Planeta

Drugi padež za 5.jun *

gordanac RSS / 04.06.2009. u 13:39

* posvećeno svetskom danu zaštite životne sredine (WED), odnosno Petom Junu koga su UN 1972. proglasile za "World Environment Day", koji se ove godine planetarno obeležava u Meksiku (Mexico 2009., dia mundial del medio ambiente)

engoing-green-expo.png...a s pokušajem postavljanja pitanja i traženja odgovora iz drugog padeža (genitiva), dakle:

"OD KOGA ILI OD ČEGA ŠTITIMO ŽIVOTNU SREDINU ?"

Ljudi, kao vrsta evolutivno nastala na "trećem kamenu od Sunca", nemaju spontanu, genetsku sposobnost za uviđanje, definisanje i ostvarivanje - opšteg, zajedničkog  interesa (neki autori to nazivaju "Tragedy of the Commons", što je Garrett Hardin stavio kao naslov svog članka iz 1968.). S malo sasvim razbarušene pesničke slobode u opisivanju malenih promena kojim evolucija dovodi do boljeg prilagođavanja neke vrste, moglo bi se zamisliti da je, (van ljudske volje i uticaja, naravno !), prva metafora za "ugovor sa Mefistom" (tako popularna metafora eonima kasnije!) bila upravo "evolutivna trgovina" kojom smo, u zamenu za svest, um, razum i kreativni intelekt na koje smo tako ponosni - izgubili alele kojima spontano i genetski imamo svest o opštem, zajedničkom interesu grupe, odnosno vrste. Što se nije dogodilo drugim živućim (ili evolutivno nestalim) vrstama koje žive u jatima, rojevima, krdima, čoporima, stadima, kolonijama, simbiozama, društvima, u zajednicama bilo koje vrste i oblika. Ljudima za definisanje opšteg, zajedničkog interesa trebaju - posebne, smišljene, ljudske regulacije (zakona, pisanih ili nepisanih propisa i pravila), i to obično tek posle događaja očite štete (bilo kog porekla) načinjene po sve ili po većinu ljudskog društva.

Prilično dugo vremena ljudi su, čak, našu zajedničku životnu sredinu zvali "čovekovom okolinom", kao da sva ta divota oduvek postoji samo zbog ljudskih bića.. Jes`, paz` da nije čovekova!? Ali takva upotreba jezika ukazuje na to kolika je arogancija prisutna ponekad u svima nama koji smo samo ostrva u moru drugih ostrva bez kojih ne možemo i ne umemo. A stanje naše životne sredine je dokaz  koliku i kakvu štetu arogancija i bahatost može da napravi.

Zato što su bića zajednice, zato što ne umeju, ne mogu i ne znaju da žive samotno i jedni bez drugih, ljudi su svoje društvene, socijalne veze, rituale i navike uređivali hiljadama godina tokom kojih su menjali skoro sve što su mogli, neprekidno, malim promenama, a tek naknadno to nazivali "napretkom" ili su savremenici (istom onom arogancijom kojom se odnose prema životnoj sredini) prethodne epohe nazivali "primitivnim ili inferiornim", a sebe same "modernim ili superiornim". I tako u beskrajon...Do pre dvestotinak godina, do nas.

Koja je osnovna razlika civilizacije kojoj smo savremenici od svih prethodnih? 

U posledicama regulacija koje su ljudi donosili, ili - nisu donosili.

I u činjenici da nas je najviše na planeti "od ikada", da nam za potrošnju treba svega "više nego ikada" i da je sto-dvesta godina (XIX i XX vek) tehničko-tehnološkog-naučnog razvoja donelo ljudskim bićima mnogo dobrih stvari (produženje životnog veka, standard, slobode, brze razmene informacija i znanja...), ali i mnogo loših stvari (najrazornije i najsmrtonosnije ratove za resurse, zagađenja i oštećenja životne sredine, nepravde i najneravnomerniji planetarni razvoj ikada zabeležen)

Suštinski, posledice su donosile politike koja su razna ljudska društva u raznim epohama vodila, smatrala "najboljim od svih" i živela po pravilima, pisanim i nepisanim, koja su bila sadržaj tih politika. Pa ih neprestano menjala, burno ili mirno (revolutivno ili evolutivno), uvek tek nakon što bi napravili kakvu nepopravljivu  štetu ili ostali bez ikakvih ideja i znanja o tome ŠTA je njihov sopstveni, opšti, zajednički interes.

Politika je sredstvo menjanja naših socijalnih veza i još važnije - politikama menjate prostor u kojem živite. Politika naše civilizacije je proizvela najopsežnije, najkorenitije i ponegde sasvim nepovratne promene prostora u kojem svi zajedno živimo.Politika naše civilizacije je prvo načinila štete zemlji, vodi i vazduhu, a zatim počela da donosi regulacije kojima te štete treba popravljati, sanirati i postepeno (gde god to može) dovoditi u stanje pre nego što smo, beskrajno velikom arogancijom, tu štetu sami proizveli.

Dakle, logičan odgovor na genitiv "od koga i od čega" štitimo životnu sredinu je - od nas samih.

Niko je drugi ne ugrožava i čekali smo do 1972. godine da se uvidi koliko velike (potencijalno) štetočine mogu biti eworld20environment.jpgljudska bića, pa da donesemo - regulacije kojima propisujemo ŠTA je zaštita životne sredine, KAKO se sanira već napravljena šteta i ZAŠTO je važno podizati svest među ljudima o važnosti očuvanja i unapređenja životne sredine, s time što se niko ne usuđuje (još uvek) da kaže KADA će početi vreme održivog planetarnog razvoja, što ukazuje na to da ne postoji svest o tome da li je ili nije taj "održivi razvoj" i - opšti interes. Moraćemo, kanda, praviti još neke štete, pa da i o tome donesemo neke regulacije i time ga definišemo, kad već ne posedujemo spontanu sposobnost da to uvidimo per se.

Politika kojom menjamo prostor podrazumeva odluke o potrošnji neobnovljivih (ili veoma sporo obnovljivih) resursa koji su nam stavljeni na raspolaganje - kamen, rude, drvo, voda, plodno tle, nafta, pesak,...prostor kao takav, reklo bi se, jer je prostor životni resurs po sebi i osnov je svake politike. Način, strateški promišljen i domišljen prilaz temi KAKO i KOJOM BRZINOM  trošiti neobnovljive (ili sporo obnovljive) resurse, način KAKO menjati prostor, ključni je za sve druge sektorske politike. VREME koje nam je na rasolaganje za donošenje i primenu tih politika je potrošiv i neobnovljiv resurs i zato je važno, neopisivo važno, a prema njemu se tek ljudi odnose sa neverovatnom arogancijom, kao da je nepotrošivo ili obnovljivo.

Spadam u relativno retke (i često izložone podsmehu) koji smatraju da je ekonomija prirodna nauka, a da je zaštita životne sredine - društvena nauka, nastala socijalnim dogovorom i regulacijama. Kompromis do kojeg obično stižem u razgovoru je da su obe nauke - multidisciplinarne i to mogu da prihvatim.

Kad se usvoji prilaz da je ekonomija prirodna nauka, lako je objasniti razne pojmove, zakone i procese koje ekonomija tretira. 

Svim živim bićima treba "HRANE, VODE, ENERGIJE i SLOBODE". Život je neravnotežno stanje i da bi opstajao, zahteva neprekidan unos dodatne "energije", odnosno "HRANE" u najširem smislu reči, treba "VODE", što ne treba objašnjavati i treba "SLOBODE" da do svega toga dođu odnosno prostor u kojem to sve postoji, gde god po jednostavnosti ili komplikovanosti sopstvenog životnog sastava bili, od jednoćelijskih organizama do ljudskog bića.

Ali ljudima treba i - "ENERGIJA", posebne vrste, ne samo sunčeva, besplatna i na raspolaganju svima ili vetra ili talasa ili mesečeva, besplatna, koja nam daruje plimu i oseku, ljudi troše posebne vrste energije, ljudska "žudnja" za energijom je jedan od faktora arogancije kojom je nanošena šteta životnoj sredini. Pa sada pokušavamo da je popravimo, a da se žudnje za energijom ne odreknemo, treba nam, jako.

Kod svih drugih živih bića zadovoljenje i ispunjavanje životnog, entropijskog zahteva za "hranom, vodom, energijom i slobodom" odvija se spontano i u sasvim retkim slučajevima proizvodi štetu po životnu sredinu, dok je sa ljudskim bićima, od početka, stvar potpuno drugačija - nama su oduvek "hrana, voda, energija i sloboda" predmet regulacija, posebnih pravila distribucije (ili redistribucije), predmet sukoba i konflikata (pa onda opet regulacija o rešavanju sukoba i konflikata), predmet stvaranja socijalnih statusa i vrednosnih sistema u ljudskim društvima, predmet ekonomije kaotakve, bez obzira da li govorimo o današnjoj ili o bilo kojoj iz prethodnih "ekonomksih epoha" (uključujući i one "ekonomije" bez "novca" kao ljudske izmišljotine posebne vrste).

5.jun je već dvadesetak godina posvećen, širom planete, informisanju ljudi o tome koliko je krhka ravnoteža koja "drži" našu životnu sredinu i kako ju je lako narušiti (a teško dovoditi u novo ravnotežno stanje), 5.jun služi ukazivanju na to da se mora biti jako, jako glup pa bezobzirno uništavati sopstvene životne resurse (zdrav vazduh, zdravu vodu, zdravo zemljište) i potrošiti u jednoj generaciji sve ono od čega treba da žive mnoge generacije, 5.jun služi upozorenju svima koji poseduju i prostor i resurse i znanje i koriste sve to za sopstveni razvoj da to čine na uštrb nekih drugih koji sve to nemaju, 5.jun služi i kao osnov i poziv za ozbiljno shvatanje regulacija kojima se pokušava definisati opšti, zajednički interes našeg vremena, vremena post-globalizacije.

I naravno, svakog 5.juna izgleda kao da ga premalo ljudi shvata baš onako, ozbiljno, izgleda kao da UNEP i UN nemaju onoliki uticaj na regulacije koliki im prethodne dogovorene regulacije "daju" da imaju, izgleda kao stvar "nedovoljno ozbiljna" u poređenju sa temama kojima se bave organizacije i ljudi gde je (sa pisanim ili nepisanim regulacijama ili bez njih) "stvarna moć i stvarni novac i stvarno mesto donošenja regulacija". Što je, takođe, narušavanje ravnoteže, nekad uspostavljene. Ili, kako reče jedan moj gari "pollution in decision making and policy making".

Dugoročno i srednjeročno (u odnosu na generacijski ljudski vek, znači - stotine i hiljade godina) imam nepokolebljiv optimizam kad je životna sredina i naša planeta u pitanju. Što bi rekao George Carlin : "ugrožavanje planete, MI to radimo?! jeste li vi ludi?! ona je tu milijardama godina, svašta je preživela i ne ide nikuda, MI smo tu tek koji sekund i MI vrlo brzo idemo...".

Ali - kratkoročno, za jednu ili dve generacije, optimizam treba svakodnevno testirati u odnosu na našu nesposobnost da spontano uvidimo šta je to opšti, zajednički interes.

I naučiti se poštovanju i uvažavanju prostora koji nam je i poklonjen i osvojen da u njemu živimo, da iz njega crpimo hranu, vodu, energiju i slobodu. Ljudska naselja, gradovi, predstavljaju otisak ljudskog društva u prostoru i taj otisak može biti načinjen s pažnjom, kreativno, s merom i skladom ili može biti jednostavno nasilje nad prostorom. Na nama je da o tome napravimo izbor, regulacijama ili slobodnom voljom. Ma koliko da verujem da nam je "oduzeta" spontana sposobnost uviđanja opšteg interesa, isto tako duboko verujem da imamo nekakvu urođenu sklonost ka lepom i skladnom i da ponekad nedovoljno koristimo tu svoju "žudnju" za lepim, sigurno ne onako i onoliko kako korisitmo svoju "žudnju" za energijom ili uvek prisutnu "žudnju" za nasiljem i konfliktom.

Možda nemamo moći da "popravimo" atmosferu baš brzo ili nemamo uticaja na akcidente raznih vrsta (hemijske, nuklearne, kakve god, pogotovo ne na prirodne katastrofe), ili smo daleko od mesta na kojima se donose odluke o nasilju nad prostorom, ali sasvim sigurno možemo učiniti svakodnevno bar nešto čime ćemo iskazati svoje poštovanje za naš mali, lokalni prostor. Ako smo država - regulacijama i kontrolom neselektivne primene regulacija kojom se saniraju štete ili se čuva i unapređuje životna sredina, ako smo opština ili grad - posebnim lokalnim regulacijama, ako smo u našoj kući ili ulici - dobrovoljnim poštovanjem pravila koje kao poruku nosi 5.jun, Dan zaštite životne sredine.

To dobrovoljno poštovanje prostora i pravila ponekad ljudima predstavlja neverovatan problem za steći ga kao naviku, kao ritual, kao oblik ponašanja. I kroz nekakav spoznajni nesklad u oprečnosti i suprotnosti je sa skoro svim njihovim drugima potrebama i žudnjama da imaju, da budu...A u suštini je - jedino rešenje za održivost i kakav-takav životni sklad jedne generacije koja bi takav ritual onda prenela sledećoj generaciji. Ako se i kada to desi, smatrala bih to najvećom "socijalnom revolucijom" koju bi ljudi izveli menjajući svoj odnos prema prostoru i menjajući time odnos jednih prema drugima, u lokalnoj zajednici ili globalno.

Činjenica da postoji 5.jun daje nadu da je takvo šta moguće.

Dočim je sasvim "drugi padež" šta će ljudi sa svim porukama koje taj dan nosi stvarno uraditi...

 



Komentari (144)

Komentare je moguće postavljati samo u prvih 7 dana, nakon čega se blog automatski zaključava

oort oort 14:15 04.06.2009

Da prostite ili nemojte, mnogo mi trne

ne može ovako. nema zakopčavanja na leđa. hebeš ekologiju, devojčica je mrtva. vi ste gordana visoki član vladajuće stranke. kako možete da dozvoljavate da vlada ne učini ništa do sramotnih, mozgovno uvredljivih izjava manistara-malih sisača mošnica, da se tako kezeće nad malim grobom, i još da time daje prostor za poentiranje ljudima sumnjivih biografija (stanković)? sram vas bilo, vlasti naša jadna.
njanja_de.manccini njanja_de.manccini 14:38 04.06.2009

Re: Da prostite ili nemojte, mnogo mi trne

ej bre aj opusti se malo majke ti. ovde se nesto drugo prica. od kud znas da nista se ne radi po tom pitanju? dosta vise sa tim napadima DS-a mislim toliko ste bre puni negativne enrgije daj nekako preusmerite na nesto konstruktivno a ne samo je trosite na olajavanje DS-a.

izvini gordanac, al nisam mogla da verujem da je prvi komentar na ovakvom blogu o DS-u.
svasta.
gordanac gordanac 14:54 04.06.2009

spoznajni nesklad br.1

oort:
Da prostite ili nemojta mnogo mi trne, ne može ovako. nema zakopčavanja na leđa. hebeš ekologiju, devojčica je mrtva. vi ste gordana visoki član vladajuće stranke. kako možete da dozvoljavate da vlada ne učini ništa do sramotnih, mozgovno uvredljivih izjava manistara-malih sisača mošnica, da se tako kezeće nad malim grobom, i još da time daje prostor za poentiranje ljudima sumnjivih biografija (stanković)? sram vas bilo, vlasti naša jadna.


Pokušajte da držite istovremeno dve oprečne misli u glavi ako zaista želite komunikaciju sa mnom na mom blogu:

1. Posao kojim se bavim podrazumeva kritiku svih koji, stalno ili povremeno, prate umem li tim poslom da se bavim i - svaka je kritika dobrodošla na mestima na kojima se tim poslom bavim, ili - po slobodnom izboru, gde god, pošto se radi o javnom poslu.
2. Blog B92 nije mesto na kojem se bavim svojim poslom, pravo da pišem o čemu god imam interesovanja dobijeno je (na čitaocima je da procene zasluženo ili ne) na isti način kao i u slučaju svih drugih blogera/ki koji su od 2006. prvo bili registrovani korisnici i to pravo koristim kao i svi drugi, ne predstavljam na blogu ni instituciju niti svoj posao, već pišem tekst o onome što želim, kako želim i kada želim. WED smatram danom vrednim teksta na blogu.

Ako komunikaciju ne želite, ako želite samo da iskažete svoj stav, nevezano za temu posta koju ja biram - slobodni ste naravno da to činite.
Kad je sadržaj stava prezir ili samo iskazana emocija ili netrpeljivost - onda ja ne komuniciram, jer je prezir neproduktivna emocija i nikakvog dobra od komunikacije ne može biti.
oort oort 14:59 04.06.2009

Re: Da prostite ili nemojte, mnogo mi trne

kada je primijer ubijen, svi smo skočili. odrađena je sablja - svaka čast, i malo je trajala i još je tu imalo da se hapsi. a sada treba da tupimo o ekologiji, dok je dete mrtvo, premijer tutumrači, ministar na psihoaktivnostima, a kreteni likuju.
Jukie Jukie 16:58 04.06.2009

Re: Da prostite ili nemojte, mnogo mi trne

oort
a sada treba da tupimo o ekologiji, dok je dete mrtvo, premijer tutumrači, ministar na psihoaktivnostima, a kreteni likuju.


a) Molim Vas, ovde se ne radi o EKOLOGIJI (koja je posebna nauka koja se bavi sasvim nečim drugim), kao što se ne radi ni o sviranju klavira, ni o Pitagorinoj teoremi, ni o pravljenju sićušnih zupčanika za ručne satove. Radi se o "unapredjivanju i zaštiti životne sredine", što nema skoro pa nikakve veze sa ekologijom kao naukom.

b) Nadam se da shvatate, da ako se NE BUDE "tupilo" o problemima očuvanja prirode, situacija će postati TOLIKO loša da će SVA DECA biti mrtva. To je činjenica, a to ne želite. To niko ne želi. Zato o problemima očuvanja prirode MORAMO svi da pričamo.
vishnja92 vishnja92 17:07 04.06.2009

Re: Da prostite ili nemojte, mnogo mi trne

kao što se ne radi ni o sviranju klavira, ni o Pitagorinoj teoremi, ni o pravljenju sićušnih zupčanika za ručne satove.

tacno. o tome ce se raditi za dva do tri dana, kad se razidje guzva.

(tada cu takodje mozda nizom idiotskih podpitanja uspeti neku dobru dusu da navedem da mi detaljnije objasni kako je to ekonomija prirodna nauka, jer me stvarno zanima i spremna sam da prihvatim i poverujem (ako shvatim), posto zasad jos uvek ne shvatam. imam neku sistemsku gresku po tom pitanju)
o problemima očuvanja prirode MORAMO svi da pričamo.

Ivan Marović Ivan Marović 18:58 04.06.2009

Re: Da prostite ili nemojte, mnogo mi trne

vishnja92
... da mi detaljnije objasni kako je to ekonomija prirodna nauka, jer me stvarno zanima i spremna sam da prihvatim i poverujem (ako shvatim), posto zasad jos uvek ne shvatam...
Ekonomija nije prirodna nauka, a to je jedan od razloga što smo ovde gde jesmo.

Opširnije
Unfuckable Unfuckable 19:21 04.06.2009

Re: Da prostite ili nemojte, mnogo mi trne

meni je logično to da je ekonomija prirodna nauka, iako - priznajem - nikada je nisam razmatrao u tom kontekstu :
svo to "kupi me - prodaj me - dođeš mi - dođem ti" - još od praskozorja civilizacije, pa nekako zvuči logično.
Bar ja to tako kapiram
drug.clan drug.clan 19:31 04.06.2009

Re: Da prostite ili nemojte, mnogo mi trne

Ljudi da li vi znate sta razlikuje prirodne nauke od drustvenih nauka? O cemu vi raspravljate.

Ekonomija ne postoji bez coveka, nije univerzalna i ne podleze prirodnim zakonima vec ljudskim znaci nikako ne moze biti prirodna nauka.

Potreba da osim socijalnih i humanistickih uvazava i prirodne zakone je vise nego ocigledna ali nazalost to nije tako!
Unfuckable Unfuckable 19:40 04.06.2009

Re: Da prostite ili nemojte, mnogo mi trne

meni je to "trange - frange" krajnje prirodna pojava, k'o inercija ili Sunce ujutro.
Ivan Marović Ivan Marović 20:36 04.06.2009

Re: Da prostite ili nemojte, mnogo mi trne

Unfuckable
meni je to "trange - frange" krajnje prirodna pojava, k'o inercija ili Sunce ujutro.
Anfak, jedno je pojava, a drugo teorija koja opisuje tu pojavu. Sunce ujutro je pojava, a fizika je nauka koja opisuje tu pojavu. Trange-frange je pojava, a ekonomija je disciplina koja je opisuje. Ta disciplina nije nauka. Nauka koja najbliže opisuje trange-frange je biologija i to kranje pojednostavljeno (kroz recipročni altruizam). Naš problem je što nemamo nauku koja objašnjava trange-frange, pa koristimo ekonomiju, kao što smo onomad koristili mitove i legende da objasnimo pojavu zvanu Sunce ujutro.
zeks92 zeks92 20:48 04.06.2009

Hm...

meni je to "trange - frange" krajnje prirodna pojava, k'o inercija ili Sunce ujutro.


... a hopa-cupa? ... dal' je to prirodna il' drustvena pojava?
vishnja92 vishnja92 20:48 04.06.2009

Re: Da prostite ili nemojte, mnogo mi trne

Ivane, tebe sam sve razumela :)

medjutim, kada cujem nesto ovako naizgled apsurdno - zapravo, ocigledno apsurdno - od nekoga kao sto je gordanac, smem da potpisem da tu ima istine. neke istine koja je meni trenutno potpuno nedostupna.

zbunjena sam
Unfuckable Unfuckable 20:58 04.06.2009

Re: Da prostite ili nemojte, mnogo mi trne

'ajde šta ste zapeli, ne kvarite mi ugođaj otkrića, pa makar to i Indija bila
gordanac gordanac 21:12 04.06.2009

---

Ivan Marović:
Ekonomija nije prirodna nauka, a to je jedan od razloga što smo ovde gde jesmo.

Jeste
Odličan link.
I potpuno razumem tvoje stanovište - i da je disciplina i da zato što je takva kakva je imamo puno problema.

Imala sam prilike (prošle nedelje) da slušam vrlo interesantne (i vrlo uticajne) i stratege i donosioce odluka koji su se bavili finansijskom i ekonomskom krizom u kojoj se nalazimo.
Tri zanimljiva stava prenosim:
1. jedan od uzroka krize je vrlo i "previše" razvijen ("overdeveloped" - ako takvo šta uopšte može da postoji :)) "crisis managment" u finansijskim centrima koji se "prekadrirao" - reklo bi se po "naški"
2. jedan od uzroka je nedostatak regulacije, odnosno tamo gde je možda regulacije i bilo - potpuni izostanak kontrole primene regulacije uzrokovano neverovatnom ljudskom pohlepom - u prevodu "koliko glup moraš biti da bi smetnuo sa uma da se ne može praviti toliki profit toliko dugo?!", odnosno odsustvo ljudske sposobnosti da kažu "dosta smo zaradili"
3. jedan od uzroka je "organsko (psihološko) kao osnov ekonomskog ponašanja ljudi", i neophodna potreba istraživanja u tom polju da bi razumeli "ekonomske zakone"

(Bila je i jedna interesantna prezentacija na tragu tvog poslednjeg bloga, korelacija i koordinacija energija-kriza USA&rest of the world, meni tu bilo najzanimljivije što je lik upotrebljavao to "rest of the world", lovely je bilo dok ga nije do`vatio Britanac! :))))

....Naš problem je što nemamo nauku koja objašnjava trange-frange, pa koristimo ekonomiju, kao što smo onomad koristili mitove i legende da objasnimo pojavu zvanu Sunce ujutro.


Upravo zato sam sklona da ponudim prilaz "prirodne nauke (discipline, oblasti, whatever)", u osnovi povezane sa entropijom. Problem je naravno što je sistem za koji treba da domisliš "kako radi" - neravnotežan, ali meni se sviđa.
Nadam se da je jasno da je u pitanju samo meni zanimljiva ideja, a znam da ume da bude veselo kad počneš da je "promišljaš", neobavezno skroz.

gordanac gordanac 21:48 04.06.2009

samo za višnju :)...

...evo malo "pokušaja objašnjenja":

višnja:
(tada cu takodje mozda nizom idiotskih podpitanja uspeti neku dobru dusu da navedem da mi detaljnije objasni kako je to ekonomija prirodna nauka, jer me stvarno zanima i spremna sam da prihvatim i poverujem (ako shvatim), posto zasad jos uvek ne shvatam. imam neku sistemsku gresku po tom pitanju)
----
Ivane, tebe sam sve razumela :)

medjutim, kada cujem nesto ovako naizgled apsurdno - zapravo, ocigledno apsurdno - od nekoga kao sto je gordanac, smem da potpisem da tu ima istine. neke istine koja je meni trenutno potpuno nedostupna.

zbunjena sam


Neophodan uslov:
- Ekonomijom zvati proces koji omogućava odvijanje života kao procesa, u osnovi - ona to i jeste, ljudska bića se "ponašaju" na određen način da bi (bazično) uspeli da dnevno (ili na duži rok) "stignu" do hrane, vode, energije koja im je potrebna za životni opstanak i potrebna im je sloboda (prostor) da do svega toga dođu. U malo komičnoj vulgarizaciji - nema neke velike razlike u ponašanju lika iz Lepenskog vira pre N stotina hiljada godina koji je u dnevnom lovu ili ribolovu za hranu ili obrađuje zemlju ili skuplja plodove, od nekog danas zaposlenog koji to isto radi za novac kojim posle kupuje već ulovljenu hranu, obrađene plodove, gotove proizvode koje je već neko drugi proizveo za isti taj novac za koji posle kupuje šta mu treba za vitalni životni opstanak. Razlozi ekonomskog ponašanja ljudi su duboko prirodni, to hoću ovom "vulgarizacijom" da kažem i neophodno je stalno unositi rezultate ekonomije u narušene ravnoteže da bi život opstajao.
Potreban uslov:
- Regulacije u ekonomskom ponašanju se pojavljuju vrlo "rano" ako gledaš istorijski razvoj ljudskih bića kroz civilizacije, pisana i nepisana pravila se pojavljuju praktično zajedno sa organizovanjem života svesnih bića u veće i manje zajednice, jasno možeš uočiti "sebično ponašanje" koje dovodi do viška potreba i društvene moći koja iz toga proizilazi, regulacije su voljni, svestan proces koji pomaže da se "upravlja" ekonomskim procesima u manjoj ili većoj ljudskoj zajednici. Taj skup regulacija je ono o čemu Ivan Marović priča i zato ekonomiju zove "disciplinom", a ja kažem da je regulacija "upotreba" duboko prirodnih zakona koji, kao ekonomski, "vladaju" ljudskom zajednicom. Otprlike kao što je izrađen avion "upotreba" jednog malog efekta koji možeš opisati i stražiti fizikom kao naukom.
Dovoljan uslov:
- I samo jedno ljudsko biće i prostor u kojem se ono nalazi ponašaće se (ekonomski) vrlo slično kao da postoji i manja ili veća zajednica, intervenisaće u prostoru, pokazivaće "sebičnost", neracionalno će trošiti resurse... (vidi pod "Robinzon Kruso" )

Ključ kojim "otvaraš" takav prilaz je dvostruk:
- porediš ljudske zajednice sa drugim, raznim živim zajednicama koje žive "u društvu, u grupi" i uočiš lako da ljudi nemaju to što svi oni imaju - spontanu sposobnost da "uoče" šta im je zajednički interes, ljudima treba regulacija, dogovor, "smatranje" da bi do opšteg intersa došli (meni su još sumnjivi golubovi i pacovi - oni imaju dokazane mehanizme "samokntrole", odlaganja potrebe, i uz ljude po tome čine usamljenu trojku u živom svetu :))
- posmatraš bazične životne potrebe ljudskih bića kao da, hipotetički, ne postoji nijedan drugi kontekst socijalnih veza (ili bilo čega drugog), ali ne smećeš ceo kontekst s uma, naravno.

Ukratko - zabavno za vijuge i za "rastresanje" stereotipa o ljudskoj vrsti kaotakvoj.
Eto.
Mi se razlikujemo od drugih postojećih živih bića po parametru "energija" (nafta, struja, gas, vatra u najširem smislu reči energija), a svima ostalima treba i hrana, ( stanište, skrovište) i voda (nepotrebno objašnjavati) i sloboda da do svega toga dođu. Onda su - živi. Bez jednog od toga - nisu. Neravnoteža, per se.
Ekonomskim zakonima mi takođe od toga "pravimo" nekakav oblik ravnoteže. Koju onda često narušavamo. Pa mora sve iz početka.
(ne spominjem nepravde ekonomskih regulacija, to je sasvim druga priča)
nsarski nsarski 03:53 05.06.2009

Re: Da prostite ili nemojte, mnogo mi trne

Ekonomija ne postoji bez coveka, nije univerzalna i ne podleze prirodnim zakonima vec ljudskim znaci nikako ne moze biti prirodna nauka.

Ovo je dobar slagvort da se ukljucim u diskusiju (o temi koju malo znam).
Saobracaj, takodje, ne postoji bez coveka, "nije univerzalan i ne podleze prirodnim zakonima", pa ja znam mnogo fizicara koji se bave problemom saobracaja kao kolektivnim fenomenom. Pogledati detaljnije, na primer, Statistical physics of traffic flow
Na slican nacin, i ekonomske pojave i fenomeni mogu da se modeliraju po ugledu na fizicke sisteme.Evo ga danasnji tekst Stivena Strogatz-a (jednog od autora koji je prvi analizirao "small world networks" na sistematski nacin), gde govori o hidraulickoj masini koja treba da simulira ekonomske fenomene i konstruisana je u Kembridzu 1949. godine:

.

Ova ilustracija je data u NY Timesu u tekstu Like water for money

Postoje, u novije vreme i drugi prilazi - recimo nekoliko grupa u Santa Fe institutu se time bave, a, bogami, i mnogi fizicari kvantne teorije polja i elementarnih cestica su nasli posao na Vol Stritu.

Prirodna nauka se bavi prirodnim fenomenima i objasnjava ih prirodnim uzrocima. Zasto ti fenomeni ne bi ukljucivali i coveka i njegovo socijalno, psiholosko, ili ekonomsko ponasanje?
Kao kljucni argument, treba reci da ekonomija ima i prediktivnu moc. Ako povecate porez, smanjite zaposlenost, pocnete da stampate novac, uglavnom se zna sta ce se, u globalu, dogoditi.
Druga je stvar sto ekonomski zakoni (regulacije), kao i regulacije saobracaja donosi covek - a tu se, skoro uvek, umesa politika kao entropijski faktor. (Nekome, na primer, ne odgovara da se izgradi neki autoput, i tu se onda ogleda hirovitost). To, medjutim, ne znaci da ekonomski zakoni ne postoje. Postoji samo njihova zloupotreba.
shumska shumska 04:45 05.06.2009

Re: samo za višnju :)...

ovo je savremena antropologija, (mislim na antropološku teoriju, baš baš) Marshall Sahlins mi pade na um, čitajući objašnjenje višnji:)
Ivan Marović Ivan Marović 05:03 05.06.2009

Re: Da prostite ili nemojte, mnogo mi trne

nsarski
Kao kljucni argument, treba reci da ekonomija ima i prediktivnu moc. Ako povecate porez, smanjite zaposlenost, pocnete da stampate novac, uglavnom se zna sta ce se, u globalu, dogoditi.
Grešiš, nema prediktivnu moć, eno bacio sam gore link (evo ga još jednom) na članak u Sajentifik Amerikenu, osnovne postavke su pogrešne, pa je sve što je iz njih izvedeno takođe pogrešno. Svi ti ekvilibrijumi, to je sve pod uticajem fizike XVIII veka (pre prvog i drugog zakona termodinamike).
vishnja92 vishnja92 10:26 05.06.2009

Re: samo za višnju :)...

...evo malo "pokušaja objašnjenja":

hvala :)))))
delovi su nesporni i jasni ko beli dan, ali ovo
Taj skup regulacija je ono o čemu Ivan Marović priča i zato ekonomiju zove "disciplinom", a ja kažem da je regulacija "upotreba" duboko prirodnih zakona koji, kao ekonomski, "vladaju" ljudskom zajednicom.

je sjajna igracka za baviti se...

idem malo da mislim, pa me eto (valjda) opet nazad, ako ne upadnem u petlju kuvanja caja.
(ovo je pretnja)
nsarski nsarski 10:38 05.06.2009

Re: Da prostite ili nemojte, mnogo mi trne

Grešiš, nema prediktivnu moć, eno bacio sam gore link (evo ga još jednom) na članak u Sajentifik Amerikenu, osnovne postavke su pogrešne, pa je sve što je iz njih izvedeno takođe pogrešno. Svi ti ekvilibrijumi, to je sve pod uticajem fizike XVIII veka (pre prvog i drugog zakona termodinamike).

OK, gresim, imas pravo. Ali...
Taj tekst koji si linkovao samo kaze da su fizicki modeli koji su primenjivani na ekonomske sisteme (i prateca matematika klasicne fizike) neadekvatni. Dakle, modeli su neodgovarajuci. To nije cudno jer ekonomski sistem je nelinearan dinamicki sistem koji nije ravnotezan, u kome moze doci do "efekta leptira", na primer (mala diverzija pobunjenika i Nigeriji moze da izazove paniku na berzi nafte). Klasicni fizicki modeli ovo ne mogu da opisu, a u vreme kad su pravljeni za mnoge nelinearne fenomene se nije ni znalo. Upravo ovo su bile glavne zamerke klasicnim ekonomskim modelima - oni su neadekvatni da opisu kompleksan sistem kakav je ekonomski.
To, medjutim, ne znaci da se ekonomski fenomeni ne mogu modelilrati uopste. Talebov pokusaj (o kome si ti pisao) je jedan od nacina da se razume ekonomija u kompleksnijem vidu.
Ekonomija nema prediktivnu moc kakvu ima, recimo, astronomija koja moze da precizno predvidi pomracenja Sunca za narednih hiljadu godina. Medjutim, ni meteorologija nema prediktivnu moc te snage - vremenske prognoze se ne daju za period duzi od 5 dana (mislim, daju se, ali su prilicno nepouzdane i skoro bezvredne). Ipak, niko ne kaze da meteorologija nije prirodna nauka koja nema prediktivnu moc. Problem je sto ona proucava nelinearni dinamicki sistem (atmosferske fenomene) koji je inherentno nepredvidljiv na duze staze.
Slicno i sa ekenomijom. Ako bi posmatrali ekonomiju Islanda, na primer, tokom poslednjih 10 godina, postojao je preiod stalnog rasta, novac je priticao ljudi su ziveli dobro, i svi ekonomski pokazatelji su bili "pozitivni". Medjutim, zemljotres (ekonomski) se desio na drugoj strani i taj cunami talas je potopio islandsku ekonomiju. (Tako su i dinosaurusi nestali - njih nije unistila losa biologija vec nebioloska, kosmicka pojava, koja je promenila osnovne bioloske parametre na Zemlji, i sva evolucija od mnogo miliona godina koja ih je napravila prilagodjenim jednim uslovima je postala beskorisna).
Dakle, na duze staze, ekonomija nema prediktivnu moc, kao sto je nema meteorologija. Postoji mnogo nepredvidljivih parametara u u zivotu ljudskog ekonomskog sistema. Nove tehnologije, ratovi i razne druge politicke krize, epidemije, prirodne pojave -setimo se Katrine (za nekoliko sati je ekonomska vrednos real estate-a u New Orleansu jednostavno unistena)- i slicno koji mogu dramaticno da uticu na ekonomski razvoj nekog lokaliteta. To ne znaci da ekeonomija nema nikakvu prediktivnu moc. Samo je potrebno shvatiti njena ogranicenja.
drug.clan drug.clan 13:20 05.06.2009

Re: Da prostite ili nemojte, mnogo mi trne

Ovo je dobar slagvort da se ukljucim u diskusiju (o temi koju malo znam).
Saobracaj, takodje, ne postoji bez coveka, "nije univerzalan i ne podleze prirodnim zakonima", pa ja znam mnogo fizicara koji se bave problemom saobracaja kao kolektivnim fenomenom. Pogledati detaljnije, na primer, Statistical physics of traffic flow


Ne mogu bas da provalim da li se vi ovde zaj... sa nama ili kao fizicar to stvarno mislite.

Mogu fizicari da se bave i muzikom ali to ne znaci da je muzika fizika. Uostalom ni statistika koju ste naveli kao primer nije prirodna nauka.

Prirodna nauka se bavi prirodnim fenomenima i objasnjava ih prirodnim uzrocima. Zasto ti fenomeni ne bi ukljucivali i coveka i njegovo socijalno, psiholosko, ili ekonomsko ponasanje?


Zato sto se svaka nauka koja se bavi covekom i njegovim socijalno, psiholosko, ili ekonomsko ponasanjem po definiciji naziva drustvena nauka.

Mogli mi i televizor zvati radio ali smo se dogovorili da ga nazivamo televizor.
Sa druge strane slazem se da je zastita zivotne sredine drustvena kategorija jer se bavi iskljucivo ljudskim ponasanjem!

Uopste ne kontam poentu cele ove diskusije koje je u rangu "trla baba lan da joj prodje dan"

A sto se tice sposobnosti prirodnih nauka, matematike i statistike da opisu i predvide ekonomiju samo moram reci da je po misljenju danasnja ekonomija najvise politika, potom psihologija a najmanjim delom skup ekonomskih zakona. Mozda bi bilo svrsishodnije da se pozabavimo politikom i psihologijom kako bi lakse i bolje predvideli i resili probleme.
Objasnjavanje ekonomije prirodnim zakonima je corsokak u koji su nas uputili oni koji pomocu prva dva mehanizma koja sam naveo kontrolisu ekonomska kretanja!
vishnja92 vishnja92 13:24 05.06.2009

Re: Da prostite ili nemojte, mnogo mi trne

Uopste ne kontam poentu cele ove diskusije koje je u rangu "trla baba lan da joj prodje dan"

svrsishodnost je precenjena kategorija
Time Bandit Time Bandit 14:48 05.06.2009

Re: Da prostite ili nemojte, mnogo mi trne

Daklem,
ovde svako može da kaže šta hoće i ostane živ.
A sve je počelo nesrećnim razumevanjem originalnog engleskog teksta u kome se kaže da neoklasična analogna ekonomska teorija više nije aktuelna zbog nedostatka bitnog činioca - uticaja na okolinu, i nemogućnosti uključivanja cene štete koja je nastala.
Kritika ovoga teksta se može odnositi na tvrdnjnu autora da je ovaj uticaj na okolinu izražen tokom ekonomskih kriza, a sa stanovišta (saglasan) da su krize stalne sa manjim ili većim pikovima...
oort oort 19:09 05.06.2009

Da prostite iliti Spoznajni nesklad br 0

već 94 godine živi čovečanstvo sa sjajnim znanjem da živimo u četvorodimenzionom prostoru, da je vreme obavezna odrednica mesta gde smo.
žao mi je što postoji tako mnogo ljudi koji nisu na istom mestu kao i roditelji mrtve devojčice.
i razočaran sam što na tom mestu nije pisac ovog bloga, jedna od najviših državnih službenica.
i naravno da je vrhunska istina da nikakvi izbori to ne mogu da promene.
da. valja bežati sa ovog mesta.
Unfuckable Unfuckable 19:19 05.06.2009

Re: Da prostite iliti Spoznajni nesklad br 0

aman bratko o'ladi malo sa uvaljivanjem krivice, pliz - dosadan si
marco_de.manccini marco_de.manccini 19:27 05.06.2009

Re: Da prostite iliti Spoznajni nesklad br 0

Занимљиво је да се служи истим методама које замера религији. Уз помоћ манипулације неком измишљеном кривицом прописује ко ће, када и о чему да мисли.

О, покајте се грешници што имате неприличне мисли у овај час, па ме послушајте ме шта ћу вам рећи о димензији универзума ...
Unfuckable Unfuckable 19:58 05.06.2009

Re: guilty feeling

pa pazi : sad smo mi grešni što smo ovde u ovom osetljivom trenutku (a koji trenutak nije osetljiv?), a on kao nije ?

mislim, pazi ovo uvaljivanje :
žao mi je što postoji tako mnogo ljudi koji nisu na istom mestu kao i roditelji mrtve devojčice.

marco_de.manccini marco_de.manccini 20:09 05.06.2009

Re: guilty feeling

valja bežati sa ovog mesta.

И све прети да ће отићи. Само што није.

Ееј, не одлази, како ћемо знати о чему смемо да причамо на Светски Дан Околине на блогу посвећеном том дану. Дај неке смернице, нама није очигледно.
vishnja92 vishnja92 20:12 05.06.2009

Re: guilty feeling

a on kao nije ?

ne razumes ti tu ontolosku zavrzlamu. on nije ovde a zapravo jeste, i obrnuto.
da je vreme obavezna odrednica mesta gde smo.

ja htela jos vise da zapetljam pa ne umem. ovo je savrseno :)))
sad ce da krenu trolovi sa kvantnom fizikom.

u medjuvremenu - moralizatorski kontra-napad:
oort, jel tebi nije muka od sebe dok govoris takve stvari, ustvari - dok ih mislis?
ovo sto si gore rekao?
gordanac gordanac 22:37 05.06.2009

Spoznajni nesklad br 3.

oort:
Da prostite iliti Spoznajni nesklad br 0
već 94 godine živi čovečanstvo sa sjajnim znanjem da živimo u četvorodimenzionom prostoru, da je vreme obavezna odrednica mesta gde smo.
žao mi je što postoji tako mnogo ljudi koji nisu na istom mestu kao i roditelji mrtve devojčice.
i razočaran sam što na tom mestu nije pisac ovog bloga, jedna od najviših državnih službenica.
i naravno da je vrhunska istina da nikakvi izbori to ne mogu da promene.
da. valja bežati sa ovog mesta.


Nije u pitanju vaše razočaranje što jedno od moje četvoro dece ipak NIJE mrtvo.
Nije čak ni u pitanju vaš spoznajni nesklad kojim ne vidite dve oprečne misli u vašoj glavi:
1. žao vam je što je jedno dete mrtvo
2. razočarani ste što to nije moje dete

To nije prezir, nije ni netrpeljivost, zato komuniciram.

To je mržnja i verbalno nasilje.

I ja mržnji i nasilju uvek kažem - NE, neprihvatljivo je i nedopustivo i nema tolerancije iskazanoj mržnji.

Niste ni prvi ni poslednji koji ne ume da sakrije mržnju prema meni lično, uvek u lošem pokušaju da se ta mržnja proba sakriti principima, velikim rečima ili ponekad samo - promocijom prostote.
I nema pisanih ili nepisanih pravila, blogovskih ili bilo kakvih, koji bi vas sprečili da tu mržnju ne pokažete.
Osim da vam kažem - NE, uzalud vam je, ja mrzeti za uzvrat - ne umem, neću i nikad nisam.



oort oort 22:49 05.06.2009

Re: Spoznajni nesklad br 3.

znate vi vrlo dobro šta onako nezgrapno hoću da kažem, a to nema veze sa mržnjom prema niti vama a posebno ne prema vašoj deci. ali dobro, stvarno neću više nikad.
i veliki pozdrav advokatskom timu.
Unfuckable Unfuckable 23:23 05.06.2009

Re: magaratz strikes back

bratko, ja da ovako dobijem po pevalici - ćutao bih, bar - ako ne i skočio sa zgrade, na glavu (ni osetilo se ne bi)
ali :
ti si neponovljivi psihijatrijski slučaj teškog kompleksaša izmučenog vizijama kvaziveličine i shodno tome - odgovornosti - koju si sam učitao pojedinim blogerima - ponoviću, laganije : blo - ge - ri - ma
ovde.
Ovo što baljezgaš ama baš ne kazuje o njima ništa, ali o tebi - itekako.
I još koristiš roditeljsku bol za umrlim detetom da se malo ispoljiš, pošto ti drugačije ne ide ?

Bedniče
oort oort 08:45 06.06.2009

Re: magaratz strikes back

šta ti čoveče, nick ti udario u glavu? smiri se, odspavaj.
pusti me da iskažem primedbe jednom autoritarno izabranom predstavniku naroda.
vishnja92 vishnja92 09:01 06.06.2009

Re: magaratz strikes back

ako nesto moze da me iznervira u subotnje jutro to je onda dial-up ulazak na blog zarad jednog jedinog komentara - e da bih shvatila da su dva minuta mog zivota bespovratno potrosena na tudju glupost i bezobrazluk.

aj pali bre, ili daj neki lep i smislen trol (tj: ako si uopste svestan da lepo i smisleno obitava ovde cak i uprkos tebi, smes da se pridruzis - nije kasno)

edit - al vidim, oort je naknadno izmenio gornji komentar, bez obavestenja o tome.
Hansel Hansel 15:31 06.06.2009

Re: Spoznajni nesklad br 3.

gordanac
oort:
žao mi je što postoji tako mnogo ljudi koji nisu na istom mestu kao i roditelji mrtve devojčice.i razočaran sam što na tom mestu nije pisac ovog bloga, jedna od najviših državnih službenica.i naravno da je vrhunska istina da nikakvi izbori to ne mogu da promene.da. valja bežati sa ovog mesta.
Nije u pitanju vaše razočaranje što jedno od moje četvoro dece ipak NIJE mrtvo.Nije čak ni u pitanju vaš spoznajni nesklad kojim ne vidite dve oprečne misli u vašoj glavi:1. žao vam je što je jedno dete mrtvo2. razočarani ste što to nije moje dete.
Poštovana (u mnogo čemu, iskreno) gordanac,

Za ovu diskusiju saznadoh na drugom blogu gde nisam baš bio oduševljen, kako je ispao taj post, nekakvim Vašim navodnim ignorisanjem problema koji se tamo tretira, ali pošto načelno tamo rekoh neke stvari ne napadajući direktno Vas (mada je Vaše pominjanje bilo povod), a ne pronašavši ovde na brzinu ovu problematičnu diskusiju... Kada je kolega Unf objasnio o čemu se radi i da je on bi učesnik u toj diksusiji, lakše je pronađoh. Ne poznajući "blogovski" background oort-a koji se, vidim, mnogima zamerio, dozvoljavajući čak i mogućnost da je Vaše tumačenje njegovog posta u slovo ispravno, moram da Vas pitam da li ste za trenutak pomislili da to možda ipak nije tako i da ste, ipak, oklevetali čoveka za taj, toliko morbidni, stepen mržnje. Ili ja ništa ne razumem ili ste ovog puta, i Vi malo preterali, preterano senzibilisani zaista mogućim (i realnim) svakojakim drugim mržnjama. Znamo gde živimo. I, ne ulazim sada u to da li smo svi bili "dužni" da tamo budemo. Možda i nismo, možda sam i ja u tom smislu bio tmao "prestrog".

Ja sam inače privatno nezadovoljan svim političkim subjektima u ovoj zemlji - pišem to da naglasim da ovaj moj post nema veze s politikom - umišljam da Vas ovo sve pitam i zbog Vašeg dobra - da Vam se ne potkrade, možda, neka vrste deluzije o mnjenjima koja nisu onakva kakva Vam se, možda čine. Pitam vas to, znajući za pojavu prevelike osetljivosti (ili prevelike oguglalosti) eksponiranih osoba na svaku kritiku. Ne verujem da ste svesno zamenili tezu, zato Vam se obraćam. Jer mi je "drag Platon, ali mi je draža istina". Jer je možda istina i da ja ne mogu da prepoznam nešto što ste Vi prepoznali a što, možda, stoji.

Pozdrav i sve najbolje,
Ivan
gordanac gordanac 16:22 06.06.2009

Hansel...

...samo čitam šta piše, a pošto izražavate sumnju da ne umem da čitam šta piše, odgovaram vam da sam čitala NEKOLIKO puta, možda i više od nekoliko puta, vrlo pažljivo i gledajući i u kontekst u kojem je to napisano.
I evo još jednom:
Bloger oort mi je rekao:

"žao mi je što postoji tako mnogo ljudi koji nisu na istom mestu kao i roditelji mrtve devojčice.i razočaran sam što na tom mestu nije pisac ovog bloga, jedna od najviših državnih službenica."

Nedvosmisleno je ipak.
Razočaran je što ja nisam na mestu roditelja mrtve devojčice.

To je, Hansel - mržnja.
I ja mržnji kažem NE. Uzalud je.

I kao što svako spletkarenje ipak nije i politika, tako ni mržnja nije - kritika.
Samo je mržnja.Na koju ja nikada ne uzvraćam, ali joj kažem - NE.
Hansel Hansel 17:47 06.06.2009

Re: Hansel...

Ne znam... Ja ne kažem da sumnjam da Vi umete da čitate, pomislio sam da u napisanom ne vidimo isto, da su nam vizure različite, znate da jezik nije uvek jednoznačan. Jer, ako je rekao da mu je žao što mnogi ljudi nisu na istom mestu gde i roditelji mrtve devojčice, to bi značilo, ako bismo tumačili na način koji Vi sugerišete, da treba da svi (a ne samo Vi) budemo u situaciji da nam, ne daj Bože, neko dete umre (ja za sada nemam dece). Onda bi značilo da nas sve mrzi, pa da mrzi i sebe (ovo bi sve bio nekakav reductio ad absurdum). Ja sam shvatio da je to mesto drugi blog u kome se o tome pričalo - i za Vas i za nas. Možda čak i "duhovno mesto" (u smislu solidarnosti), ali ta mogućnost mi je manje verovatna, mada u suštini nije daleko od prvog mog shvatanja.

Jedan asistent (danas profesor) na mom fakultetu voleo je da kaže da ništa tako dobro ne uspeva među ljudima kao nesporazum... Čini mi se da je ovde reč o tome...
ervetor ervetor 09:41 07.06.2009

Re: Da prostite ili nemojte, mnogo mi trne

Ekonomija ne postoji bez coveka, nije univerzalna i ne podleze prirodnim zakonima vec ljudskim znaci nikako ne moze biti prirodna nauka.


Postoji li bilo koja druga nauka bez coveka ?
Sve te nauke su zapravo instrumenti koje je covek uoblicio kako bi pojave u prirodi ali i drustvu ucinio predvidivim.
Nauke samo opisuju pojave i pokusavaju da ih predvide.
U tom smislu, fizika na primer nikada nije objasnila sta je zapravo sustinski elektromagnetno polje. Ona nam je omogucila da izracunamo intenzitet,smer, frekvenciju... i da uocimo medjuzavisnosti uzroka i posledica.

U tom smislu, onaj ko stvarno hoce da stvari sagleda malo dublje, videce bezbroj dodirnih tacaka i preplitanja prirodnih i drustvenih nauka.
Osnovni zakoni termodinamike,entropija, zakoni raspodele pritisaka u sudovima, jednacina stanja idealnog gasa, teorija verovatnoce gotovo identicno vaze u ekonomiji.
Ja razumem da ste vi hteli da kazete da ekonomija nije nauka zato sto neki diktator recimo na primer golom silom moze da odrzava nivo kursa svoje valute na odredjenoj visini. Ali, mozemo mi silom da odrzavamo i stalno jednu istu zapreminu suda u kome raste temperatura. Prirodna nauka nam zatim pomaze da odgonetnemo sta ce u tom slucaju biti sa pritiskom.
Tako i u slucaju dirigovanog kursa i dirigovane ekonomije, postoje naucne discipline koje ce nam dati odgovor na pitanje sta ce se desavati sa ostalim velicinama stanja tog sistema.
Ekonomija dakle bas kao i fizika, koristi matematicke modele. Matematika je prirodna nauka. Postoji li ona bez coveka ?
Time Bandit Time Bandit 14:18 04.06.2009

možemo učiniti svakodnevno bar nešto

drug.clan drug.clan 15:04 04.06.2009

Re: možemo učiniti svakodnevno bar nešto

Time Bandit

Jako me nervira kada se interesna teorija zvana "antropogeno globalno otopljavanje" protura pod plastom zastitu zivotne sredine iako nemaju nista zajednicko.

Manite se toga. Ekologija je cuvanje planete od stetnih hemikalija a ne od gasa CO2 koji je omogucio zivot i koji pored i sunca i vode i dalje odrzava zivot. CO2 je nasusna potreba a ne zagadjivac kako deca pogresno danas uce u skolama.

Uostalom "World Environment Day" je kreiran da bi se podigla svest ljudi o "globalnom zahladjenju" koji je bio hit 60-tih i pocetkom sedamdesetih.
Jukie Jukie 17:06 04.06.2009

Re: možemo učiniti svakodnevno bar nešto

drug.clan

Ekologija je cuvanje planete od stetnih hemikalija.

Ne, nije. Ekologija je nauka koja proučava:
-načine na koje su živa bića prilagođena na svoju životnu sredinu (npr. kako se kaktus ne isuši kada otvori stome da uzme CO2, zašto lav nema duže noge kao gepard itd.)
-načine na koji ekosistemi funkcionišu kao skup populacija svih prisutnih vrsta (a celina je ovde više od pukog zbira pojedinačnih vrednosti)
-načine na koje se neprekidno menja starosni, polni itd. sastav populacije svake vrste


a ne od gasa CO2 koji je omogucio zivot i koji pored i sunca i vode i dalje odrzava zivot. CO2 je nasusna potreba a ne zagadjivac kako deca pogresno danas uce u skolama.

Da bi naš svet postojao onakav kakav je, CO2 mora da bude na određenom nivou. Postojali su periodi tokom Zemljine istorije kada ga je bilo više nego sada ili manje nego sada, i tada su živeli različiti organizmi nego danas.
Ideja sa CO2 je da ne želimo da naš svet kakvog ga znamo pukne zbog povećanja koncentracije CO2.
Predrag Brajovic Predrag Brajovic 17:12 04.06.2009

Re: možemo učiniti svakodnevno bar nešto

drug.clan
Ekologija je cuvanje planete od stetnih hemikalija a ne od gasa CO2 koji je omogucio zivot i koji pored i sunca i vode i dalje odrzava zivot. CO2 je nasusna potreba a ne zagadjivac kako deca pogresno danas uce u skolama.

Можда би овакав став требало исправити, јер ради се о прекомерним (дисбалансираним) концентрацијама CO2 у атмосфери на чију се штетност упућује. Чак је и кисеоник у неравнотежним количинама погубан по живот. Дакле, и насушном потребом се можемо овердозирати.
drug.clan drug.clan 17:31 04.06.2009

Re: možemo učiniti svakodnevno bar nešto

Predrag Brajovic

Дакле, и насушном потребом се можемо овердозирати.


Istina, samo sto ne postoji ni jedan naucni dokaz da su sadasnja koncetracija i njen kratkorocni rast losi po zivi svet, da izaziva bilo kakav negativan uticaj na bilo sta (osim na novcanik sirotinje kojoj naplacuju carbon tax i credits) i da utice na povecanje temperature.

Da bi naš svet postojao onakav kakav je, CO2 mora da bude na određenom nivou. Postojali su periodi tokom Zemljine istorije kada ga je bilo više nego sada ili manje nego sada, i tada su živeli različiti organizmi nego danas.

Ali danas deci u skolama ispiraju pamet da je CO2 strasan zagadjivac koji ce nas sve pobiti u stvaricnoj kataklizmi koja nam sledi, niko vise ne spominje nasusnu potrebu za njim.


Ideja sa CO2 je da ne želimo da naš svet kakvog ga znamo pukne zbog povećanja koncentracije CO2.
Da li mi tom zeljom da odrzimo status quo sprecavamo razvoj zivota na zemlji posto nemamo dokaz da je proces antropogeni? Tako gledano ispadne da je borba protiv globalnoz zagrevanja u stvari najgore unistavanje prirode.
Predrag Brajovic Predrag Brajovic 17:42 04.06.2009

Re: možemo učiniti svakodnevno bar nešto

drug.clan
Да, знам да поводом овог постоје две струје мишљења, а видео сам и твоје претходне аргументације, па и немам сумњу на којој си страни. На жалост, само је једна истина, а прихватимо ли "погрешну", надрљали смо.
Jukie Jukie 17:49 04.06.2009

Re: možemo učiniti svakodnevno bar nešto

drug.clan

Ali danas deci u skolama ispiraju pamet da je CO2 strasan zagadjivac koji ce nas sve pobiti u stvaricnoj kataklizmi koja nam sledi, niko vise ne spominje nasusnu potrebu za njim..

Pa CO2 i JESTE strašan zagađivač koji će nas sve pobiti u stravičnoj kataklizmi koja nam sledi (zajedno sa svojim drugarima freonima i ostalim gasovima staklene bašte).
Nasušna potreba se predaje u školi iz predmeta biologija, i to najmanje dva puta:
-u petom razredu kada se uči o fotosintezi (iz CO2, svetlosti i vode nastaju hrana i kiseonik), strana 53 gore u udžbeniku Zavoda, cela strana 97 u udžbeniku Kletta,
- i u sedmom razredu kada se ponovo radi fotosinteza ali kao deo sistema kruženja materije u prirodi (strana 39, levo od slike kolibrija koji pije nektar iz cveta)


Ideja sa CO2 je da ne želimo da naš svet kakvog ga znamo pukne zbog povećanja koncentracije CO2.Da li mi tom zeljom da odrzimo status quo sprecavamo razvoj zivota na zemlji posto nemamo dokaz da je proces antropogeni? Tako gledano ispadne da je borba protiv globalnoz zagrevanja u stvari najgore unistavanje prirode.

Teri Pračet, u Science of Discworld, kaže da šta god čovek uradi nema veze, jer ova planeta i onako funkcioniše po principu periodičnih katastrofa kada se "pobriše tabla".
drug.clan drug.clan 18:20 04.06.2009

Re: možemo učiniti svakodnevno bar nešto

Jukie

Pa CO2 i JESTE strašan zagađivač koji će nas sve pobiti u stravičnoj kataklizmi koja nam sledi (zajedno sa svojim drugarima freonima i ostalim gasovima staklene bašte).


Pa bilo bi lepo da deci u skoli predaju naucne cinjenice za koje postoje naucni dokazi a ne kvazi-naucne politikantske teorije tipa legendi iz biblije. Ako imas neki naucni dokaz rado bi ga pogledao i pokazao deci.


Nasušna potreba se predaje u školi iz predmeta biologija, i to najmanje dva puta:
-u petom razredu kada se uči o fotosintezi (iz CO2, svetlosti i vode nastaju hrana i kiseonik), strana 53 gore u udžbeniku Zavoda, cela strana 97 u udžbeniku Kletta,
- i u sedmom razredu kada se ponovo radi fotosinteza ali kao deo sistema kruženja materije u prirodi (strana 39, levo od slike kolibrija koji pije nektar iz cveta)


Komentar oko ucenja u skoli se prvenstveno odnosio na zapad jer kod nas zaostaju (ovaj put neka vajda od zaostalosti). Deca uce dokazanu naucnu istinu koja opisuje najzanimljiviju pojavu u svemiru - zivot dva puta za 12 godina skolovanja i to napisanu sitnim slovima pored lepe slike a nedokazana kvazi-naucna politikantska teorija se pominje bar jednom dnevno sve sa pretnjama kataklizmom i stvaricnom smrcu. Bas me zanim sta ce deca posle ovakvog obrazovanja misliti o CO2?


Teri Pračet, u Science of Discworld, kaže da šta god čovek uradi nema veze, jer ova planeta i onako funkcioniše po principu periodičnih katastrofa kada se "pobriše tabla".

Ako je tako zasto se onda "boriti" protiv CO2 i otopljavanja?
Time Bandit Time Bandit 20:03 04.06.2009

Re: možemo učiniti svakodnevno bar nešto

drug.clan
Time Bandit

Jako me nervira kada se interesna teorija zvana "antropogeno globalno otopljavanje" protura pod plastom zastitu zivotne sredine iako nemaju nista zajednicko.

Manite se toga. Ekologija je cuvanje planete od stetnih hemikalija a ne od gasa CO2 koji je omogucio zivot i koji pored i sunca i vode i dalje odrzava zivot. CO2 je nasusna potreba a ne zagadjivac kako deca pogresno danas uce u skolama.

Uostalom "World Environment Day" je kreiran da bi se podigla svest ljudi o "globalnom zahladjenju" koji je bio hit 60-tih i pocetkom sedamdesetih.


oni bar znaju zbog čega za razliku od ovog druga koji je navodno "druga škola mišljenja", a mogao bi kao i drugi laici bar malo da se informiše pre nego postuje ordinarne gluposti


drug.clan drug.clan 21:08 04.06.2009

Re: možemo učiniti svakodnevno bar nešto

Time Bandit

oni bar znaju zbog čega za razliku od ovog druga koji je navodno "druga škola mišljenja", a mogao bi kao i drugi laici bar malo da se informiše pre nego postuje ordinarne gluposti


Problem i jeste u tome sto se svi o ovome samo informisu i to putem sredstava masovnog informisanja i propagandnih filmova u kojima uvek stradaju zivotinje sa mekim krznom i velikim lepim ocima a niko o ovome ne razmislja. Svi ponavljaju kao papagaji pricu a niko da se upita kako, da li i zasto (naravno neki se pitaju ali imaju interes da to javno ne kazu jer je danas potpuno nemoguce dobiti grant za istrazivanje koje dovodi u sumnju "antropogeno globalno otopljavanje". Pa posto ja znam samo gluposti da li bi mi neko pomogao tako sto ceda nakaci neki ozbiljan link na neki naucni rad koji predstavlja dokaze za tvrdnje koje iznosi da bi se ja mogao malo obrazovati. Vec ko zna koji put na ovom blogu ja molim da mi se pokazu dokazi ali ih neko izgleda vesto krije (bice da je exxon taj koji kontrolise i blog B92).


I sami znate sa ovog bloga da sam ja protivnik nafte i fosilnih goriva i uporan zastupnik realisticnih solarnih tehnologija ali razlog za to nije da bi na trgovini CO2 kreditima zaradio milijarde kao sto je to slucaj sa ekipom koja gura celu tu ideju o "otopljavanju" vec zato sto je solarna energija "besplatna" i omogucuje odrziv i ravnomeran razvoj svih delova sveta.

A kada vec pominjete finansijske interese vezane za "antropogeno globalno otopljavanje" ja cu samo da pomenem da je ove godine (u sred recesije u kojoj stotine miliona ljudi ispasta) carbon market vredeo 118 milijardi dolara i da je porastao 80% za godinu dana. Te pare su otisle u dzepove mesetara i trgovaca i nisu uzete od prljavih kompanija vec su pare uzete od naroda kroz vece cene svih proizvoda i energije.
Istovremeno investicije u obnovljive izvore energije se i dalje usmeravaju na one tehnologije koje ne mogu da daju rezultate i postanu ozbiljna konkurencija nafti, znajuci da ce im takav pristup omoguciti dugo odrzavanje carbon marketa i ostvarivanje ogromnog profita prodajuci vazduh sirotinji.

Da su te pare samo iz 2008. godine ulozili u solarne izvore energije mogli su izgraditi skoro 90 GW sto bi pokrilo skoro 10% potreba evrope (UCTE) za strujom. Ovako samo desetina tih para je otisla u stvarne obnovljive izvore energije a ostalo u dzepove mesetara i trgovaca a prica o otopljavanju se nastavlja dok carbon market raste i dok se od naroda uzimaju pare kroz porez i cene proizvoda i energije. Za 2-3 godine bi mogli da rese problem i smanje emisiju CO2 za 20% da im je to stvarno cilj. Problem energije niko ne zeli da resi jer na ovaj (prodajom nafte) ili onaj (trgovinom kreditima) nacin zaradjuju ogromne pare na njemu.

U pitanju nije borba izmedju dobra (ECX i CCX) i zla (Exxon) vec borba izmedju dve grupe zlih ljudi gde jedni hoce da nam uzmu pare prodajuci nam retku i skupocenu naftu a drugi prodajuci nam pravo da disemo (emitujemo CO2) da bi "spasili" svet!
Time Bandit Time Bandit 15:33 05.06.2009

Re: možemo učiniti svakodnevno bar nešto

U pitanju nije borba izmedju dobra (ECX i CCX) i zla (Exxon) vec borba izmedju dve grupe zlih ljudi gde jedni hoce da nam uzmu pare prodajuci nam retku i skupocenu naftu a drugi prodajuci nam pravo da disemo (emitujemo CO2) da bi "spasili" svet!


Karbon market koji pominješ je dobrovoljan i ovde je moguće naći nešto više o trenutnoj situaciji, predviđanjima, itd.
Izjednačavati ovaj market i velike industrijske zagađivače teško da može da bude i diskutabilno...
prodajuci nam retku


misliš bezolovni
niki m niki m 14:20 04.06.2009

A, sta vi radite?

Možda nemamo moći da "popravimo" atmosferu baš brzo ili nemamo uticaja na akcidente raznih vrsta (hemijske, nuklearne, kakve god, pogotovo ne na prirodne katastrofe), ili smo daleko od mesta na kojima se donose odluke o nasilju nad prostorom, ali sasvim sigurno možemo učiniti svakodnevno bar nešto čime ćemo iskazati svoje poštovanje za naš mali, lokalni prostor. Ako smo država - regulacijama i kontrolom neselektivne primene regulacija kojom se saniraju štete ili se čuva i unapređuje životna sredina, ako smo opština ili grad - posebnim lokalnim regulacijama, ako smo u našoj kući ili ulici - dobrovoljnim poštovanjem pravila koje kao poruku nosi 5.jun, Dan zaštite životne sredine.


Gotovo poetski prikaz brige o zivotnoj sredini. Medjutim, da bi vam verovao(li) mislim da je potrebno da objasnite sta ste kao visoki funkcioner DS, i to iz Vojvodine, uradili u vezi izgradnje fabrike za reciklazu akumulatora (znaci opasan otpad) i to na prostoru koji je predvidjen za regionalni vodozahvat u Indjiji. Da li odobravate postupke vasih partijskih drugova koji su dozvolili i dozvoljavaju izgradnju ovog objekta uprkos dva vazeca resenja o obustavi izgradnje. Da li ste zastitili pokrajinskog inspektora za urbanizam koji je o ovom skandaloznom cinjenju napisao izvestaj od 15 strana i doziveo progon od strane pokrajinskih funkcionera, pretpostavljam vasih drugova? Ako brinete o planeti, da li brinete i o Indjiji i Beogradu koji bi trebalo da se snabdevaju vodom iz izvorista na kome su (ste) podigli ovakvu fabriku. Da li imate nesto protiv toga sto je predvidjeno da se otpadna sljaka koja ce nastajati u toku tehnoloskog procesa ove fabrike odlaze na gradsku deponiju (bolje receno djubriste) u Indjiji? O cemu vi, zapravo, govorite gospodjo Gordanac?
gordanac gordanac 15:20 04.06.2009

spoznajni nesklad br.2

O cemu vi, zapravo, govorite gospodjo Gordanac?

Piše u osnovnom tekstu.
I u jednom delu postoje i opisi za primer koji vi navodite - dakle kad govorim o "žudnji" za energijom, o žudnji da se "ima", o ekonomiji i o regulacijama.
Srbija ima vrlo stroge propise kad je u pitanju Analiza uticaja na životnu sredinu, kontrola primena tih propisa (to je moj lični stav) bi morala biti još mnogo bolja.

Slučaj koji navodite nalazi se na ovom linku (između ostalih do kojih se lako može doći):
Blic, 11.07.2008.
U svakom slučaju, da se lako proveriti ko laže, a ko govori istinu, i institucionalno (i lokalno i pokrajinski i republički) i medijski.
niki m niki m 16:08 04.06.2009

Re: spoznajni nesklad br.2

Slučaj koji navodite nalazi se na ovom linku (između ostalih do kojih se lako može doći):
Blic, 11.07.2008.


Ok. Vidim da vam je poznat slucaj koji sam pomenuo. Jedino mi je pomalo cudno da neko, ko se, toliko, ovde, ali u drugim nastupima, zalaze za zastitu zivotne sredine, nema nikakav stav o konkretnom slucaju iz sopstvenog neposrednog okruzenja. No, dobro, to ste valjda vi.
Unfuckable Unfuckable 19:24 04.06.2009

Re: spoznajni nesklad br.2

a ja mislio da si ti malo zatečen činjenicom da Domaćica vrlo zna o čemu si pisao, to je neki moj mali dojam
vishnja92 vishnja92 14:45 04.06.2009

zaštita životne sredine - društvena nauka

nego sta je :)
evo ti u to ime

i jedan cudan linak

i da - mentalna higijena takodje doprinosi opstoj ekoloskoj svesti, a kad je okruzenje u deficitu sa istom, uvek nam preostaje lotosov efekat
dragan7557 dragan7557 15:08 04.06.2009

Re: zaštita životne sredine - društvena nauka

I naravno, svakog 5.juna izgleda kao da ga premalo ljudi shvata baš onako, ozbiljno, izgleda kao da UNEP i UN nemaju onoliki uticaj na regulacije koliki im prethodne dogovorene regulacije "daju" da imaju, izgleda kao stvar "nedovoljno ozbiljna" u poređenju sa temama kojima se bave organizacije i ljudi gde je (sa pisanim

Ovaj put nije tako.

Sutra je planiran početak planetarne distribucije monumentalnog filma "6 milijardi drugih" isto tako monumentalnog fotografa pejzaža kojeg sa pravom smatraju za najboljeg na planeti

Yann Arthus-Bertrand
6 Billion Others

Ovaj monumentalni projekt nema copyrights( Public Domain) i na neverovatan način spaja ekologiju i humanizam.
5.000 intervjua (ima i iz Srbije) Film koji je za vas i vašu decu (biće distribuiran školama besplatno) topao drag sa običnim ljudima, 6 milijardi drugih je svojevrstan protest protiv stanja na planeti.Downlood FREE za celu planetu.

Bez politikanata "prepametnih političara" i "velikih, uspelih, poznatih, zabrinutih" i sl., uglavnom onih koji na ruđi račun pune džepove.

Uvodnu prezentaciju možete videti na:

TED ideas worth spreading


http://www.ted.com

pod naslovom Yann Arthus-Bertrand captures fragile Earth in wide-angle.

dragan7557 cerski
mariopan mariopan 15:23 04.06.2009

Re: zaštita životne sredine - društvena na

Evo da napisam nesto o tome sta konkretno rade drugi, u nasem okruzenju i sta mi mozemo, bez mnogo truda i izdataka da uradimo za ocuvanje sredine u kojoj zivimo...........pa kada bi svi ljudi na svetu....ali to je vec malo teze?

Nije tesko.
Prvo su mi deca rekla da se otpaci sortiraju vec u kuci. Kada bacam papir, ambalazu, konzerve, celofan, kesice, kartone od mleka, novine, staklene flase i tegle.....sve to ide u jednu kantu. Jos u kuci. U fabrici za reciklazu ce da se razvrstava.

U drugu ide ono sto je organski otpadak, znaci hrana, povrce i ono sto se kvari.

U Plavi kontejner ide sve sto je za reciklazu a u Zeleni ono sto je djubre. Nije to tesko a nije ni skupo.

Primetim da je gomila koja se reciklira visestruko veca od onih otpadaka koji bi istrulili i smrdeli naveliko. Neko ko radi na reciklazi sigurno ce lakse da razvrsta flase, staklo, papir i konzerve nego da ih odvaja iz djubreta koje se usmrdilo. A ima i posao. A priroda je cistija jer nema gomila smeca koje se dimi i davi nas a mi se mrstimo kao da tu gomilu nismo sami napravili nego je neko sa druge palnete dosao i posadio nam je pod prozor.

Hajde prvo da ocistimo nasu zemlju i da je ne zagadjujemo vise nego da iz toga otvorimo i neka radna mesta i izvucemo od reciklaze neke dobiti a ne da to zatrpavamo bagerima.

Vracam se kuci u Srbiju i vidim gomile pored puteva, dime se i sagorevaju dok ih bagerima guraju negde........gde ce da ih guraju kada vise ne bude mesta za novo djubre?
jednatanja jednatanja 22:25 04.06.2009

Re: zaštita životne sredine - društvena na

Vracam se kuci u Srbiju i vidim gomile pored puteva, dime se i sagorevaju dok ih bagerima guraju negde........gde ce da ih guraju kada vise ne bude mesta za novo djubre?


To sam rekla i ranije na nekom blogu, samo kazne i to stroge, kao za prekoračenje brzine. Meni najodvratnija slika iz Srbije ostala za vjek i vjekova u pamćenju, na 2-3 km pre mađarske granice, tone, ali tone plastičnih flaša i otpadaka. Ljudi izbacili iz kola, jer znaju da u Mađarskoj ne smeju.
gordanac gordanac 23:04 04.06.2009

promena ponašanja

jednatanja
Vracam se kuci u Srbiju i vidim gomile pored puteva, dime se i sagorevaju dok ih bagerima guraju negde........gde ce da ih guraju kada vise ne bude mesta za novo djubre?


To sam rekla i ranije na nekom blogu, samo kazne i to stroge, kao za prekoračenje brzine. Meni najodvratnija slika iz Srbije ostala za vjek i vjekova u pamćenju, na 2-3 km pre mađarske granice, tone, ali tone plastičnih flaša i otpadaka. Ljudi izbacili iz kola, jer znaju da u Mađarskoj ne smeju.

To je suština regulacija, bilo kakvih.
Ako nema propisa kojim se zabranjuje zagađivanje sopstvene zemlje nekontrolisanim bacanjem đubreta - ljudi neće sami od sebe postupati ispravno. Tvrdim da ljudi koji bacaju đubre makar gde, duboko preziru sopstvenu okolinu, pa ma šta god pričali inače - to je čist dokaz nepostojanja poštovanja za sopstvenu državu, grad, lokalnu zajednicu, štagod.

Znaju ljudi i da ne treba ubiti drugo ljudsko biće - pa moramo imati regulaciju kojom je ubistvo ZABRANJENO i KAŽNJIVO. Neće se ljudi sami toga setiti. I ne smem da zamislim svet u kojem bi u jednom danu bilo ukinuto krivično zakonodavstvo - o tome pričam,
A stroge regulacije kojima se štiti životna sredina tek treba da bude stvarno - primenjeno.
Kazezoze Kazezoze 23:43 04.06.2009

Re: promena ponašanja

gordanac
Ako nema propisa kojim se zabranjuje zagađivanje sopstvene zemlje nekontrolisanim bacanjem đubreta - ljudi neće sami od sebe postupati ispravno.

tvrdim da propisi samo sprechavaju ljude da na sebe preuzmu odgovornost o zagadjenju prirodne sredine.
tvrdim i da politichari svojim zakonima samo prebacuju stvarni uzrok zagadjenja sa politike na gradjane, kao shto to rade u svim ostalim "prirodno nauchnim" i drushtvenim oblastima. gradjani su samo izmanipulisane ovce kojima se serviraju raznorazni zakoni, kako bi oni koji serviraju te zakone stavili svoje greshke na grbachu gradjana.
pitam se samo do kad ce gradjani da budu slepi i sve ovo da trpe?
gordanac gordanac 00:15 05.06.2009

Re: promena ponašanja

Kazezoze
gordanac
Ako nema propisa kojim se zabranjuje zagađivanje sopstvene zemlje nekontrolisanim bacanjem đubreta - ljudi neće sami od sebe postupati ispravno.

tvrdim da propisi samo sprechavaju ljude da na sebe preuzmu odgovornost o zagadjenju prirodne sredine.
tvrdim i da politichari svojim zakonima samo prebacuju stvarni uzrok zagadjenja sa politike na gradjane, kao shto to rade u svim ostalim "prirodno nauchnim" i drushtvenim oblastima. gradjani su samo izmanipulisane ovce kojima se serviraju raznorazni zakoni, kako bi oni koji serviraju te zakone stavili svoje greshke na grbachu gradjana.
pitam se samo do kad ce gradjani da budu slepi i sve ovo da trpe?

Na žalost, Kazezoze, u krivu si, potpuno.

drug.clan drug.clan 00:27 05.06.2009

Re: promena ponašanja

Kazezoze
gordanac
Ako nema propisa kojim se zabranjuje zagađivanje sopstvene zemlje nekontrolisanim bacanjem đubreta - ljudi neće sami od sebe postupati ispravno.

tvrdim da propisi samo sprechavaju ljude da na sebe preuzmu odgovornost o zagadjenju prirodne sredine.
tvrdim i da politichari svojim zakonima samo prebacuju stvarni uzrok zagadjenja sa politike na gradjane, kao shto to rade u svim ostalim "prirodno nauchnim" i drushtvenim oblastima. gradjani su samo izmanipulisane ovce kojima se serviraju raznorazni zakoni, kako bi oni koji serviraju te zakone stavili svoje greshke na grbachu gradjana.
pitam se samo do kad ce gradjani da budu slepi i sve ovo da trpe?


Na žalost, Kazezoze, u pravu si, potpuno.
dragan7557 dragan7557 07:52 05.06.2009

Re: promena ponašanja

Na žalost, Kazezoze, u krivu si, potpuno.

Čiju žalost ???????????

dragan7557 cerski
vishnja92 vishnja92 10:09 05.06.2009

Re: zaštita životne sredine - društvena nauka

ovo vredi ponoviti
dragan7557

Yann Arthus-Bertrand - 6 Billion Others

rastavilo me na sve moje delice... neverovatno.
ko god ima mogucnosti, neka pogleda. ko ima dial-up nek se zaposli u firmi s brzom vezom.
vredi - zbog ovoga.

dragane, hvala veliko
Bojan Budimac Bojan Budimac 10:17 05.06.2009

Re: zaštita životne sredine - društvena nauka

rastavilo me na sve moje delice...

da podvučem i ponovim, hvala
Kazezoze Kazezoze 11:28 05.06.2009

Re: promena ponašanja

gordanac
Kazezoze
gordanac
Ako nema propisa kojim se zabranjuje zagađivanje sopstvene zemlje nekontrolisanim bacanjem đubreta - ljudi neće sami od sebe postupati ispravno.

tvrdim da propisi samo sprechavaju ljude da na sebe preuzmu odgovornost o zagadjenju prirodne sredine.
tvrdim i da politichari svojim zakonima samo prebacuju stvarni uzrok zagadjenja sa politike na gradjane, kao shto to rade u svim ostalim "prirodno nauchnim" i drushtvenim oblastima. gradjani su samo izmanipulisane ovce kojima se serviraju raznorazni zakoni, kako bi oni koji serviraju te zakone stavili svoje greshke na grbachu gradjana.
pitam se samo do kad ce gradjani da budu slepi i sve ovo da trpe?

Na žalost, Kazezoze, u krivu si, potpuno.


na svu srecu, gordanac, to je samo tvoje subjektivno mishljenje.
ja verujem da za obichno puchanstvo, ljude kojima ti rado dodajesh epitet 'shashav', ima shanse da prihvate svoju odgovornost u suzhivotu sa prirodom samo ako to rade svojom svesnom odlukom, a ne podlozhni zakonima kojima im se namece krivica sa kojom oni u principu nemaju nikakve veze.
gordanac gordanac 12:52 05.06.2009

Re: promena ponašanja

Kazezoze
gordanac
Kazezoze
gordanac
Ako nema propisa kojim se zabranjuje zagađivanje sopstvene zemlje nekontrolisanim bacanjem đubreta - ljudi neće sami od sebe postupati ispravno.

tvrdim da propisi samo sprechavaju ljude da na sebe preuzmu odgovornost o zagadjenju prirodne sredine.
tvrdim i da politichari svojim zakonima samo prebacuju stvarni uzrok zagadjenja sa politike na gradjane, kao shto to rade u svim ostalim "prirodno nauchnim" i drushtvenim oblastima. gradjani su samo izmanipulisane ovce kojima se serviraju raznorazni zakoni, kako bi oni koji serviraju te zakone stavili svoje greshke na grbachu gradjana.
pitam se samo do kad ce gradjani da budu slepi i sve ovo da trpe?

Na žalost, Kazezoze, u krivu si, potpuno.


na svu srecu, gordanac, to je samo tvoje subjektivno mishljenje.
ja verujem da za obichno puchanstvo, ljude kojima ti rado dodajesh epitet 'shashav', ima shanse da prihvate svoju odgovornost u suzhivotu sa prirodom samo ako to rade svojom svesnom odlukom, a ne podlozhni zakonima kojima im se namece krivica sa kojom oni u principu nemaju nikakve veze.


Ispravka za podvučeni deo citata:
- bez "učitavanja", molim
Niti bilo gde koristim termin "obično pučanstvo" niti mislim da takvo šta postoji kao odrednica koju treba koristiti (smatram je inače izrazom arogancije i NIKAD je ne koristim, kao ni sintagmu "obični ljudi", jer to podrazumeva da postoje i "neobični", što ja mislim da je - netačno), niti "epitet" pripisujem nekim NJIMA. Nepotrebno je i da ponovim da uvek govorim o - ljudima, svim, kad god "epitetom" koji u mom jeziku ima isključivo i jednoznačno pozitivno značenje govorim o - svima. Jer smatram i da su svi ljudi ostrva, šašava i divna.
Činjenica da se ti i ja ne slažemo o nekim temama nikako nije razlog da u mojim rečenicama čitaš ono što - ne postoji.
drug.clan drug.clan 15:21 04.06.2009

ekologija

Politika je sredstvo menjanja naših socijalnih veza i još važnije - politikama menjate prostor u kojem živite. Politika naše civilizacije je proizvela najopsežnije, najkorenitije i ponegde sasvim nepovratne promene prostora u kojem svi zajedno živimo.Politika naše civilizacije je prvo načinila štete zemlji, vodi i vazduhu, a zatim počela da donosi regulacije kojima te štete treba popravljati, sanirati i postepeno (gde god to može) dovoditi u stanje pre nego što smo, beskrajno velikom arogancijom, tu štetu sami proizveli.

Ekoloska steta se ne moze popraviti, moze se samo premestiti sto uglavnom dovodi dugorocno gledano do jos gorih posledica. Zato ekolosku stetu treba smatrati najtezim krivicnim delom koje se parama ne moze otkupiti ili kazna ublaziti.
Kao trajni invaliditet planete svaka ekoloska steta ostaje a njene posledice iako se mogu blago razblaziti nikada se ne mogu iskoreniti.

Zato zakoni moraju biti surovi bez ostavljanja mogucnosti sadasnjim mocnicima da uracunaju kaznu u svoje postupke kao sto je to slucaj danas i u najnaprednijim zemljama. Osim toga mora biti univerzalno a ne teritorijalno ograniceno. Ne moze "pazljiva i brizna" Evropa dozvoljavati svojim kompanijama i gradjanima bacanje nuklearnog i drugog toksicnog otpada u Africi ili Aziji. Ekologija nije vodjenje brige o Rajni dok otpad sa obale rajne bacate u Somaliji.
myredneckself myredneckself 19:27 04.06.2009

Re: ekologija

To dobrovoljno poštovanje prostora i pravila ponekad ljudima predstavlja neverovatan problem za steći ga kao naviku, kao ritual, kao oblik ponašanja. I kroz nekakav spoznajni nesklad u oprečnosti i suprotnosti je sa skoro svim njihovim drugima potrebama i žudnjama da imaju, da budu...A u suštini je - jedino rešenje za održivost i kakav-takav životni sklad jedne generacije koja bi takav ritual onda prenela sledećoj generaciji. Ako se i kada to desi, smatrala bih to najvećom "socijalnom revolucijom" koju bi ljudi izveli menjajući svoj odnos prema prostoru i menjajući time odnos jednih prema drugima, u lokalnoj zajednici ili globalno.

Činjenica da postoji 5.jun daje nadu da je takvo šta moguće.


"Kako može da se kupi nebo i toplina zemlje !? Mi nismo vlasnici svežine vazduha i bistrine vode. Kako ih onda možemo prodati ili kupiti? Svaka borova iglica, svako zrnce peska na rečnom sprudu, svaki pramen izmaglice u tamnoj šumi, sveti su u mislima i životu mog naroda. Deo smo zemlje i ona je deo nas. Mirisne trave su nam sestre. Jelen, pastuv i veliki orao - braća su nam!"
Ovo je deo iz odgovora poglavice indijanskih plemena Duwamish i Suquamish, Sijetla

koji je dao na predlog američkih vlasti da kupe indijansku zemlju, a zauzvrat indijanskom narodu ponudili su rezervat.( od ovog linka ima još mnogo zanimljivih linkova, koga zanima)
Po ovom poglavici je, između ostalog ustanovljen 5. jun kao WED, a i grad Sijetl je dobio po njemu ime.
Još kadgod je eto bilo ljudi koji su ovako razmišljali.
Mir i lepotu pozajmili smo iz prirode, ali smo ih u svojoj sebičnosti, i pohlepi, narušavajući prirodni red, izgubili.
A kad smo već "pozvani na žurku", i imamo mogućnost i zgodu da živimo na ovoj lepoti od planete, povratićemo ih kad ove osobine ponovo pronađemo u sebi samima.
Raspisala sam se, šta mogu kad mi se sviđa tvoja tema.
Kazezoze Kazezoze 20:53 04.06.2009

Re: ekologija

myredneckself
Ovo je deo iz odgovora poglavice indijanskih plemena Duwamish i Suquamish, Sijetla

Blade Runner Blade Runner 15:48 04.06.2009

***

gordanac gordanac 15:54 04.06.2009

:))

Čudesan film.
I ima baš sve poruke koje treba ljudi da čuju, ama baš sve...

Imala sam još jedan fini mali video u planu za tekst, evo ga umesto "hvala!" za WALL-E

radjeni radjeni 17:37 04.06.2009

Re: :))

Hvala za ovaj film, koji daje smernicu kako ce izgledati buduca civilizacija, ako nesto ne iskrsne? Nadam se da ce sutra biti nekakvih volonterskih akcija poput one od prosle god. kada je sa tv-B92 gradjanima upucivan poziv da dodju na Adu i skupljaju plasticni otpad? Tog lepog suncanog prepodneva se niko nije pojavio na Adi Ciganliji !
dragan17 dragan17 15:53 04.06.2009

Moj doprinos

Ja se trudim da sav dim od cigara zadrzim u sebi. Probao sam i sa kolima ali se zena buni.

Osvezavajuci post u ovim "mirnim" vremenima
gordanac gordanac 22:33 04.06.2009

:))

dragan17
Ja se trudim da sav dim od cigara zadrzim u sebi. Probao sam i sa kolima ali se zena buni.

Osvezavajuci post u ovim "mirnim" vremenima

:)))))))))
Sad si me setio akcija "duvanski dim pasivno udišu svi u prostoriji i to je nedopustivo" (da se razumemo da sam za poštovanje pravila i kad je duvan u pitanju, bez ostatka), ali jedan moj gari je na te "teorije o pasivnom pušenju" imao uvek spreman odgovor "e, ako si do ovde došao preko samo dve raskrsnice, peške, one kod Futoške pijace i druge na Grbavici, udahnuo si, brajko, ceo boks, trepn`o nisi!"
marco_de.manccini marco_de.manccini 16:17 04.06.2009

чувајте се кабла!

Јуче сам куповао неки продужни кабел. Умало да га понесем кући али рекох да прочитам шта пише ситним словима на кутији (немам појма зашто сам то урадио, шта може да пише на продужном каблу).

А тамо лепо пише нешто у стилу "this product contains materials that are known to be carcenogen to the State of California."

Веома интересантно. Не пише који је то материјал. Претпоставио сам да чим је карциноген у Калифорнији мора да је карценоген и у осталим државама па нисам купио тај кабел.

Очигледно тај материјал, који је да је, је тамо зато што је јефтиније тако направити кабел. С друге сране она ситна слова су тамо искључиво зато што Калифорнија то захтева. Мудраци из компаније су вероватно урачунали да им се не исплати правити посебна паковања за друге државе иако тамо не морају да опомену купце. Знају да премало људи чита ситна слова на продужним каблима да би се замарали с другим паковањем и умањили свој профит.

- Колико сам ситница већ купио за које нисам обратио пажњу на ситна слова?
- Колико произвођача прави различита паковања за моју државу и тиме крије онакве информације?
- ...
drug.clan drug.clan 16:25 04.06.2009

Re: чувајте се кабла!

marco_de.manccini

Веома интересантно. Не пише који је то материјал. Претпоставио сам да чим је карциноген у Калифорнији мора да је карценоген и у осталим државама па нисам купио тај кабел.


jesi li onda otisao u drugu radnju i kupio isti takava koji su ipak prepakovali za druge drzave?


Kabel manje vise ali sta rade sa hranom je bolje ne znati!
marco_de.manccini marco_de.manccini 16:29 04.06.2009

Re: чувајте се кабла!

што да идем у другу продавницу, у истој је било од тих других, препакованих.
drug.clan drug.clan 16:50 04.06.2009

Re: чувајте се кабла!

marco_de.manccini
што да идем у другу продавницу, у истој је било од тих других, препакованих.


pa da i to sto velis

Ne moras uvek da trazis tekst pisan sitnim slovima mozes da trazis ovo


jednatanja jednatanja 18:22 04.06.2009

Re: чувајте се кабла!

Evo, ja sam pokrenula diskusiju na serbiancafe-u, a usput je dospela i na naslovnu stranu "Hrana u plastičnim kesama" pa ko želi, nek pročita.

Šta danas korporacije rade da bi "prodale", "uštedele"....najgore je kad tako nešto dospe u lanac ishrane....katastrofa
drug.clan drug.clan 18:29 04.06.2009

Re: чувајте се кабла!

jednatanja
Evo, ja sam pokrenula diskusiju na serbiancafe-u, a usput je dospela i na naslovnu stranu "Hrana u plastičnim kesama" pa ko želi, nek pročita.

Šta danas korporacije rade da bi "prodale", "uštedele"....najgore je kad tako nešto dospe u lanac ishrane....katastrofa



sve ono najstrasnije sto mozete da zamislite na kraju uvek zavrsi u lancu ishrane: kroz ambalazu, kroz stocnu hranu, kroz lekove, kroz poljoprivredna sredstva, kroz ribu koja je skupljac otrova....

Da citiram "Svakog dana kada detetu dajem da jede znam da ga trujem samo ne znam sa cim sve!"
jednatanja jednatanja 18:31 04.06.2009

Re: чувајте се кабла!

Ne moras uvek da trazis tekst pisan sitnim slovima mozes da trazis ovo


Broj 7 označava više tipova plastike, uključujući i polikarbonatsku -Aventove flašice za bebe su pravljene od ove, a prošle godine povučene iz prodaje u Kanadi zbog toga što ispuštaju hemikaliju (omekšivač) Bisphenol A.

Ako nema nikakvog broja na plastici, najverovatnije pripada grupi 7.
gordanac gordanac 00:10 05.06.2009

e, marco_de.manccini...

...svratila sam zbog ovog tvog doživljaja:

Јуче сам куповао неки продужни кабел. Умало да га понесем кући али рекох да прочитам шта пише ситним словима на кутији (немам појма зашто сам то урадио, шта може да пише на продужном каблу).

А тамо лепо пише нешто у стилу "this product contains materials that are known to be carcenogen to the State of California."


..u širu skitnju po pravilima i standardima, sve pokušavajući da ukapiram ŠTA bi to bilo i ZAŠTO tako piše i - nije mi uspelo.
Najverovatnije objašnjenje je - Kalifornija, lokalizam. Mogu tačno da zamislim kako u nekom od zakonodavnih ili izvršnih tela prolazi nečiji "zahtev za standardom...", ima i kampanja i mediji i izborna jedinica, sve ima, garant. A ozbiljne opasnosti najverovatnije - nema.
marco_de.manccini marco_de.manccini 00:41 05.06.2009

Re: e, marco_de.manccini...

nemam pojma ni ja. ali tako je pisalo.
drug.clan drug.clan 00:49 05.06.2009

Re: e, marco_de.manccini...

gordanac
...svratila sam zbog ovog tvog doživljaja:

Јуче сам куповао неки продужни кабел. Умало да га понесем кући али рекох да прочитам шта пише ситним словима на кутији (немам појма зашто сам то урадио, шта може да пише на продужном каблу).

А тамо лепо пише нешто у стилу "this product contains materials that are known to be carcenogen to the State of California."


..u širu skitnju po pravilima i standardima, sve pokušavajući da ukapiram ŠTA bi to bilo i ZAŠTO tako piše i - nije mi uspelo.
Najverovatnije objašnjenje je - Kalifornija, lokalizam. Mogu tačno da zamislim kako u nekom od zakonodavnih ili izvršnih tela prolazi nečiji "zahtev za standardom...", ima i kampanja i mediji i izborna jedinica, sve ima, garant. A ozbiljne opasnosti najverovatnije - nema.


Opasnosti ima i dokazana je a bice da na drugim mestima prolazi zahtev (citaj koverta) da se ne zabrani!
marco_de.manccini marco_de.manccini 01:19 05.06.2009

Re: e, marco_de.manccini...

1 evo ovde liste materijala koji su "od ranije poznati" Kaliforniji
2 a tu negde je i zakon ili shta je vec na koji se valjda pozivaju i baziraju ove opomene kupcima

tamo negde kazhe

25249.6. Required Warning Before Exposure To Chemicals Known to Cause Cancer Or Reproductive Toxicity. No person in the course of doing business shall knowingly and intentionally expose any individual to a chemical known to the state to cause cancer or reproductive toxicity without first giving clear and reasonable warning to such individual, except as provided in Section 25249.10.

dakle, ovi proizvodi nisu zabranjeni u Kaliforniji, samo se ljudi moraju opomenuti.
dragan7557 dragan7557 07:57 05.06.2009

Re: чувајте се кабла!

drug.clan
marco_de.manccini
што да идем у другу продавницу, у истој је било од тих других, препакованих.


pa da i to sto velis

Ne moras uvek da trazis tekst pisan sitnim slovima mozes da trazis ovo



A koje ovo građani nemaju pojma šta znači.

draagan7557cerski
jednatanja jednatanja 09:47 05.06.2009

Re: e, marco_de.manccini...

dakle, ovi proizvodi nisu zabranjeni u Kaliforniji, samo se ljudi moraju opomenuti.


Malo mi je čudno ovo, po nekim mojim istraživanjima karcenogene materije se koriste u proizvodnji kompjutera, auta, elektronske opreme, nameštaja, itd, itd....da li na svima stoji oznaka? Da li stoji na laku za nokte koji sadrži toluen?
marco_de.manccini marco_de.manccini 13:43 05.06.2009

Re: e, marco_de.manccini...

откуд знам тања. дадох горе линк на листу материјала и на закон који налаже да се купци морају опоменути, а даље не знам, нисам ни правник, ни хемичар, ни економиста, нити се разумем у околину.
drug.clan drug.clan 14:31 05.06.2009

Re: чувајте се кабла!

dragan7557
drug.clan
marco_de.manccini
што да идем у другу продавницу, у истој је било од тих других, препакованих.


pa da i to sto velis

Ne moras uvek da trazis tekst pisan sitnim slovima mozes da trazis ovo



A koje ovo građani nemaju pojma šta znači.

draagan7557cerski


Znaci plastika br 7 koja je skup svih ostalih vrsta plastike koje nisu dovoljno dobre da bi imale svoj broj. Znaci otpad vrlo cesto veoma stetan po zdravlje
trener92 trener92 18:21 04.06.2009

Nadam se da nećeš zameriti

"ugrožavanje planete, MI to radimo?! jeste li vi ludi?! ona je tu milijardama godina, svašta je preživela i ne ide nikuda, MI smo tu tek koji sekund i MI vrlo brzo idemo...".

"OD KOGA ILI OD ČEGA ŠTITIMO ŽIVOTNU SREDINU ?"


Pošto ima dosta novih lica na blogu, a da nisu pogledali ovaj film, mislim da bi bilo dobro da to urade ovde kod tebe.
Taj film je inače postavila blogerka mozaik pre godinu dana. Vredi pogledati , a dosta objašnjava kao i tekst koji si napisala

The story of stuff
možda ovde postoji odgovor za ovu tvoju tvrdnju:
Spadam u relativno retke (i često izložone podsmehu) koji smatraju da je ekonomija prirodna nauka, a da je zaštita životne sredine - društvena nauka, nastala socijalnim dogovorom i regulacijama. Kompromis do kojeg obično stižem u razgovoru je da su obe nauke - multidisciplinarne i to mogu da prihvatim.

Kad se usvoji prilaz da je ekonomija prirodna nauka, lako je objasniti razne pojmove, zakone i procese koje ekonomija tretira.
gordanac gordanac 12:37 05.06.2009

svet pun čuda...

..muzike....

trener92 trener92 14:40 06.06.2009

Re: svet pun čuda...

gordanac
..muzike....



dunjica dunjica 18:40 04.06.2009

Osobni doprinosi

dobrovoljno poštovanje prostora i pravila


Mi smo krenuli ovako: prvo manje korake, pa kad vidimo da klapa, da nam ništa pri tome ne fali, gledamo na kojoj strani možemo "produžiti korak" - odati ozbiljnije poštovanje prirodi koja nas okružuje.

Za sada sam ponosna na par stvari:
- nemamo vlastiti auto, a za relacije koje je nemoguće bez velikih vremenskih gubitaka savladati željeznicom, koristimo carsharing
- ne koristimo avion kao prijevozno sredstvo u unutrašnjem saobraćaju i na putovanjima u susjedne zemlje (uopće mi ne pada teško - uživam u dugim vožnjama željeznicom!)
- po gradu koristimo bicikle i gradski prijevoz (imamo sreću da funkcionira besprijekorno i za svaku je pohvalu pokrivenost)

I da znate, sve stižemo, nismo na vremenskom gubitku, jedino su vožnje vlakom u međuvremenu postale skuplje od low-cost avionskih letova. To je jedina cijena koji plaćamo prividno umanjenoj komociji, ali je dobitak na drugoj strani.
Unfuckable Unfuckable 19:39 04.06.2009

ovo je, nekako, najteži deo

I naučiti se poštovanju i uvažavanju prostora koji nam je i poklonjen i osvojen da u njemu živimo, da iz njega crpimo hranu, vodu, energiju i slobodu.

zašto - najteži ?
Pa, ako smo stigli tu gde jesmo, tj ako se pored ekonomije - kao prirodne nauke (volim ovo!) - koja se razvijala uz ljudski rod paralelno i logično, morala nešto kasnije, očigledno iz čiste potrebe pa možda i muke, razviti i nauka (ok, društvena...kakva god) o zaštiti :
životne sredine od ....koga? (pazi ovo : pa i ja sam neka životna sredina...ok - možda ne baš sredina, ponekad i - margina) ;
ili - svoje kuće i okruženja od - ....? (sebe);
ili - sebe samih od - sebe samih
...onda je to pouzdan pokazatelj da smo ga prećerali.
I sada - treba ekipu od oko pešes' milijardi polaznika, koja je "naučila" da ne obraća pažnju i ne osvrće se za sobom.. - naučiti da obraća pažnju.
Pa, manji bol je odmah sve to upisati pod "teorija zavere" ili "ionako će Zemlja periodično sve to da resetuje, pobriše, ugajguli", odmahnuti rukom i - nastaviti po starom.
Rešiće se to već samo
vishnja92 vishnja92 20:21 04.06.2009

Re: ovo je, nekako, najteži deo

ekonomije - kao prirodne nauke (volim ovo!)

pajz vamo ti... neufejsuzbuceni (takoreci, zivuci u skladu sa sobom, tj.samouskladjeno environmentalan) - ja kapiram da ce ekonomija kao jutarnje sunce biti veseli slagvort za tebe (i jos poneke) nocas i ajd - trenutno sam spremna da prihvatim to, negde na sredokraci izmedju dobre volje pune poverenja i zahebancije, ali:

1 - stvarno se nadam da ce mi neko objasniti tu gornju stvar
2 - oduvek govorim da su vozovi medzik a avioni uopste nisu i niko mi ne veruje, a sad ce dunjica dobiti milion preporuka (o bicikletama da ne govorim - na fb sam pripadnik sekte "bicikl" sa odrednicom religious organization)
3 - verujem da ovo moze:
I sada - treba ekipu od oko pešes' milijardi polaznika, koja je "naučila" da ne obraća pažnju i ne osvrće se za sobom.. - naučiti da obraća pažnju.

tesko, ali moze.

edit - htela sam nesto drugo da kazem ali sam totalno pogubila nit
Blade Runner Blade Runner 21:10 04.06.2009

Re: ovo je, nekako, najteži deo

pogubila nit

Evo

vishnja92 vishnja92 21:16 04.06.2009

Re: ovo je, nekako, najteži deo

o, :)
jednatanja jednatanja 22:36 04.06.2009

Re: ovo je, nekako, najteži deo

tesko, ali moze.


Može se a i mora, jer će nam vreme mnogo brže oteći nego što je resetovanjem predviđeno...

Mora se zauzeti država (Srbija) za ovakve stvari, za kratko vreme pet-šest milijardi (ili miliona u Srbiji) će reciklirati, kao što sada vezuju pojas a ranije nisu, čista automatika....
mirelarado mirelarado 22:43 04.06.2009

Генитив и акузатив

gordanac
Dakle, logičan odgovor na genitiv "od koga i od čega" štitimo životnu sredinu je - od nas samih


Истина је да животну средину штитимо од човека, али је то у исти мах и заштита природе за човека: или ћемо престати да уништавамо и загађујемо земљу, воду и ваздух, или нас неће бити.
Мислим да најтежи део посла нису ни државна регулатива, ни неопходна улагања, већ управо свест свакога од нас да неке навике морамо да променимо. Јер, у својој околини стално чујем: "Што ја да им сортирам ђубре? Нек' изграде фабрику за то! Што ја да се не возим колима, кад мој директор...? Сад ћу ја да штедим воду, а онај залива башту?" Све то и још много штошта свако од нас треба да ради за себе, ето зашто.



П.С. У вези са расправом о економији као природној науци, имам само лични осећај да си у праву, Горданац. У економију се готово никако не разумем, баш као ни у природне науке. :))

EDIT: Ево и једног занимљивог линка.

Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana