši su trljali opečene prste, sirotinja je strepela od novih kamata, a ekonomisti su pisali hvalospeve Džonu Majnardu Kejnsu koji se beše povampirio baš krajem 2008. godine.

U poslednja tri meseca, dok sam se ja nakanjivao da počnem da pišem, Dau Džons se malko oporavio, prešao je 8.000, optimizam raste, jeste da kriza može da potraje, ali najgore je iza nas, strpimo samo još malo, najviše godinu ili dve, pa će sve biti kao nekad. Mislim da je sad pravo vreme za nastavak serijala "Suočavanje s budućnošću".

Šta je u osnovi ovog novog talasa optimizma? Iako se mišljenja razlikuju po pitanju krivice, postoji manje-više konsenzus po pitanju uzroka svetske ekonomske krize (kojoj tepamo SEKA). Jedni za krizu krive nindže (ninja na engleskom znači "no income no job no assets" iliti "bez prihoda, bez posla, bez imovine"), odnosno ljude koji su uzimali kredite bez pokrića. Drugi krive bankare koji su navukli sirotinju na kredite, a zatim iste spakovali kao vrednosne papire i navukli bogataše da ih kupuju. I pored različitih mišljenja o krivcima, i jedni i drugi se slažu da uzrok krize leži u finansijskom tržištu.

Ja mislim da uzrok krize leži u tržištu energenata, konkretno nafte, i to ću pokušati da dokažem u tri koraka. Prvo ću videti da li postoji veza između prethodnih naftnih šokova i ekonomskih recesija. Zatim ću pokušati da ustanovim da li je ta veza uzročno-posledična ili je u pitanju koincidencija. Na kraju ću se pozabaviti specifičnostima prošlogodišnjeg naftnog šoka (a samim tim i poslednje krize), jer mislim da smo prošle godine dostigli vrhunac proizvodnje nafte i da sada idemo nizbrdo, i po pitanju eksploatacije nafte i po pitanju ekonomskog rasta. Drugim rečima, ja mislim da nikad više neće niti "kao nekad", odnosno da pred nama leži sledeći izbor: lagano prizemljenje ili potpuni kolaps. Rast zaboravimo.

Ako posmatramo naftu, od početka industrijalizacije, a pogotovo tokom prošlog veka, proizvodnja nafte je uglavnom rasla, kao rezultat sve veće potražnje. Međutim, bilo je trenutaka i to tokom poslednje tri decenije XX veka kada bi ponuda nafte na tržištu opala te nije bila dovoljna da zadovolji potražnju, što bi dovelo do skoka cene nafte, odnosno do naftnog šoka. Ako posmatramo ekonomiju, tačnije realni bruto društveni proizvod (BDP), on je uglavnom rastao tokom istog perioda, mada je bilo perioda kada bi došlo usporavanja svetske ekonomije, do pada BDP-a, odnosno do recesije (posmatram SAD kao najveću ekonomiju, jer MMF ne daje podatke o svetskom BDP-u pre 1980. godine)

Neka veza postoji, ali kakva?
Neka veza postoji, ali kakva?
Ne tvrdim da je svaka recesija tokom dvadesetog veka uzrokovana naftnim šokovima, ali tvrdim da je svaki naftni šok neminovno dovodio do recesije. Zato se u ovom postu neću baviti depresijom iz tridesetih godina prošlog veka i mnogim drugim ekonomskim krizama, ali ću se baviti svim naftnim šokovima i pokušati da utvrdim da li su ih pratila ekonomska usporavanja. Dakle posmatraću naftni šok tokom Jom Kipur rata 1973, naftni šok tokom Iranske revolucije 1979, onaj tokom iračkog napada na Iran 1980, kao i šok tokom iračkog napada na Kuvajt 1990. godine.

Jom Kipur rat je počeo 6. oktobra 1973 napadom Sirije i Egipta na Izrael. Iako sam rat nije poremetio linije snadbevanja, arapske zemlje proizvođači nafte su 16. oktobra iste godine donele odluku da smanje proizvodnju za 5% sve dok se izraelske snage ne povuku sa teritorija koje su okupirale 1967. Ostali proizvođači nisu uspeli da nadomeste smanjenu ponudu i došlo je do naftnog šoka -  ukupna proivodnja nafte je u između oktobra 1973. i marta 1974. opala za 4%, a cena je porasla 41,3%. U periodu između prvog kvartala 1974. i prvog kvartala 1975. godine, realni BDP SAD je pao za 2,5% - dakle Sjedinjene Države su bile u recesiji.

Što se iranske revolucije tiče, prve veće demonstracije protiv Šaha Reze Pahlavija počele su u januaru 1978. godine. Tokom leta protest se širio i došlo je do serije štrajkova koji su postepeno paralizovali zemlju. U novembru radnici u naftnoj industiji su stupili u štrajk. Šah je pobegao u januaru 1979, ali zbog haosa u zemlji Iran ne uspeva da obnovi izvoz nafte još neko vreme. Ukupna proizvodnja nafte između novembra 1978. i jula 1979. opada za 1,3%, a cena raste za 38.7%. U periodu između drugog kvartala 1979. i drugog kvartala 1980. godine, realni BDP SAD je pao za 0,4% - dakle Sjedinjene Države su bile u recesiji.

Iračko-iranski rat je počeo 23. septembra 1980. godine iračkim napadom na Iran i međusobnim bombardovanjem infrastrukture za proizvodnju nafte. Od oktobra 1980. do marta 1981. proizvodnja nafte opada za 1,2%, a cena raste za 25,3%. U periodu između drugog kvartala 1981. i drugog kvartala 1982. godine, realni BDP SAD je pao za 1,5% - dakle Sjedinjene Države su bile u recesiji.

Irak je napao Kuvajt 2. avgusta 1990. godine, a SAD počinju sa vazdušnim napadima u januaru 1991. Do kraja februara iračani napuštaju Kuvajt ostavljajući iza sebe razorena postrojenja za proizvodnju nafte, požari na bušotinama traju do novembra iste godine, kada konačno bivaju ugašeni. Ukupna proizvodnja nafte između avgusta 1990. i oktobra 1990. opada za 2,9%, a cena raste za 71.6%. U periodu između trećeg kvartala 1990. i trećeg kvartala 1991. godine, realni BDP SAD je pao za 0,1% - dakle Sjedinjene Države su bile u recesiji.

Da li se slična analiza može primeniti na poslednji naftni šok? U periodu od 2005. do 2008. nije bilo nikakve krize ni pada proizvodnje, ali se cena nafte ipak utrostručila (sa nekih 50 dolara po barelu  na oko 150 dolara). Zašto je cena porasla? Tokom ovog perioda potražnja za naftom je neprestano rasla, dok je proizvodnja stagnirala - oko 85 milion barela dnevno - te ponuda nije mogla da zadovolji potražnju. Ovo je dovelo do porasta cena, a kada se u obzir uzmu špekulacije na berzi (kojih sada ima vipe nego ikad), razumljivo je da je rast cena nafte bio skoro 300%. Što se ekonomije tiče, od posednjeg kvartala prošle godine SAD su u recesiji, a tek ćemo videti koliki je realni pad BDP-a.

Očigledno je da postoji veza između naftnog šoka i recesije, ali da li je ta veza uzročno-posledična? O tome u sledećem nastavku serijala.

Podaci u tekstu su preuzeti iz analize Džejmsa Hamiltona iz marta ove godine.

Atačmenti

Tagovi



Komentari (50)

Komentare je moguće postavljati samo u prvih 7 dana, nakon čega se blog automatski zaključava

Doctor Wu Doctor Wu 22:16 01.06.2009

Kako ono beše?

Kauzalnost podrazumeva korelaciju, ali korelacija ne podrazumeva kauzalnost. Precenjuješ značaj nafte. Isto tako, a možda još i više se može tvrditi da su svetske krize uzrokovane američkim vojnim neuspesima: januara 1973. potpisano primirje u Parizu, 1979. Homeini isterao Amere iz Irana, 2007. Ameri počeli da gube rat u Avganistanu a da nisu dobili onaj u Iraku.

Sve velike krize su praćen pre svega ozbiljnom krizom američke vojne moći. Zašto? Zbog obveznica. Dok god su Ameri vojno jaki, investitori imaju poverenja u Fed (tj, u osnovi američku vladu) da će vratiti pare koje su upumpane nazad u sistem. Pare investitora se kroz američki bankarski sistem multipliciraju i troše na public expenditure i uvoz koji se plaća dolarima (i koji opet završavaju kod Amerikanaca jer se koriste za kupovinu- Treasury bondova). 90-tih (tačnije do 9/11) Amerikanci su smatrani za neprikosnovenu i nedodirljivu silu, percepcija je bila da su imali i vojnu moć i soft power, investitori su kupovali obveznice, imigranti su sekli vene, lomili ruke i noge da dođu do obećane zemlje i otud najveći privredni rast u istoriji.

Taj začarani krug, dakle, zahteva veliku (praktično neograničenu) američku vojnu moć. Čim ona dođe u pitanje, začarani krug se razbija i dolazi do krize. Ono što je ovog puta drugačije i što je nepoznanica je Kina. Ali, o tome u sledećem dopisu, :).
Ivan Marović Ivan Marović 22:39 01.06.2009

Re: Kako ono beše?

Doctor Wu
Kauzalnost podrazumeva korelaciju, ali korelacija ne podrazumeva kauzalnost.
Doktore, u ovom postu sam se bavio korelacijom, a da li postoji kauzalnost, o tome ću u narednom postu :) Inače što se američke vojne moći tiče, dobro si primetio korelaciju između američke vojne i ekonomske moći. Ja bih tu pridodao i korelaciju izmeću nafte i američkog vojnog angažmana, što je lepo sažela Karterova doktrina.

Kad pogledaš period posle drugog svetskog rata, američka vojska se ozbiljno angažovala u okolini Kine i u okolini Persijskog zaliva. I tu postoji neka korelacija, a možda i kauzalnost.
Doctor Wu Doctor Wu 22:59 01.06.2009

Re: Kako ono beše?

Kad pogledaš period posle drugog svetskog rata, američka vojska se ozbiljno angažovala u okolini Kine i u okolini Persijskog zaliva.

Da, Koreja, Indokina, Persija... Zato mi i bilo interesantno kad je Kim Džong opalio one bombe pre nedelju dana. Zašto je to uradio? Zašto baš tada? Moram priznati da sam očekivao žešću reakciju. Da li i to što reakcije nema nešto znači? Da nema više resursa? Da su dostignute granice? Pare su se okrenule prema Japanu i USA u prva 2 dana, ali treći dan, kad je postalo izvesno da neće biti nikakvog loma, sve je stalo. Ne znam, ali nekako mi je utisak da Obama ili mnogo zna šta radi pa menja Ameriku iz korena ili dibidus nema pojma sa životom.
sala-zbilja88 sala-zbilja88 23:01 01.06.2009

Re: Kako ono beše?

Da se nadovezem kratko na pricu o Kini. Krugman je nekoc rekao da su Kinezi sad u ironicnom problemu: ako izvade svoje rezerve iz dolara, dolar odmah toliko pada, da im se vise ne isplati. To verovatno znaci da ce Kina poceti kao i Rusija da plasira rezerve, dobrim delom, u evro. Sto se to brze desi, to su Ameri u vecem problemu: nema ko da finansira dug i stimulise potraznju lakim parama. Osim toga, Kina vec duze vremena gradi pacificku flotu, i koliko cujem, vec imaju agresivne manerve u Juznom kineskom moru.
U svakom slucaju, mene interesuje u kojoj je meri realno da na neki srednji rok Evropa preuzeme ulogu monetarnog "sidrasa"? Ovo za vojsku i obaveznice je tacno, ali mi se cini da bi Evropa izmedju BIRK-a (Brazil, Indija, Rusija i Kina) i Anglosaksonaca mogla da igra ulogu Svajcarske: ova dva bloka nece da plasiraju rezerve u suprotni tabor i ocitih razloga, dok im sa druge strane treba sigurnost diversifikacije, dakle Evrope.
Doctor Wu Doctor Wu 23:10 01.06.2009

Re: Kako ono beše?

Da se nadovezem kratko na pricu o Kini. Krugman je nekoc rekao da su Kinezi sad u ironicnom problemu: ako izvade svoje rezerve iz dolara, dolar odmah toliko pada, da im se vise ne isplati. To verovatno znaci da ce Kina poceti kao i Rusija da plasira rezerve, dobrim delom, u evro.

To je bila iranska ideja: da se uvede petroeuro umesto petrodolara, ali to je bio manevar koji je Ahmadinedžad koristio da bi iritirao Amerikance. A, koliko sam ja skapirao, Kinezi su na onom meetingu G20 tražili ponovno uvođenje zlatnog standarda, tj svetske metavalute koja će se koristiti za obračun i koju niko neće moći da štampa po želji. Možda je zbog toga cena zlata otišla na $1K po unci.

Kinezi kupuju assete po Evropi, ali ne verujem da toliko veruju Evropljanima da bi ih koristili da kod njih deponuju rezerve. Sem toga, Evropa nema vojnu silu kojom bi mogla garantovati vraćanje dugova.
sala-zbilja88 sala-zbilja88 23:17 01.06.2009

Re: Kako ono beše?



Doctor Wu
Kinezi kupuju assete po Evropi, ali ne verujem da toliko veruju Evropljanima da bi ih koristili da kod njih deponuju rezerve. Sem toga, Evropa nema vojnu silu kojom bi mogla garantovati vraćanje dugova.


Pa da, ali da li Svajcarska moze ponuditi vojnu sigurnost finansijskim klijentim? Drugim recima, mozda bi Evropa, kao nekad SFRJ, igrala neutralnog i time bila safe heaven za depozite (pa polgedaj samo otklon Nemacke od Anglosaksonaca kada je rec o diranju Rusije etc.)


Doctor Wu Doctor Wu 23:26 01.06.2009

Re: Kako ono beše?

Pa da, ali da li Svajcarska moze ponuditi vojnu sigurnost finansijskim klijentim? Drugim recima, mozda bi Evropa, kao nekad SFRJ, igrala neutralnog i time bila safe heaven za depozite (pa polgedaj samo otklon Nemacke od Anglosaksonaca kada je rec o diranju Rusije etc.)

Sitne su to stvari u odnosu na ovo što pričamo, a Švajcarsku čuva ravnoteža snaga u Evropi i opšta percepcija da je to deo teritorije na koji niko neće. Međutim, pre ono par meseci kad su Amerikanci zatražili imena depozitora, franak je odmah pao, odmah je nastala panika na ciriškoj berzi.

Mogla bi Evropa to da igra, kada ne bi bilo Engleza, i kad bi se u Evropi napravio Četvrti Rajh. Ali, Englezi na to nikad neće pristati (jednostavno prevelika međugermanska netrpeljivost) a i istorija je pokazala da Rajhovi i safe havens teško idu ruku pod ruku.
sala-zbilja88 sala-zbilja88 23:37 01.06.2009

Re: Kako ono beše?

Kad kazem Evropa ovde, ne mislim na Engleze. Mada ne znam kako stoje stvari tamo, cini mi se da ce se nova konzervativna vlada jos vise udaljiti.
Ne slazem se za Cetvrti Rajh. Evropljani su, za razliku od Amera, posle WWII postali pravi pacifisti, da ne kazem - a bilo bi prikladno imajuci na umu ratobornu Kinu i Indiju - cave. Stav stanovnistva - vazan faktor - je protiv ratova i sukoba, i stoga nema sanse da Evropa, ni zajedno ni pojedinacno, postane opet vojna svetska sila. Pravo pitanje - na to si verovatno ciljao - je zapravo, da li je Cetvrti Rajh neophodan za stabilnu monetarnu uniju: nije. To pokazuje ova kriza, jer sve manje drzave koje nemaju evro, imace duznicku krizu zbog intervalutnih fluktuacija. Osim toga, institucionalno ustrojstvo EU je takov da Nemci u svakom slucaju rade sta hoce (pogledaj kako su spakovali Berluskojnija i Fijat davsi Opel Rusima)
Ivan Marović Ivan Marović 05:08 02.06.2009

Severnokorejska misterija

Doctor Wu
Zato mi i bilo interesantno kad je Kim Džong opalio one bombe pre nedelju dana. Zašto je to uradio? Zašto baš tada?
Mislim da je u pitanju poluostrvska politika (da ne kažem unutrašnja politika dve Koreje). Bivši južnokorejski predsednik Rou je izvršio samoubistvo pre desetak dana, nova ekipa u Seulu nije tako pomirljiva kao stara, treba im malo pokazati zube, upalilo je prošli put, a ni zdravlje ne služi baš najbolje, treba odabrati naslednika i to obeležiti jednom atomskom eksplozijom, pa i kad je Dragi vođa rođen, nebo je to obeležilo jednom žešćom olujom :)
Moram priznati da sam očekivao žešću reakciju. Da li i to što reakcije nema nešto znači? Da nema više resursa? Da su dostignute granice?
Izgleda da jesu. Ja sam se šokirao kad sam saznao da je u Južnoj Koreji stacionirano skoro 28.000 američkih trupa, što je malo manje nego u Avganistanu, gde ih valjda ima oko 38.000, a planiraju povećanje na 60.000. Već su ozbiljno razvučeni na dva fronta, nisu valjda ludi da otvaraju i treći.

O obveznicama i dolaru u nekom od narednih postova, a pogotovo o korelaciji između dolara i nafte :)
antioksidant antioksidant 08:06 02.06.2009

Re: Kako ono beše?

ali nekako mi je utisak da Obama ili mnogo zna šta radi pa menja Ameriku iz korena ili dibidus nema pojma sa životom.

obicno tako biva : )
gaston92 gaston92 09:58 02.06.2009

Re: Kako ono beše?

ali nekako mi je utisak da Obama ili mnogo zna šta radi pa menja Ameriku iz korena ili dibidus nema pojma sa životom.


obicno tako biva : )


I obicno je ovo drugo.
antioksidant antioksidant 10:08 02.06.2009

Re: Kako ono beše?

I obicno je ovo drugo.

hajde malo optimizma na ovu krizu : )
drug.clan drug.clan 13:52 02.06.2009

Re: Kako ono beše?

Vrlo povrsna analiza u kojoj se iz miksa uzrocno posledicnih veza izdvaja jedna i to ona (proizvodnja nafte) koja ni u kom slucaju nije nezavisna promenjiva vec posledica velikog broja drugih. O manipulaciji ponude i potraznje nafte pre mozemo misliti samo kao pomocnom alatu za ostvarivanje nekih drugih ciljeva a ne kao uzroku.

Doctor Wu

Sve velike krize su praćen pre svega ozbiljnom krizom američke vojne moći. Zašto? ... januara 1973. potpisano primirje u Parizu, 1979. Homeini isterao Amere iz Irana, 2007. Ameri počeli da gube rat u Avganistanu a da nisu dobili onaj u Iraku.

Meni je zanimljivo da ni u jedan od pomenutih ratova koje su Ameri "izgubili" ukljucujuci i svesno "gubljenje" prvog zalivskog rata 1991. Ameri nisu uvuceni vec da su potpuno svesno usli u rat i da je ishod rata bio bas onakav kakav su oni ocekivali iako su zvanicno porazeni.

Ovde se namece pitanje - Zasto?

Da se vratimo na pocetak price. Recesija i nafta. Resavanje misterije svakog ljudskog dela pocinje sa pronalaskom motiva. Ko u recesiji gubi a ko dobija, ko na povecanju cene nafte gubi a ko dobija? Naime uzrok ekonomske politike je (finansijski) dobitak. Ovde sigurno nije u pitanju motiv prosecnog stanovnika u americi, evropi ili rusiji te se najpre moramo osloboditi ideja iz 19. veka da svetom vladaju interesi drzava. Drzave su vec duze vreme (milenijumima) samo alati za ostvarivanje licnih interesa i nikakav interes drzave (kao zajednice naroda) ne igra nikakvu ulogu na svetskoj ekonomsko-politickoj sceni. Postoje samo interesi pojedinaca koji se ostvaruju kroz interese grupica koje koriste drzave za ostvarivanje planova. Sve ostalo je predstava za narod.

Znaci svi primeri koji su ovde navedeni nekako pokazuju nezainteresovanost i neresnost US da dobije rat. Posledice su uvek slicne a rezultat skok cene nafte i recesija u kojoj neko izgubi ali neko i dobije. Kada cena nafte poraste za 100% ko najvise zaradi? Naftne kompanije koje imaju visegodisnje ugovore o eksploataciji ili prosecan stanovnik Saudi Arabije ili Rusije? Kada S&P izgubi polovinu vrednosti ko u stvari gubi? Svi znamo da je danasnja berza u stvari jedna velika kockarska igra u kojoj uvek neko izgubi da bi neko drugi dobio.

sala-zbilja88

U svakom slucaju, mene interesuje u kojoj je meri realno da na neki srednji rok Evropa preuzeme ulogu monetarnog "sidrasa"? Ovo za vojsku i obaveznice je tacno, ali mi se cini da bi Evropa izmedju BIRK-a (Brazil, Indija, Rusija i Kina) i Anglosaksonaca mogla da igra ulogu Svajcarske: ova dva bloka nece da plasiraju rezerve u suprotni tabor i ocitih razloga, dok im sa druge strane treba sigurnost diversifikacije, dakle Evrope.

Doctor Wu

To je bila iranska ideja: da se uvede petroeuro umesto petrodolara, ali to je bio manevar koji je Ahmadinedžad koristio da bi iritirao Amerikance. A, koliko sam ja skapirao, Kinezi su na onom meetingu G20 tražili ponovno uvođenje zlatnog standarda, tj svetske metavalute koja će se koristiti za obračun i koju niko neće moći da štampa po želji. Možda je zbog toga cena zlata otišla na $1K po unci.

Kinezi kupuju assete po Evropi, ali ne verujem da toliko veruju Evropljanima da bi ih koristili da kod njih deponuju rezerve. Sem toga, Evropa nema vojnu silu kojom bi mogla garantovati vraćanje dugova.


Money can be backed by gold or by bullets. Evropa nema ni jedno ni drugo. Osim toga bije je glas vrlo trusne regije.
Kada bi se stvarala takva svetska valuta sa zlatnom podlogom unca zlata bi skocila bar na 100K po unci. Cena zlato je trenutno potpuno kontrolisana i ni u kom slucaju ne predstavlja realnu cenu bilo cega.

ali nekako mi je utisak da Obama ili mnogo zna šta radi pa menja Ameriku iz korena ili dibidus nema pojma sa životom.


Nazalost ni jedno ni drugo nije tacno. Obama radi isto ono sto su radili i njegovi predhodnici (i nista svojom voljom) u okolnostima koje su se promenile. Posto im je taktika bila uspesna jako dugo ne vide zasto bi je sada menjali.


PS. Sam problem ogranicenosti nafte kao energetskog pokretaca sveta je bio resiv i pre nego sto je nafta postala glavni energent. Ako kriza nafte postoji kako vi kazete vec 40 godina zasto onda niko nista ne radi na resavanju problema. Naprotiv i sada smo svedoci kako se svaki pokusaj zamene nafte necim drugim unistava u povoju. Planove koje sadasnja Americka i Evropska administracija imaju za migraciju sa fosilnih goriva je uglavnom koncetrisna na ugalj koga gle cuda najvise oni imaju. Ugalj je izabran jer je u potpunoj kontroli amera pa mogu da kontrolisu (ne)uspeh planova.
Ivan Marović Ivan Marović 17:36 02.06.2009

Re: Kako ono beše?

drug.clan
Vrlo povrsna analiza u kojoj se iz miksa uzrocno posledicnih veza izdvaja jedna...
Aman! O uzročno-posledičnoj vezi ću unarednom postu. Vidim nisi se zamarao da čitaš tekst, ali si doprineo temi svojim komentarom, zapravo jednom dubinskom analizom u kojoj se može pročitati i sledeće: "Naime uzrok ekonomske politike je (finansijski) dobitak." ili "Svi znamo da je danasnja berza u stvari jedna velika kockarska igra u kojoj uvek neko izgubi da bi neko drugi dobio." ili "Sam problem ogranicenosti nafte kao energetskog pokretaca sveta je bio resiv i pre nego sto je nafta postala glavni energent." Ovo je zaista jedno nadasve originalno razmišljanje koje se retko može čuti i kome se nema šta dodati ni oduzeti.
drug.clan drug.clan 18:53 02.06.2009

Re: Kako ono beše?

Ivan Marović
drug.clan
Vrlo povrsna analiza u kojoj se iz miksa uzrocno posledicnih veza izdvaja jedna...
Aman! O uzročno-posledičnoj vezi ću unarednom postu. Vidim nisi se zamarao da čitaš tekst, ali si doprineo temi svojim komentarom, zapravo jednom dubinskom analizom u kojoj se može pročitati i sledeće: "Naime uzrok ekonomske politike je (finansijski) dobitak." ili "Svi znamo da je danasnja berza u stvari jedna velika kockarska igra u kojoj uvek neko izgubi da bi neko drugi dobio." ili "Sam problem ogranicenosti nafte kao energetskog pokretaca sveta je bio resiv i pre nego sto je nafta postala glavni energent." Ovo je zaista jedno nadasve originalno razmišljanje koje se retko može čuti i kome se nema šta dodati ni oduzeti.


A zasto ti uopste i pises blog kada ne zelis da ga prokomentarise niko ko ima drugacije misljenje.

Ali vidim moj post si lepo iscitao i nasao lapsus.
Uzrok ekonomske recesije je finansijski dobitak (onih koji izazivaju recesiju.)

Ostala dva iskaza koja si citirao su tacna. Za prvi je suvisno i objasnjenje jer je svako ko ima bilo kakvo iskustvo na berzi to odavno uvideo (cak i zvanicni podatci to potvrdjuju), a sto se drugog tice to smo vec na ovom blogu rasprvaljali. Pokrivanjem krovova kuca i zgrada solarnim panelima i koriscenjem geotermalne energije za grejanje, nafta moze da se izbaci iz upotrebe u relativno kratkom periodu. Ako na ovo dodamo cinjenice da je elektricni automobil izmisljen pre 150 godina i bio masovno koriscen do pre 80 godina, da su solarni paneli izmisljeni pre 70 godina i da se od tada nista nije radilo na razvoju tih tehnologija (naprotiv radilo se na sprecavanju razvoja) onda je valjda jasno da nije u pitanju interes civilizacije vec licni interes onih koji na nafti koja je najveci biznis danasnjice najvise zaradjuju.
Ivan Marović Ivan Marović 21:21 02.06.2009

Re: Kako ono beše?

Ne kažem ja da tvoji iskazi nisu tačni, nego da su u pitanju opšta mesta. To da neko izgubi da bi neko drugi dobio i da je problem bio rešiv pre nego što se pojavio, to su iskazi koji nisu čak ni pogrešni.
drug.clan drug.clan 21:38 02.06.2009

Re: Kako ono beše?

Ivan Marović
Ne kažem ja da tvoji iskazi nisu tačni, nego da su u pitanju opšta mesta. To da neko izgubi da bi neko drugi dobio i da je problem bio rešiv pre nego što se pojavio, to su iskazi koji nisu čak ni pogrešni.


Posto je osnovni problem u sustini nema veze sa naftom, ugljem, robovima, biberom i zacinima, automobilima... treba ga resevati na opstem mestu - u osnovi drustva u kome zivimo.

Ukoliko se sistem ne promeni (a sada nece) nece se nista desiti osim sto ce se jedna stvar zameniti sa drugom (oil futures sa carbon credits) i jedan problem sa drugim (zloupotreba sredstava za rad sa zloupotrebom prava na rad). Traganjem za sitnim detaljima u moru stvorenom da se izgubi detalj samo se trosi vreme, odvlaci paznja i traci energija. Glavni problem se nece resiti pokusavanjem da se resi jedno konkretano pitanje cak se problem nece ni smanjiti.
mungos92 mungos92 00:38 02.06.2009

Velkam bek...

... komšija!

Dakako dobra analiza / pretpostavka... Hmh, ni sam nisam siguran u šta da svrstam, ali si bar dooobro dao "crtice"
Tačna je teorija o povezanosti nafte i američkog vojnog angažovanja, ali samo gledano OD rata u Vijetnamu, na ovamo.

Sadašnja situacija i kretanja su svakako za optimizam, ali, napominjem: KRATKOROČNI.
Na duge staze, veeeliki sam pesimista ( razloge ću vrlo uskoro "emitovati", ovde, na blogu) I tu se slažem sa čuvenim Sero(njo)m, The Ekonomistom imperijalnim, kojeg si pomenuo u tekstu: "For a short period of time it works fine, but on a long run - we are all dead!"(izvinjavam se ako ga nisam najprecizinije citirao, ali smisao je ostao sačuvan!)
Bga, nis(u)mo uspeli da se zaustav(e)imo....

Mungos, The Optimista Sa Iskustvom

P.S. Pozdravi mi DC!
Ivan Marović Ivan Marović 00:59 02.06.2009

Od Vijetnama naovamo

mungos92
Tačna je teorija o povezanosti nafte i američkog vojnog angažovanja, ali samo gledano OD rata u Vijetnamu, na ovamo.
Ključna godina je 1970. Te godine je proizvodnja nafte u SAD doživela vrhunac i počela da opada. To znači da od 1970. naovamo, porast potražnje za naftom na američkom tržištu se može jedino zadovoljiti naftom iz uvoza, što Ameriku čini ranjivom na naftne šokove.

Zato kriza oko Sueckog kanala 1956. nije dovela do naftnog šoka i recesije u Americi - kako je ponuda sa Bliskog istoka opala, američke naftne kompanije su povećale domaću proizvodnju da zadovolje potražnju. Međutim, kada je došlo do šoka 1973, to više nisu mogle i cene su skočile, a došlo je i do nestašica.

Onda je usledio još jedan naftni šok 1979. i onda je Džimi Karter (ili možda Zbignjev Bržežinski) strateški odlučio da "bliskoistočna nafta mora teći neprestano", čega su se pridržavali svi predsednici nakon njega, pa to od milošte nazvali Karterova doktrina.
BebaOdLonchara BebaOdLonchara 01:17 02.06.2009

a...

bliskoistočna nafta mora teći neprestano

...vidimo da se toga i dalje drze kao pijan plota.
dexter92 dexter92 01:13 02.06.2009

Interesantna analiza

Ono sto mi nije jasno je kako tako male oscilacije u ponudu nafte na svetskom trzistu mogu da izazovu tako drasticne skokove cena. Ili su za skokove cena ipak zasluzni berzanski spekulanti koji pumpaju strahove od nestasice?
Prosle godine se pricalo da cena nafte nikad nece pasti ispod 150$ jer su rezerve svetske nafte 'pri kraju' , da bi danas nafta bila nekoliko puta jeftinija, a sve se tumacilo 'smanjenom potraznjom' zbog SEKE. Inace potraznja za naftom je za manje od 5% manja u odnosu na proslu godinu.
Ako bih objasnjenje pada cene nafte trazio u teoriji zavere onda bih pretpostavo da su tzv ' vlasnici amerike ' oborili cenu nafte da bi osujetili Obamin 'green plan' jer ko ce da se bakce sa relativno skupim ali dugorocno isplativim green tehnologijama sad kada je nafta 'dzabe' . Naravno do sledece 'naftne krize' jer tad se zaradjuje...
Inace cena eksploatacije barela nafte se krece od 10-30 dolara.
Ivan Marović Ivan Marović 01:33 02.06.2009

Uticaj špekulacije na cenu nafte

dexter92
Ono sto mi nije jasno je kako tako male oscilacije u ponudu nafte na svetskom trzistu mogu da izazovu tako drasticne skokove cena. Ili su za skokove cena ipak zasluzni berzanski spekulanti koji pumpaju strahove od nestasice?
Zaslužni su oni itekako. Cena nije puki rezultat odnosa ponude i potražnje, nego i rezultat psihologije učesnika na tržištu i njihovih očekivanja šta će biti sutra. Ako učesnici očekuju da će cena rasti, oni kupuju danas da bi prodali sutra i zaradili, a to onda prouzrokuje dodatni rast cena, a onda se kupuje još više i tako se stvori mehur.

Mada su mehuri posledica špekulacije, da bi do njih došlo, potražnja mora da bude veća od ponude. Ako postoji neiskorišćen proizvodni kapacitet, povećana potražnja dovodi do malog povećanja cena, što uoče proizvođači koji nemaju potpuno iskorišćen proizvodni kapacitet i povećaju svoju proizvodnju, čime ublažuju i čak zastavljaju dalji rast cene. Tu nema prilike za špekulante da prave mehur. Ali ako se proizvodnja obavlja u punom obimu, povećana potražnja dovodi do porasta cene, proizvođači to uoče, ali već rade punim kapacitetom, te ne mogu da povećaju proizvodnju onda dolazi do dosatnog rasta cene. E onda na scenu stupaju špekulanti.

U proteklih nekoliko godina, ponuda nafte je stagnirala, dok je potražnja porasla nekoliko procenata. Tih nekoliko procenata je zahvaljujući špekulacijama dovelo do trostrukog poskupljenja. Zbog toga ne treba pratiti cenu nafte, nego obim proizvodnje, jer je porast proizvodnje posledica tehnologije, a ne psihologije.
wukadin wukadin 11:50 02.06.2009

Бог те мазо

Па Русија може да смањи извоз за 10% и тако изазива шокове.
Што се тиче узрока кризе мислим да је пре свега слаба конкурентност Европе и Америке у односу на Азијате. Једноставно, раде за веће паре, имају веће трошкове производње, на потрошњи су као на дроги. Прво је проблем био Јапан, па су Амери форсирали Кину коју су мислили да могу контролисати. Какав данак неискуству!
И није криза сада почела. У Европи се већ дуго гурају непопуларне мере смањивања радничких привилегија, пензионих издатака. Једноставно тај начин живота је прескуп. Онда имамо штрајкове који паралишу целе земље. У Америци су се досетили да дају чекове без покрића. Капиталиста не плаћа много радника, али овај се задужује. Онда је балон нужно пукао.
Кључне речи нису берза него јавни дуг - у Америци. У Европи је то одрживост евра, односно колико дуго ће Немачка хтети све да финансира.
Наравно, има и онтолошких елемената. Шпенглер је то звао "победа крви над новцем". Рекао је да кад је финансијски капитал најзад победио индустрију, и он сам постаје бесмислен. И то се догодило. Слично је било и код Римљана...
Ivan Marović Ivan Marović 13:15 02.06.2009

Rešio pop da naudi selu...

wukadin
Па Русија може да смањи извоз за 10% и тако изазива шокове.
Naravno da može, može i Srbija da izazove šok na tržištu maline - ako uništimo celokupan ovogodišnji rod, cena će sigurno da skoči. Ali čak ni mi nismo toliko autodestruktivni, a Rusi su još manje :)
wukadin wukadin 14:57 02.06.2009

Re: Rešio pop da naudi selu...

Onda budi dosledan pa poveži cenu maline sa recesijama, pošto si to uradio glede cene nafte.
Osim toga, što bi mi nekome nuđivali (pazi izraz), evo lepo smo resetovali odnose sa Amerikom,* a za nas Evropa Nema Alternativu - ENA (Popov).
Što se Rusije tiče mislim da su poprilično ladni glede EU i nekog "istočnog partnerstva", što su u Habarovsku pokazali. Posebna fora što su naterali birokrate da lete 10 sati, za to vreme je češki premijer mogao da se skine 20 puta go sa Berluskonijevim starletama, pardon poslanicama...
A resetovanje odnosa Rusije i Amerike takođe ne ide glatko...

*Bez sve šale, iako ne volim američku imperiju, teško mogu naći zamerku Bajdenovoj poseti Srbiji. U Bosni se jeste izlupetao, mada ni tamo nije mnogo pretio. Naravno, ostaju zamerke domaćem slugeranjstvu, zatvaranju celog grada itsl (i tome slično).
Dakle, "resetovanje odnosa" ili kako će to već zvati može, slugeranjstvo domaćih "Amerikanaca" i onih TINA (Ther Is No Alternative) totalitarista će i dalje biti zgodna meta podsmeha. To su dva različita para cipela, kako bi već tamo rekli...

p.s. Ko mnogo hvali Obamu i njegov Change Yes We Can neka zna da njega ne bi bilo na tom mestu da Amerika nije u dubokom čabru.
Ivan Marović Ivan Marović 17:28 02.06.2009

Re: Rešio pop da naudi selu...

wukadin
Onda budi dosledan pa poveži cenu maline sa recesijama, pošto si to uradio glede cene nafte.
Nemoj ni da gubiš vreme da čitaš sledeći nastavak. Budi dosledan pa čitaj nešto o Americi i Rusiji
wukadin wukadin 07:32 03.06.2009

Re: tja...

A vidi, tekst ti uopšte nije loš. I čudi me da ne vidiš značaj ekonomije u preganjanju svetskih sila. Valjda se i levica i desnica slažu da će na kraju biti jača ona koja je ekonomski stabilnija. U tom smislu me zanimaju i tvoji tekstovi. Ne kažem da se sa svime slažem, nisam baš neki stručnjak... Zamisli, ima nekog ko je u stanju da prizna da nešto i ne zna...
Ja sam samo na osnovu tvog teksta uočio da Rusi mogu u nekoj budućnosti (skorijoj, daljoj, eventualnoj, mogućoj...) da "zavrnu slavinu", po uzoru na Arape. I to ne mora mnogo, i čak bi im se ekonomski isplatilo, barem u tom trenutku. Što bi rek'o Sofronije cifre ne lažu. Ako izvoze 10% manje, a cena je 50% viša, jasna je dobit... E sad, šta bi trebalo da se dogodi (što bi rek'o moj patetični drugar) pa da to urade, neću da ulazim... No, možda baš to objašnjava popustljivost EU po nekim pitanjima

E sad, što si ti tako reagovao uslovnim refleksom ne znam. Tipujem da te boli Gruzija. Nešto slabo ide onoj marioneti koju si dovodio na vlast.
I u tvom postu se pominje Amerika, Rusija takođe kao izvoznik energenata...
Ivan Marović Ivan Marović 12:48 03.06.2009

Re: tja...

wukadin
E sad, što si ti tako reagovao uslovnim refleksom ne znam. Tipujem da te boli Gruzija. Nešto slabo ide onoj marioneti koju si dovodio na vlast.
Ma da, sve plačem za Šakašvilijem

Nije uslovni refleks, samo sam ti rekao da Rusi ne žele da izazovu naftni šok, jer bi i sami pretrpeli gubitke, a ti si krenuo da me zahebavaš da povežem cenu maline sa recesijom. Ja ti onda lepo kažem da zahebavaš nekog drugog, a ne mene.

Tačno sam provalio da si rusofil. Dobra vest za tebe - u narednim postovima ćeš moći da čitaš o propasti Amerike. Loša vest - Rusija neće proći mnogo bolje.
BebaOdLonchara BebaOdLonchara 13:37 03.06.2009

Re: tja...

Dobra vest za tebe - u narednim postovima ćeš moći da čitaš o propasti Amerike. Loša vest - Rusija neće proći mnogo bolje

zato treba pricati i o tome Kako je Australija izbegla recesiju?

ps. cujem da je i Portugal na toj liniji, australijskoj. biti pomalo skrajnut od ostatka sveta ipak ima svoje prednosti.
wukadin wukadin 13:50 03.06.2009

Re: tja...

Па ниси баш провалио...
Више готивим Кину. Русија није лоша, мада ја то више условно кад видим писанија Драгеца, Алпеота, Вајсхаупта и још многих (да не идем даље од ових блогова).
И знаш, Русија није баш демократска тамо не важе таква правила... Но, сачекаћемо те наредне блогове.

п.с. Аустралију је похвалио Стив Латулип (можда многи не знају ко је тај лик, али сад ме мрзи да га представљам). У његовој пројекцији (много пре СЕКЕ) Америка је пред банкротом, Европу чека демографска катастрофа и "секташко насиље" са имигрантима, док је Русија знак питања. Има и за Србију, али то се распитајте
Ivan Marović Ivan Marović 14:42 03.06.2009

Re: tja...

wukadin
Па ниси баш провалио...Више готивим Кину.
Šteta, Kina će proći gore nego Rusija.
wukadin
Русија није лоша, мада ја то више условно кад видим писанија Драгеца, Алпеота, Вајсхаупта и још многих (да не идем даље од ових блогова).
Vala baš, posle mišomora, laksativ baš lepo legne.
wukadin
... Европу чека демографска катастрофа...
Ne bih baš rekao, u Evropi (uključujući i Rusiju) broj stanovnika ili stagnira ili opada (zavisno od zemlje). Jedino mesto u Evropi gde je demografska katastrofa izvesna je Kosovo.
drug.clan drug.clan 17:43 03.06.2009

Re: tja...

Ivan Marović
wukadin
Па ниси баш провалио...Више готивим Кину.
Šteta, Kina će proći gore nego Rusija.
wukadin
Русија није лоша, мада ја то више условно кад видим писанија Драгеца, Алпеота, Вајсхаупта и још многих (да не идем даље од ових блогова).
Vala baš, posle mišomora, laksativ baš lepo legne.
wukadin
... Европу чека демографска катастрофа...
Ne bih baš rekao, u Evropi (uključujući i Rusiju) broj stanovnika ili stagnira ili opada (zavisno od zemlje). Jedino mesto u Evropi gde je demografska katastrofa izvesna je Kosovo.


Pa da li ce po tebi neko preziveti? Ne piju svi naftu. Kinezi piju caj i rade od jutra do sutra tako da se za njih ne moras bojati. Sa druge strane ovi dzabalebarosi na zapadu (ukljucujuci i nas i ruse) koji su navikli da drugi rmbace za njih su nadrljali - konacno.


A Evropa ce doziveti demografsku katastrofu bas zato sto joj stanovnistvo stari i sto se smanjuje. Ko ce da radi da bi stari ziveli? Nece vise biti leba bez motike (rada) kao sto je bilo poslednje dve-tri decenije.
Ivan Marović Ivan Marović 18:01 03.06.2009

Re: tja...

drug.clan
Ne piju svi naftu. Kinezi piju caj...
Ovako izgleda kineska potrošnja nafte u poslednjih pola veka:

drug.clan
A Evropa ce doziveti demografsku katastrofu bas zato sto joj stanovnistvo stari i sto se smanjuje.
Pa to nije katastrofa, to je dobro. Bolje je lagano prizemljenje nego kolaps.
drug.clan
Ko ce da radi da bi stari ziveli?
Pa stari će da rade da bi živeli. Ti i ja, u stvari cela generacija X i generacija Y - za nas neće biti penzije, radićemo do smrti.
drug.clan drug.clan 13:02 04.06.2009

Re: tja...

Ivan Marović
drug.clan
Ne piju svi naftu. Kinezi piju caj...
Ovako izgleda kineska potrošnja nafte u poslednjih pola veka:


Mozda je bolje pokazati podatke na drugaciji nacin:
Luxembourg oil consumption 126.275 bbl/day per 1,000 people = 14.56 l/day per capita
USA oil consumption 68.672 bbl/day per 1,000 people = 7.94 l/day per capita
Serbia oil consumption 10.494 bbl/day per 1,000 people = 1.21 l/day per capita
China oil consumption 5.733 bbl/day per 1,000 people = 0.66 l/day per capita

ipak kinezi jos uvek piju vise caja dnevno nego nafte



Ivan Marović
drug.clan
A Evropa ce doziveti demografsku katastrofu bas zato sto joj stanovnistvo stari i sto se smanjuje.
Pa to nije katastrofa, to je dobro. Bolje je lagano prizemljenje nego kolaps.

Ma super je ako mislis da je lagana smrt u siromastvu dobra.
Ivan Marović
drug.clan
Ko ce da radi da bi stari ziveli?
Pa stari će da rade da bi živeli. Ti i ja, u stvari cela generacija X i generacija Y - za nas neće biti penzije, radićemo do smrti.

E pa ja necu. A i generacije X i Y to mogu da izbegnu ukoliko na vreme shvate da ih jedino "besplatna solarna energija" i razumna potrosnja mogu spasiti rada do smrti.
WACKO WACKO 19:01 02.06.2009

huh... svasta ponesto :D

Super sto si se vratio i sto cemo videti tvoje vidjenje o ovoj komplikovanoj i teškoj temi, ali sto ces i ovde otvoriti prostor za raspravu.

Ja niti sam filozof niti neki preveliki genije, ali volim da razmisljam o "svetskoj" ekonomiji i poretku u kome zivimo. Ali onda uvek upadnem u problem. Problem je do koje granice ici u tim razmisljanjima i sta su "vrednosti" koje smemo, a sta "granice" koje ne smemo da diramo. Ili jos tacnije, koliko smo sami spremni da prihvatimo ovaj odvratni sistem u kome zhivimo, a koliko zelimo da ga zamenimo nekim novim i drugicijim, ako je to uopste moguce. I tada se izgubim. Od toliko sila i varijabli pristane mi muka.
Znaci, pitanje koliko si mentalno integrisan u ovaj sistem i koliko sebi dozvoljavas da se izmaknes iz svakodnevnice i pogledas sa strane kako to glupo izgleda i koliko je sve fiktivno i koliko smo mi programirani(kao u matriksu) je prvi problem sa kojim se ja susrecem kada razmisljam o ekonomiji uopste, pa i ovoj krizi. Problem od kojih osnova krenuti i kako onda iznaci izlaz. Ja prosto ne vidim dobru osnovu i mislim da sistem treba mijenjati iz korena, ali opet se i bojim da smo kao narod ove planete(osim nekoliko stotina ljudi) odavno prošli tačku u kojoj se išta pitamo i u kojoj nešto mozemo "lako" da promenimo.
Eto to je moj uvodni problem .

Ali kako sam zaključio da tu verovatno ne mozhemo nista(barem skoro), niti mozemo mnogo da predvidimo, prelazim onda na problem koji ti iznosis. Vidjenje veze nafte i američke/svetske privrede. I dok se slažem da nafta(njena cena) ima veliki uticaj na kretanje u americkoj privredi ne mogu da prihvatim da je ona jedina stvar, pa cak ni presudna stvar koja je donela ovu krizu. U nekim od ovih kriza koje si naveo ona mozda jeste bila glavni faktor, ali danas nije. Taj grafik cene nafte je samo odraz ponude i potraznje za jednim ogranicenim depletivnim resursom i on reflektuje privrednu aktivnost, a samo donekle povratno utiče na nju(verovatno samo ubrzava kretanje, sad u jednom sad u drugom smeru).

Zasto ne verujem da je nafta glavni izvor problema? Zato sto je nafta zamenljiv izvor energije. Alternative su mnoge i moguće i kada jednom dosegnu isplativost zamenice naftu u roku od 10 godina. Evo trenutno moj omiljeni entreprenuer Shai Agassi ima jednu super ideju koju počinje da realizuje i jedan vrlo zanimljiv model. Ne znam da li ce uspeti(nadam se i zelim), jer mu je model potpuno drugačiji i mnogo je "disruptive"(obozvam tu reč, nekako mi ne pada napamet srpska zamena). Ko ima vremena nek pogleda njegov govor na MITu: http://mitworld.mit.edu/video/642

I eto zamenili samo naftu(ne treba nam vise). I sta onda imamo?! Nema nafte, ali imamo potrazhnju za litijumom, ili za bakrom, ili za zlatom(ako nam bude osnova valute), ili za...
Najjasnije se vidi da nafta nije razlog po tome sto i cijene drugih sirovina isto rastu kako se svetska privreda ubrzava, a opet kada je kriza naglo padaju. Npr. cena bakra je pala 4 puta, a sada se vec oporavila na duplo. Isto je i sa cenom drugih sirovina, samo sto nafta se za razliku od njih nepovratno gubi(ne mozhe da se reciklira) i sto je vec presla vrh proizvodnje, pa zato mnogo burnije i reaguje, a i promene se direktnije prenose na potrošače.

Znači cena nafta nije osnovni uzrok ove krize, vec posledica. Pre cemo ga naci u monetanom sistemu(a time i sistemu odnosa medju silama) i finansijskim igrama. Znaci u igrama velikih. Stvaranje nečega iz ničega nikada se ne zavrsi dobro.

Ali ono sto je meni najvise zapalo za oko i sa čim ne mogu da se složim sa tobom je:

"Drugim rečima, ja mislim da nikad više neće niti "kao nekad", odnosno da pred nama leži sledeći izbor: lagano prizemljenje ili potpuni kolaps. Rast zaboravimo."

Koliko god ovaj sistem bio los i odvratan, nefunkiocnalan i neujednačen, on bez sumnje stalno donosi rast i napredak. Samo je pitanje kako ga ti cenis. Da li je napredak, ako je DOW 14000 ili je napredak sto je danas moguce prehraniti 6 milijardi ljudi na planeti(uzgred rast se mora pod hitno usporiti, a i nisu svi jos siti zbog nesrazmera)? Da li je napredak da imas platu od 1mil evra ili je napredak da svi voze kola koja ne zagadjuju? Moji primeri imaju hiljadu mana, ali ono sto hocu da kazhem je: Napredak i rast se mere vrlo različito i ne samo u iznosima necega. Bilo čega. Da je sistem los i da ga treba menjati to sigurno, ali da ce rast prestati skoro, to sigurno ne. Zato sto stalno pronalazimo načine da povećamo efikasnost i da zamenimo jedne sirovine drugim, boljim i jefitnijim. Kada od tog poboljsanja efikasnosti oduzmemo rast stanovnistva, imamo rast. Samo sto se on javlja u mnogim oblicima i sto cesto zavrsi kod onog ko vec ima previse, ali je jos uvek rast.

Eto vec sam pravise napisao Ali posto sam pomenuo Shai-a, a i efikasnost i rast-napredak, moram i ovo da napisem posto obozhavam tu priču, a i pokazuje kako ce i nafta izgledati nevažno za koju dekadu. Shai u svojim govorima ima jedan divan primer. U Engleskoj početkom 19. veka 30% energije u proizvodnji je dolazilo od robova. Medjutim, kako je to jedan nemoralan izvor energije(a usput i ograničen i skup, kao danas nafta), u parlamentu se vodila rasprava da li ukinuti ropstvo. Jedni su bili da se ukine odmah, a jedni da se to radi postepeno. Na kraju je odlučeno da se sa tim naglo prekine iako su mnogi upozoravali da ce to da unisti privredu(kao danas sa naftom, bez nje se navodno ne moze). I sta se desilo? Da li je privreda stala i propala? Nope. Desila se industrijska revolucija i ogroman zamajac u engleskoj, a zatim i svetskoj privredi. To je otkrice visestruko poboljsalo efikasnost. Ali najbolji primer takvih kretanja vidimo danas. To je porast efikasnosti zahvljajujuci prelasku sa molekula na elektrone. Danas je sve digitalno, a time i jefitnije i isplativije. Tako će se i sa nafte verovatno preci na elektrone(struju), sve dok ne smislimo nesto jos efikasnije. Samo se plasim da cemo onda u jednom trenutku u budućnosti prestati da zivimo u stvarnosti i onda preci da zhivimo u digitalni svet, u matriks. A opet, s druge strane, tako ogromno povećanje efikasnosti mozhda dovede do toga da dobijemo vise vremena da se bavimo nekim drugim stvarima i tako poboljsamo ovaj svet. Nadam se da će biti ovo drugo

Ocekujem tvoj drugi tekst, jer ovo je samo moje trenutno misljenje, a mišljenja su tu da se grade i unapredjuju.
drug.clan drug.clan 21:26 02.06.2009

Re: huh... svasta ponesto :D

Problem od kojih osnova krenuti i kako onda iznaci izlaz. Ja prosto ne vidim dobru osnovu i mislim da sistem treba mijenjati iz korena, ali opet se i bojim da smo kao narod ove planete(osim nekoliko stotina ljudi) odavno prošli tačku u kojoj se išta pitamo i u kojoj nešto mozemo "lako" da promenimo.


Naravno problem je uvek drustveni a motiv ekonomski. Nafta je tu samo sredstvo.

Ne samo to da je nafta zamenjiva, vec bi uz postojanje "besplatne" (veoma jeftine energije poput sunceve) reciklaza postala jeftinija od kopanja rude sto bi dovelo do toga da se i potreba za ekploatacijom metala i drugih materijala smanji.
Nazalost u tom slucaju najbogatiji bi bili oni koji najvise znaju i rade a ne oni koji najvise mesetare resursima sto sadasnjoj vladajucoj garnituri koja samo mesetari nikako ne odgovara.

WACKO

Zasto ne verujem da je nafta glavni izvor problema? Zato sto je nafta zamenljiv izvor energije. Alternative su mnoge i moguće i kada jednom dosegnu isplativost zamenice naftu u roku od 10 godina. Evo trenutno moj omiljeni entreprenuer Shai Agassi ima jednu super ideju koju počinje da realizuje i jedan vrlo zanimljiv model. Ne znam da li ce uspeti(nadam se i zelim), jer mu je model potpuno drugačiji i mnogo je "disruptive"(obozvam tu reč, nekako mi ne pada napamet srpska zamena). Ko ima vremena nek pogleda njegov govor na MITu: http://mitworld.mit.edu/video/642
....


I sta on ponovo izmislja? Vec izmisljeno: elektricni automobil izmisljen 1830-tih, solarne panele izmisljene 1930, baterije izmisljene krajem 18. veka, baterije za brzo punjenje napravljene pre 4 godine i zataskane .
Neko koci i ne dozvoljava napredak a svaki tehnoloski prodor u ovoj oblasti umre otkupom od strane neke velike korporacije koja to potom sve prekrije velom tajne ili kao u slucaju solarnih panela stvaranjem monopola naftnih kompanija koje su postale glavni distributer solarnih panela pa nametnutom cenom sprecavaju masovno koriscenje te energije (proizvodnja jednog W solarnih je ispod $1 a oni na trzistu odrzavaju $4)

Ivan Marović Ivan Marović 21:55 02.06.2009

Re: huh... svasta ponesto :D

WACKO
Nema nafte, ali imamo potrazhnju za litijumom, ili za bakrom, ili za zlatom(ako nam bude osnova valute), ili za...
U pravu si, a to samo znači da suština problema nije u svetu oko nas, već negde drugde :)
WACKO
Koliko god ovaj sistem bio los i odvratan, nefunkiocnalan i neujednačen, on bez sumnje stalno donosi rast i napredak.
Donosi rast za sad. Ja mislim da više neće donositi rast, a o napretku nisam pričao, mislim da možemo imati napredak i bez rasta.
WACKO
A opet, s druge strane, tako ogromno povećanje efikasnosti mozhda dovede do toga da dobijemo vise vremena da se bavimo nekim drugim stvarima i tako poboljsamo ovaj svet. Nadam se da će biti ovo drugo.
Nadam se i ja, ali... do sad smo se ponašali upravo suprotno, umesto da koristimo slobodno vreme za hobije, mi i dalje radimo osam sati dnevno da bi mogli da kupujemo stvari koje nam ne trebaju.
WACKO
Ocekujem tvoj drugi tekst, jer ovo je samo moje trenutno misljenje, a mišljenja su tu da se grade i unapredjuju.
Očekujem i ja tvoje komentare, ne zameri ako primetiš u narednim postovima da sam nešto mazn'o (npr. ovo o robovima u Engleskoj)
Ivan Marović Ivan Marović 22:08 02.06.2009

Aman zaman!

drug.clan
Neko koci i ne dozvoljava napredak a svaki tehnoloski prodor u ovoj oblasti umre otkupom od strane neke velike korporacije koja to potom sve prekrije velom tajne...
Ej burazeru, ajde molim te, imaš blog, napiši sve, navedi lepo ko gde i kad, i prestani više da spemuješ ovaj siroti post - sve jedno te isto, shvatili smo, aman čoveče, šta hoćeš, prekini ovu inflaciju reči, zaboga!
deselby deselby 01:14 03.06.2009

Re: huh... svasta ponesto :D

Ne samo to da je nafta zamenjiva, vec bi uz postojanje "besplatne" (veoma jeftine energije poput sunceve)


Da je tako kao sto kažeš, zemlje Sahare bi odavno bile najveći svetki izvoznici "besplatne" energije.

Ne kažem da tako nešto nije moguće ali ne u skoroj budućnosti. Tehnologija koja bi to omogućila, po povoljnoj ceni, još uvek ne postoji.
Vasa S Tajcic Vasa S Tajcic 23:46 02.06.2009

Jeff Rubin

Ovo rasprava se vec nekoliko meseci vodi u Severnoj Americi i mnogi ekonomisti veruju da je cena nafte glavni uzrok recesije. Ispod sam postavio danasnji komentar poznatog kanadskog ekonomiste Jeff Rubina. Pre nedelju dana sam procitao njegovu knjigu "Why Your World Is About to Get a Whole Lot Smaller ". Ivanovo izlaganje kao da je uzeto iz te knjige. Valjda je to samo slucajnost. U svakom slucaju zanimljiva tema.


http://www.theglobeandmail.com/news/opinions/first-there-was-expensive-oil/article1160647/




Knowing the nature of a disease is usually a precondition for finding a cure. Similarly, identifying the cause of a recession goes a long way in defining what type of recovery is likely to follow.

Conventional wisdom ascribes the current downturn, which in many ways is already the postwar's deepest one, as a financial-market crisis with origins in the bursting of a U.S. real estate bubble. But how did the demise of the American subprime mortgage market create earlier and much deeper recessions overseas than in the U.S. economy itself?

Maybe there was something else going on, like triple-digit oil prices for example.

If past oil shocks, like the two OPEC ones, created deep world recessions, why wouldn't the biggest oil shock of all be a logical suspect for triggering today's recession? The increase in oil prices that preceded the current recession, even in inflation-adjusted terms, was more than twice as large as the OPEC shocks.

It's not just the money that it takes out of Western consumers, although that is pretty staggering in its own right. Between 2005 and 2007, soaring oil prices transferred roughly a trillion dollars from consumers' wallets throughout the OECD to OPEC producers. And when gasoline prices were $4 per gallon last Memorial Day weekend (or as much as $1.50 per litre in Canada), many North American households found themselves paying more to fill their gas tanks than feed their families.

But it's also about where the money is going. After all, the world economy isn't just about oil-consuming countries, it's also about oil-producing countries. Record oil prices transferred billions of dollars from American households, who until very recently spent every cent they made, to Middle Eastern oil-producing economies with saving rates approaching 50 per cent. That's hardly demand neutral as far as the world economy is concerned.

Of course, failing financial institutions in the U.S. and indeed elsewhere around the developed world didn't help. But it's important to distinguish between cause and effect. While Lehman Brothers and Bear Sterns were obviously brought down by the impact of rising interest rates on mortgage defaults, it was oil prices, not home prices that caused interest rates to rise in the first place.
Ivan Marović Ivan Marović 00:10 03.06.2009

Nije Rubin

Vasa S Tajcic
Pre nedelju dana sam procitao njegovu knjigu "Why Your World Is About to Get a Whole Lot Smaller ". Ivanovo izlaganje kao da je uzeto iz te knjige. Valjda je to samo slucajnost.
Podatke sam uzeo od Džona Hamiltona (eno ga link na kraju teksta), narativ je moj. Ali sad moram da pročitam Rubina pa i od njega nešto da preuzmem :)

P.S. Odličan mu je članak, iskoristiću ga u sledećem nastavku
Predrag Brajovic Predrag Brajovic 19:13 03.06.2009

Re: Nije Rubin

Само један предлог: ако може, волео бих да текст пристиже у већим "порцијама". Овако знам да неке ствари које бих питао вероватно свој одговор имају у следећем наставку.
Ivan Marović Ivan Marović 19:34 03.06.2009

Re: предлог

Bojim se da to nije moguće pošto je meni potrebna diskusija u svakom nastavku da bih mogao da napišem sledeći. Nema spremljenu priču unapred (mada priznajem, imamosnovne crte).

Ipak, ne držim vas u neizvesnosti, naveo sam o čemu ću pisati u sledećem nastavku, ali želim da tezu iznesem korak po korak. U ovom nastavku sam utvrdio da postoji veza između naftnaogo šoka i recesije (odnosno da do recesije dolazi nakon naftnog šoka).

U sledećem nastavku ću pokušati da utvrdim da li je ta veza uzročno-posledična ili je u pitanju koincidencija, kao i koji je tip kauzaliteta u pitanju - da li naftni šok proizvodi recesiju ili je samo signalizira.

Zatim ću u trećem nastavku da se bavim specifičnostima ovog poslednjeg nafrnog šoka u odnosu na prethodne kao i dam neka predviđanja na osnovu zaključaka koje ćemo tokom diskusije izvući.
Doctor Wu Doctor Wu 19:20 03.06.2009

Još jednom i da zaključujemo

Nije USA (i svet, zbog značaja USA) u krizi zbog cene i proizvodnje nafte, nego zbog gubljenja poverenja u USA. Naime, visoka cena nafte, sama po sebi, samo utiče na preraspodelu bogatstva jer su se, u doskorašnjem poretku stvari, te pare ionako vraćale u USA (tj njima su se kupovale obveznice), tako da je USA svoj trgovinski deficit odlagala za budućnost a imala je preko potrebnu likvidnost koja omogućaval rast. OPEK je smanjivao proizvodnju mnogo puta, pa opet to nije izazvalo krizu ovih razmera.

Međutim, kada je nastao problem likvidnosti? Kada su pare prestale da se vraćaju u USA; tj kada su ljudi počeli da se pitaju da li će Ameri imati i od čega da isplate svoja dugovanja. Kinezi trenutno drže 2 triliona dolara samo u rezervama, za pretpostaviti je da i ostatak sveta drži još oko trilion. Kada bi sada neko dampnuo tu količinu dolara na svetsko tržište, od dolara bi ostali samo oni paprići na kojima su nacrtani očevi nacije.

Još jednom, jedini i osnovni uzrkok krize je gubitak vere u američku (pre svega vojnu) moć. Ameri su jednostavno lost it. Da li će uspeti da povrate, ostaje da se vidi.
Ivan Marović Ivan Marović 19:43 03.06.2009

Nećemo još da zaključujemo, tek sam počeo!

Doctor Wu
Još jednom, jedini i osnovni uzrok krize je gubitak vere u američku (pre svega vojnu) moć.
Al' si eksplicitan, kao ja sa naftom

Videćeš kako će za nekoliko nastavaka ova dva jedina i osnovna uzroka da konvergiraju u nešto fundamentalnije.
Doctor Wu Doctor Wu 20:14 03.06.2009

Re: Nećemo još da zaključujemo, tek sam po

Videćeš

Možda, a možda i ne. Neka mračna sila me bila banovala s bloga, pa sam sad opet odbanovan, ali ko zna kolko će to da traje.
Kazezoze Kazezoze 20:24 03.06.2009

ha, ha, ha

U poslednja tri meseca, dok sam se ja nakanjivao da počnem da pišem, Dau Džons se malko oporavio, prešao je 8.000, optimizam raste, jeste da kriza može da potraje, ali najgore je iza nas, strpimo samo još malo, najviše godinu ili dve, pa će sve biti kao nekad.

pa kako su pocheli da gase pozhar koji su banke izazvale, bojim se da ga nikad nece ugasiti.

Ivan Marović Ivan Marović 20:29 03.06.2009

Re: ha, ha, ha

A najbolje je kako se Dau Džons oporavlja - Dženeral Motors bankrotira, a oni ga skinu sa liste kompanija koje služe za izračunavanje indeksa i zamene ga Ciskom. Pre neki dan skinuli sa liste i Siti banku. U izračunavanje inflacije ne ulazi cena hrane i goriva i sve tako... otud pozitivni trendovi.
Kazezoze Kazezoze 21:12 03.06.2009

Re: ha, ha, ha

da, sada sledi faza stvaranja iluzija o ekonomskoj stabilizaciji, ali i to ce biti kratkog veka jer ce uskoro prosechni gradjanin lichno osetiti krizu na vlastitom dzepu, a novi balon, koji se pravi novchanom donacijom banaka koje su propale, ce kad pukne zauvek rasprshit sve iluzije koje su im se servirale. a onda, barem mi znamo shta iz toga sledi...tu lekciju smo vec proshli, mada je mnogi bash nisu najbolje razumeli.
Ivan Marović Ivan Marović 16:40 04.06.2009

Zaključak

Zaključak - trenutak kad se zaključava blog

Dakle, utvrdili smo da u poslednjih pola veka postoji veza između naftnih šokova i recesija. Naime, iako nije naftni šok prethodio svakoj recesiji, svaki naftni šok je neminovno bio praćen recesijom. Doduše, što kaže Doctor Wu, korelacija ne podrazumeva kauzalnost. To što je naftni šok praćen recesijom ne mora da znači da je naftni šok prouzrokovao recesiju, može biti da je naftni šok signalizirao recesiju, a da uzrok leži negde drugde.

Doctor Wu smatra da uzrok leži u gubljenju poverenja u američku ekonomsku i (još više) vojnu moć. Mungos je uočio da se od sedamdestih godina naovamo, sva ozbiljnija vojan angažovanja SAD bila u okolini Persijskog zaliva, gde se nalaze najveće svetske rezerve nafte. Stoga možda treba posmatrati sledeći trougao: nafta - američka vojna moć - ekonomija. Bavićemo se ovim u jednom od sledećih nastavaka serijala.

Dexter je primetio nešto što je meni promaklo dok sam izvlačio podatke o prethodnim naftnim šokovima - mali poremećaju u ponudi nafte dovodili su do astronomskog pomeranja cena. Ovo je veoma važan detalj i pozabavićemo se njime u narednim nastavcima.

Drug Član nije gubio vreme na analize, već se odmah bacio na presuđivanje - utvrdio je krivce i izneo rešenje: treba srušiti kapitalizam i ugraditi svima solarne panele, a Sunce će da se potrudi da sija i noću i time omogući radnički raj na Zemlji.

Wacko smatra da uzrok krize nije u nafti, nego u monetarnom sistemu. Zaista, ako želimo potpunu analizu trenutne situacije, ne smemo zaboraviti ulogu novca, pa ćemo se i time pozabaviti u nekom od narednih nastavaka. Međutim ključni Wackov doprinos je, po mom mišljenju, u sledećem: ako zamenimo naftu nekim drugim resursom, imaćemo problem ograničenosti tog resursa. Ovo ukazuje na fundamentalni problem rasta, a to su granice rasta. Bavićemo se i time.

Vasa S. Tajčić nas je uputio na Džefa Rubina i njegov članak u Gloub end Mejlu, ali o tome ćemo više več u narednom postu.

Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana