Drustveno politicka i pravna analiza 6 slucajeva-CEAS

Jelena Milić RSS / 28.06.2009. u 19:13

 Ovde se , posle pisanja u Danasu i Dnevniku, zahuktalo, pa da ovde prvo i objavim Izvestaj 

  Centra za evroatlantske studije iz Beograda  “DRUŠTVENO POLITIČKA  I PRAVNA ANALIZA SLUČAJEVA POGINULIH RADNIKA   RTS, VOJNIKA NASTRADALIH  U   TOPČIDERU  I LESKOVCU I SLUČAJ  VOJNIKA MILANA MATIĆA ”

 U atacmentu je, ekskluzivno za Blog B92,   integralna verzija izvestaja. 

Ms Milic

 

IZVRSNI REZIME IZVESTAJA 

„Slučaj RTS“, „slučaj Topčider“  i „slučaj  Leskovac“  do objavljivanja  ovog Izveštaja nikad nisu posmatrani u istom društveno političkom kontekstu, niti je urađena uporedna pravna analiza istih. U delu ovog Izveštaja, koji sa pravne tačke gledišta analizira predmete obuhvaćene projektom „STOP ZABORAVU“, zaključeno je sledeće:„Za pet od šest slučajeva  karakteristično je  da postoje veliki propusti državnih organa.“

 Razmatrani su sledeći slučajevi:  slučajevi vojnika Ivanovića, Kostića i Žarkovića, nastradalih u objektima V.P. Leskovac, u periodu od godinu dana, avgust 2004-avgust 2005; slučaj dvojce gardista ubijenih u vojnom objektu „Karaš“ u Topčideru, Beograd, 5.10.2005; slučaj šesnaest radnika RTS ubijenih 23.4.1999, kao i slučaj vojnika Milana Matića, nastradalog  12. 10. 2005, u kasarni u Beogradu. Advokat Dragoljub Todorović je, u slučaju vojnika Milana Matića, procenio da su istražni i drugi organi adekvatno sproveli sve potrebne procedure, te da je vojnik Matić uistinu izvršio samoubistvo.

 Razlozi  za više puta ponovljene   propuste državnih organa moraju se tražiti i u društveno političkom kontekstu u kome su se posmatrani slučajevi desili. Njega, između ostalog, karakteriše odsustvo jakih i nezavisnih institucija pravosuđa i demokratske kontrole nad oružanim snagama i obaveštajnim službama. Većina sudija, tužilaca, patologa, obdukcionista, istražnih sudija, starešina i drugih, koji imaju direktne veze sa ovim duboko kontroverznim slučajevima, ili su još  uvek na svojim radnim  mestima koje su imali u trenutcima nesreća, ili su napredovali.

 

Postoji  mnogo indicija  koje ukazuju da su untrašnji i spoljno politički ciljevi aktuelne vlasti, kao i vlade Vojislava Koštunice, odneli prevagu nad opšte društvenim interesom da se sve okolnosti ovih slučajeva u potpunosti razreše. O ovome se opširnije govori u delu Izveštaja koji se bavi društveno političkim kontekstom u kome su se spomenuti slučajevi dešavali i u kome se oni, očito je, vrlo sporo i traljavo rasvetljavaju. Ovaj deo Izveštaja sačinila je Jelena Milić, direktor CEAS i noslilac projekta „STOP ZABORAVU.“

 Na osnovu svega iznesenog u ovom Izveštaju, smatramo da je opravdano oceniti da se Srbija  ni  posle deset godina nije otarasila Miloševićeve metodologije vladanja, koja zarad ostanka na vlasti, realizacije svojih ciljeva ili zaštite svojih interesa, nije prezala od ubistava svojih građana ili od razaranja  samih temelja države-razdvojenosti  pojedinih grana vlasti.

Vojnici u Topčideru i Leskovcu možda nisu direktno žrtvovani u političko propagandne svrhe, kao što je to vrlo verovatno slučaj sa radnicima RTS, ali način na koji se vode ovi  slučajevi  govori i da su post petooktobarske vlasti, ili bar njeni nekontrolisani i neformalni delovi koji još uvek kontrolišu vlast, takođe  spremeni da diskredituju druge,  da drastično krše procedure da bi sakrile svoju odgovornost za eventulane propuste, pa sve dotle da, možda, eliminšu svedoke svojih kriminalnih radnji.

 Što ovi slučajevi duže ostanu nerešeni  i nedorečeni, to će biti sve više opravdanja tvrditi  da sadašnja nominalna vlast takave metode ni dan danas ne može da spreči, ili  ih  legitimiše svojom nezainteresovanošću da analizirane slučajeve  razreši u cilju relizacije svojih političkih nauma. Umesto sadašnje letargije i opstrukcija, neophodno je učiniti sve da se kazne sve vinovnici  i time, osim pravde za žrtve i porodice,  ovakve tragedije  u budućnosti preduprede. Ako se ovo uskoro ne dogodi, onda ni uveravanja da država „čini sve da locira i uhapsi Ratka Mladića“ ne znače mnogo.

 Mediji i organizacije civilnog društva mogu i moraju imati veću ulogu u rasvetljavanju ovih slučajeva.

 Zapadna  međunarodna zajednica podrškom trendu političke, a  time u pojedinim slučajevima verovatno i krivične, amanestije svih iz sadašnjih redova  SNS i SPS koji su imali istaknute uloge u društvu i državi pogotovu u vreme bombardovanja RTS, svesno ili ne, otežava njihovo rasvetljavanje.

 Autori ovog Izveštaja nisu imali nameru da ikog pojedinačno unapred optuže, ali jesu imali nameru da što preciznije opišu kontekst u kome su se analizirani slučajevi desili, kao  i onaj u  kome se rasvetljavaju, upravo u nadi da to može doprineti njihovom jasnom sudskom, a na osnovu njega organizacionom  i političkom,  epilogu. To je, nesumnjivo, u interesu žrtava i njihovih porodica, ali i države Srbije i našeg  društva u celini.

 Unapred se izvinjavamo svim licima koje smo, eventulano a zasigurno ne namerno, greškom  u ovom Izveštaju naveli kao učesnike sudskih i drugih istražnih radnji ili lanca komandovanja  u analiziranim slučajevima. Veliku većinu podataka iznesenih u ovom izveštaju smo  već  objavljivali u javnosti i do sada nikad nismo bili demantovani.

 Autori ovog Izveštaja se posebno zahvaljuju svim porodicama, rođacima i prijateljima   nastradalih vojnika i civila, okupljnim u neformalno udruženje Roditelji u crnom (RUC), koji su im nesebično pomogli u pisanju ovog Izveštaja i koji su im dali saglasnost da ga objave. 

 

 



Komentari (17)

Komentare je moguće postavljati samo u prvih 7 dana, nakon čega se blog automatski zaključava

background noise background noise 20:33 28.06.2009

Konačno neko da zalaje...

kao kad pravi lopov u liku kuma ili najboljeg prijatelja uđe u dvorište.

Razlozi za više puta ponovljene propuste državnih organa moraju se tražiti i u društveno političkom kontekstu u kome su se posmatrani slučajevi desili.


I neverovatno, orkestrirano ćutanje medija uz povremen šapat kao sigurnosni ventil.

A i prvi sam!
oort oort 20:48 28.06.2009

vuk je spreman

yet another lakmus papir ozbiljnosti države. da je ova država ozbiljna, neko bi išao zatvor: ili ms milič za debelu klevetu ili cela bulumenta bednih likova iz ove analize. nažalost, realan scenario jeste da će nastradati magarac.
Jelena Milić Jelena Milić 20:52 28.06.2009

Re: vuk je spreman

izivnjavam se za malopre, greska

hvala

al ovo za sudbinu ms milic, joj, nadam se da ce me bar blog ekipa posecivati i to....
vishnja92 vishnja92 21:11 28.06.2009

Re: vuk je spreman

joj, nadam se da ce me bar blog ekipa posecivati i to....

hola :)
oort oort 21:11 28.06.2009

Re: vuk je spreman

nema na čemu, uvek pomoć za istinu.
a od poseta nema ništa, jer nema kome. kad pogledam na kakav spisak funkcija je podignuta obrva u celoj priči, skoro poželim da je sve kleveta - ali do kostiju sam ubeđen u debelu istinitost cele analize...
Jelena Milić Jelena Milić 23:41 28.06.2009

Re: vuk je spreman

kad pogledam na kakav spisak funkcija je podignuta obrva u celoj priči, skoro poželim da je sve kleveta - ali do kostiju sam ubeđen u debelu istinitost cele analize...


same here
vracarac92 vracarac92 18:28 29.06.2009

Re: vuk je spreman

yet another lakmus papir ozbiljnosti države. da je ova država ozbiljna, neko bi išao zatvor:

Da je ozbiljna mnogi bi bili u zatvoru...i ovi i oni koji su glasali iz Bodruma i koji su nosili koferce i koji su se druzili sa ubicama naseg premijera u Silerovoj i koji su dali podrsku strajku crvenih beretki i koji su davali zaleno svetlo za tajkunsko bogacenje i sudije koje su sudile po raznim direktivama i policajci koji su predstavljali klasicnu selektivnu ruku vlasti...niko nam ne bi ostao u parlamentu i u vladi da je ovo ozbiljna drzava, svi bi duzili sive CZ uniforme.
Jelena Milić Jelena Milić 21:56 28.06.2009

draga AD

puno ti hvala na lektorisanju

belu macku vise ne vidim !

srce si
AlexDunja AlexDunja 21:58 28.06.2009

Re: draga AD

Jelena Milić
puno ti hvala na lektorisanju

belu macku vise ne vidim !

srce si

ma:))
nisam sigurna da ja vidim:))

za ono sto sam ispropustala
soory:)

luuuv

njvaznije je
da je na jednom mestu
napravljena analiza ovih slucajeva.
da je napisano jasno i precizno.

a u posete ti necemo dolaziti.
nedamo te. nemas brines.
Jelena Milić Jelena Milić 22:09 28.06.2009

Re: draga AD

njvaznije je


desava se i najboljimaaaaa
Bojan Budimac Bojan Budimac 23:24 28.06.2009

*****

Meni se jako sviđa ovaj pasus.

Autor nepravnog dela ovog Izveštaja smatra da Srbija, dok ne rasvetli sve okolnosti ovih
slučajeva, ne ispunjava ni Kopenhagenške kriterijume za pristupanje Evropskoj uniji (EU) i
uslove za pristupanje NATO, bez obzira šta o tome, i iz kojih razloga, misle u EU i u NATO.
Dok ne razreši ove slučajeve, Srbija neće biti u stanju da se konsoliduje kao stabilna
demokratija, bez obzira na to da li hoće ili neće u EU i NATO. Odluke da se ne ide u EU i
NATO su sasvim legitimne opcije, ali samo ako su donesene u uslovima koji podrazumevaju
vladavimu prava, zaštitu ljudskih prava, nezavisne institucije i demokratsku kontrolu oružanih
snaga i obaveštajnih službi, a ne samo formalne višestranačke izbore, koje prate manje više
nezavisni mediji.


Na žalost, mislim da bi bio tačan samo u nekom idealnom svetu. Živim u zemlji koja je prošla kopenhaške kriterijume (i član je NATO-a), a o demokratskoj kontroli oružanih snaga nema govora, obaveštajnih službi još manje i da ne nabrajam (spisak bi bio duži nego Vaš). To naravno ne znači da svemu navedenom ne treba težiti, naprotiv.
Jelena Milić Jelena Milić 23:40 28.06.2009

Re: *****

pre svega, puno vam hvala na korekcijama, ispravljeno

do jutra ce biti cist, nadam se

kapiram sta hocete da kazete

gledam i ovo po severnoj irskoj


To naravno ne znači da svemu navedenom ne treba težiti, naprotiv.


ajd bar da, za pocetak, ove slucjaeve resimo, pa cemo sigurno biti korak blize
schweppes92 schweppes92 01:17 29.06.2009

Re: *****

Jelena Milić
. ajd bar da, za pocetak, ove slucjaeve resimo, pa cemo sigurno biti korak blize


Ajd bar da, za početak, mi sami prestanemo da uslovljavamo ulazak u EU, da prestanemo da ispred dežurne grupe NVO šaljemo pisma Savetu evrope u kojem tražimo da Srbiju ne uzima u razmatranje za kandidaturu...
Ajde da pomenute slučajeve rešavamo "na putu za EU"...
Jelena Milić Jelena Milić 19:55 29.06.2009

sutrasnji Danas


NAŠA PRIČA - Izveštaj Centra za evroatlantske studije o političkoj i pravnoj odgovornosti za stradanja vojnika u Topčideru i Leskovcu i civila u RTS
Miloševićeve strukture i danas utiču na vlast
Sumnja da država krije podatke o tačnom broju poginulih u zgradi RTS * Milanović pred sudom tretiran kao pojedinac iako je dobio čin generala * U slučaju Topčider ispitati Ljajića i Vukčevića

Autor: Snežana Čongradin

Beograd - Politički uticaji stoje iza velikih propusta državnih organa u istragama o pogibiji tri vojnika kod Leskovca i dvojice gardista na Topčideru, kao i nerazjašnjenih okolnosti stradanja zaposlenih u RTS, jedan je od zaključaka iz najnovijeg izveštaja Centra za evroatlantske studije, koji je dostavljen Danasu.

Jedan od mogućih razloga za izostanak rezultata je činjenica da su mnoge strukture Miloševićevog režima ostale nepromenjene na svim nivoima vlasti. One su, uz pomoć aktuelne vlade i vlade Vojislava Koštunice, spremni da drastično krše procedure kako bi sakrile svoju odgovornost, a možda i da eliminišu svedoke svojih kriminalnih radnji, navodi se u izveštaju projekta „Stop zaboravu - Pravno-medijska podrška porodicama civila i vojnika nastradalih pod nerazjašnjenim okolnostima“. Autori izveštaja su direktorka CEAS Jelena Milić i advokat Dragoljub Todorović, u saradnji s Roditeljima u crnom, uz finansijsku podršku Fonda za otvoreno društvo.

Milićeva i Todorović smatraju da je slučajeve pogibija vojnika kod Leskovca i u objektu Karaš, kao i tragediju u RTS, neophodno objediniti u isti društveno-politički kontekst. Ujedno, identifikovali su Ministarstvo odbrane kao nadležni državni organ koji odbija da učini dostupnim relevantna dokumenta.

U izveštaju se naglašava da je RTS tokom NATO bombardovanja, a pre nego što je zgrada pogođena, proglašen „za veliki tehnički sistem od interesa za odbranu zemlje“, a u ratnim uslovima bio je pod ingerencijom Sektora za civilnu odbranu Ministarstva odbrane SRJ. Dragoljub Milanović, tadašnji glavni i odgovorni urednik RTS, koji je pravosnažno osuđen na deset godina zatvora, tokom suđenja tretiran je kao pojedinac, a ne kao deo sistema u lancu komande, iako je tokom ratnog stanja dobio čin generala.

Dragoljub Todorović naglašava da je tadašnji nadležni tužilac Krsman Ilić pogrešno pravno kvalifikovao krivično delo za koje je osuđen Milanović. Ilić je, inače, danas na funkciji zamenika republičkog javnog tužioca. Todorović naglašava da je upravo Republičko javno tužilaštvo državni organ koji obavlja opstrukciju slučaja Topčider.

Ovaj advokat ističe da su, pored Dragoljuba Milanovića i drugih bivših čelnika RTS, odgovorni i funkcioneri Sektora za civilnu odbranu Ministarstva odbrane, s obzirom na to da je državna RTV proglašena za veliki tehnički sistem od interesa za odbranu zemlje u ratu.

„Da bi se utvrdila ta vrsta odgovornosti neophodno je da se sva lica za koja je istražni sudija tražio oslobode čuvanja: službene, državne i vojne tajne. To je prvi uslov da bi se utvrdila eventualna odgovornost funkcionera iz Ministarstva odbrane, kao i eventualna odgovornost drugih funkcionera iz tog ministarstva, koji su svojevremeno odbili zahtev istražnog sudije za oslobađanje od čuvanja tajne“, kaže Todorović u izveštaju.

On tvrdi da i aktuelni ministar odbrane Dragan Šutanovac nastavlja da „opstruiše rasvetljavanje slučaja budući da ne dozvoljava punomoćnicima porodica da lično vide pojedine spise, već sam objašnjava šta u njima ima i šta u njima piše“. Autori izveštaja projekta „Stop zaboravu“ izražavaju sumnju da se krije činjenica koliko je tačno lica poginulo te noći u zgradi RTS, a kao povod navode okolnost da ne postoji zapisnik Vojske s mesta tragedije.

Dragoljub Todorović podseća da je veštačenjem utvrđeno da je obojicu gardista u objektu Karaš na Topčideru ubilo treće lice. On kritikuje tadašnjeg istražnog sudiju Vojnog suda Vuka Tufegdžića i ukazuje da je Tufegdžić danas istražni sudija Okružnog suda u Beogradu.

Todorović u izveštaju ističe neophodnost da u daljem postupku bude saslušan veliki broj lica iz Gardijske brigade, iz Vojne policije, Vojnobezbednosne agencije, Vojnoobaveštajne agencije i BIA, ali i članovi Nacionalnog saveta za saradnju s Hagom, pre svih Rasim Ljajić i Vladimir Vukčević. Njih dvojica su, smatra Todorović, više puta isticali da znaju gde se u određenim vremenskim periodima nalazio Ratko Mladić, ali da to ne mogu javno da obelodane.

„S obzirom na to da je pitanje ubistva dvojice gardista izuzetno bitna stvar, moglo bi se reći stvar od državnog značaja, ta saslušanja pred istražnim sudijom bila bi proglašena tajnom i zatvorena za javnost sve dok se ne dođe do podataka bitnih za istragu o ubistvu vojnika“, navodi Todorović.

Prema rečima Jelene Milić, nosioca projekta „Stop zaboravu“, slučaj smrti trojice vojnika iz Vojne pošte Leskovac indikativan je po tome što nikad nisu tri navodna samoubistva vojnika iz iste vojne pošte posmatrana uporedo. Takođe, nisu uzeti u obzir rezultati obdukcija „koji su nesumnjivo davali povoda da se rasvetli veliki broj dodatnih okolnosti“.

Milićeva podseća da su se sva tri navodna samoubistva desila kada je komandant Prištinskog korpusa bio sadašnji zamenik načelnika Generalštaba, Mladen Ćirković. Ona u izveštaju ističe da joj je ministar Šutanovac rekao da poginuli vojnik Ivanović nikad nije vozio generala Ćirkovića, što se, kako tvrdi, ne poklapa s više puta javno ponovljenim izjavama oca poginulog, Milorada Ivanovića, da mu je sin vozio Ćirkovića, ali i haškog begunca Ratka Mladića, koji je povezivan i sa slučajem Topčider.

MILIĆ: Moguć dogovor DS i SPS

- Najnovija izjava predsednika SPS Ivice Dačića da u pregovorima o formiranju vlasti u Zemunu socijaliste ne zanima tema raspisivanja referenduma protiv ulaska Srbije u NATO, govori u prilog sumnji da su DS i SPS možda napravili neku vrstu dogovora koji podrazumeva da se ne insistira na odgovornosti tadašnjeg političkog i državnog vrha u slučaju RTS, a da se zauzvrat sadašnji SPS, čiji su funkcioneri i tada imali visoke položaje, ne protivi ulasku Srbije u NATO - ocenjuje Jelena Milić. Ona napominje da način na koji se vode slučajevi stradanja vojnika govori da pretpetooktobarske vlasti, ili bar njeni nekontrolisani i neformalni delovi, još kontrolišu Srbiju.
Jelena Milić Jelena Milić 17:18 30.06.2009

dojce vele o izvestaju

Srbija | 30.06.2009
Šta produžava izolaciju Srbije?

Haški optuženik Ratko Mladić još nije uhapšen
Großansicht des Bildes mit der Bildunterschrift: Haški optuženik Ratko Mladić još nije uhapšen
Da li se slučajevi poginulih radnika RTS-a, vojnika stradalih u Topčideru i Leskovcu, kao i slučaj vojnika Milana Matića, mogu smestiti u kontekst potrage za Mladićem? I koliko sve to ima veze sa evrointegracijama?


Ubistva i samoubistva vojnika, koja su se događala tokom 2004. i 2005. godine, praćena su istražnim radnjama sa puno propusta, povredama postupka i dugotrajnim procesima. Već sada postoje indicije da je u pojedinim postupcima ugroženo načelo fer i pravičnog suđenja, i da bi se oni mogli naći pred Evropskim sudom za ljudska prava u Strazburu, ocenjuje se u društveno-političkoj i pravnoj analizi koju je izradio Centar za evroatlantske studije uz pomoć Fonda za otvoreno društvo.



Brojni propusti



Autori izveštaja ističu da to svedoči o odsustvu nezavisnog pravosuđa i nedostatku demokratske kontrole nad oružanim snagama i obaveštajnim službama. Upravo stoga se društveno-politički i pravni kontekst koji prati te incidente, ne mogu razdvojiti, kaže za Dojče vele Jelena Milić, direktorka Centra za evroatlantske studije:



„Znači, tužilaštvo i neke vojne strukture su u funkciji političkog konteksta, u kome Srbija treba isključivo da se predstavi kao žrtva da bi se lakše odbranili interesi oko Kosova, ili u funkciji snaga koje ne dozvoljavaju da se izruči Ratko Mladić.“



Grafiti u BeograduBildunterschrift: Großansicht des Bildes mit der Bildunterschrift: Grafiti u Beogradu

Brojni su primeri zanemarivanja dokaza i pojedinih iskaza svedoka u pomenutim slučajevima. Vlasti su ipak zadržale na svojim mestima istražne sudije koji su napravili takve propuste. Ti postupci dovode u sumnju i iskrenost vlasti da završe saradnju sa Haškim tribunalom, smatra Jelena Milić:



„Što više vreme prolazi, i ovi slučajevi ostaju nerazrešeni kao posledica delovanja nekontrolisanih delova službi, to će sve manje državni organi imati kredibiliteta, i da pričaju kako čini sve da se locira Ratko Mladić.“



Miloševićeva metodologija vladanja traje



U širem kontekstu, nerasvetljeni slučajevi pogibije vojnika, i neizručenje Mladića, produžavaju izolovanost Srbije. Takva situacija, po oceni direktorke Centra za evroatlantske studije, odgovara mnogima, uključujući tu i one iz ekonomske sfere:



„Poenta sa odmrzavanjem Prelaznog sporazuma jeste da je on prvi ugovorni odnos koji mi uspostavljamo sa EU, i koji onda počinje da reguliše mnoge oblasti koje do sada kod nas nisu regulisane, uključujući tu i kontrolu državnih davanja i borbu protiv monopola. Pa vi sada vidite kome sve u Srbiji nije u interesu da se Ratko Mladić isporuči, i koliko može da bude širok taj lobi.“



Kao neka vrsta zaključka, u ovoj analizi se kaže da je opravdano oceniti da se Srbija ni posle deset godina nije otarasila Miloševićeve metodologije vladanja. Ona zarad ostanka na vlasti, realizacije svojih ciljeva ili zaštite svojih interesa, nije prezala od ubistava svojih građana ili od razaranja samih temelja države - razdvojenosti pojedinih grana vlasti.



Autor: Ivica Petrović, Beograd

Odgovorni urednik: Ivan Đerković

Jelena Milić Jelena Milić 16:06 03.07.2009

kakva logikaaaaaaa

jedno odlaganje istrage o pogibiji radnika RTS
Tri godine upornog prikrivanja
e-Novine
Veličina slova: Decrease font Enlarge font
Photo: www.jwork.net

Specijalni tužilac za organizovani kriminal Miljko Radisavljević obavestio je u petak porodice žrtava bombardovanja Televizije Srbije (RTS) da je svojim podređenima "dao na razmatranje" njihov zahtev za obnovu i proširenje postupka protiv počinilaca zločina. "Čim budem dobio odgovor, zvaću vas!" - rekao je tužilac Radisavljević predstavnici porodica Žanki Stojanović u kratkom telefonskom razgovoru.

Na primedbu gđe Stojanović da porodice taj dogovor čekaju već tri godine, i da sada zahtevaju sastanak u prisustvu svog advokata, specijalni tužilac rekao je kako mu je "teško da na sebe preuzme rezultate tuđe neodgovornosti", da bi "sastanak sada bio preuranjen", ali da će poziv za taj sastanak porodicama stići "ubrzo".

Prvi zahtev za obnovu i proširenje postupka porodice su Specijalnom tužilaštvu za organizovani kriminal podnele pre tri godine, na osnovu mnogobrojnih novih dokaza da su srpski državni i vojni vrh žrtvovali šesnaestoro tehničara RTS, znajući za predstojeći napad NATO.

U međuvremenu, 2007. pojavile su se ozbiljne indicije da Ministarstvo odbrane poseduje - i od pravde skriva - i materijalni dokaz da su tvrdnje porodica osnovane, i da je dakle vojni vrh do grla upleten u masovno umišljajno ubistvo šesanestorice ljudi.

Službenik Pravne uprave Ministarstva odbrane potpukovnik Lakić Đorović podneo je pismenu izjavu da se u predmetu te uprave broj 466/2001 nalazi materijalni dokaz o ubistvu televizijskih tehničara. Reč je o tri izveštaja oficira bezbednosti u kojima se citira sadržaj presretnutog razgovora pilota aviona koji su krenuli da bombarduju RTS. Sam potpukovnik Đorović, u preporuci Sekretarijatu ministarstva, takođe navodi ključna mesta koja citiraju oficiri bezbednosti.

Ministarstvo odbrane, kao zainteresovana strana tvrdi, međutim, da u predmetu broj 466 "nema ničega", ali već dve godine odbija da porodicama, ili njihovom pravnom zastupniku, pruži na uvid sporni predmet. Funkcioneri ministarstva kleli su se u protekle dve godine porodicama svojom ćašću, pozivali se na svoje ranije zasluge, ali uvid u predmet nisu dopustili, iako su to u prvi mah bili obećali.

Mogući razlog za to je što je taj premet svojom rukom formirao potpukovnik Đorović, i on se dakle teško može falsifikovati, kao i prateće ulazno-izlazne knjige, u koje su porodice takođe zahtevale uvid.

Posebnu težinu njegovom svedočenju daje činjenica da je on u trenutku bombardovanja Televizije Srbije, ustanove koja je u ratnim uslovima bila pod ingerencijom Ministarstva odbrane, bio nadležni vojni tužilac za taj slučaj.

Iako su porodice žrtava od Ministarstva tražile i dobile obećanje da se vojska neće svetiti potpukovniku Đoroviću zbog njegovog svedočenja, vojne strukture u međuvremenu su obnovile prethodno odbačeni sudski postupak protiv Lakića Đorovića za navodni prekršaj koji je po tvrđenju tužioca počinjen pre ravno jedne decenije.

Sudska rasprava, sa zaprećenom višegodišnjom kaznom zatvora, zakazana je za sredinu jula, u Beogradu.

Potpukovnik Đorović u maju 1999, u vreme intervencije NATO, bio je postavljen za glavnog vojnog tužioca Kosova, i prvi je izvestio pretpostavljene o masovnim zločinima pripadnika Vojske, policije i paravojnih jedinica.

Ti izveštaji, kao i njegovo naknadno svedočenje, spadaju među ključne dokaze na osnovu kojih je Haški tribunal osudio takozvanu kosovsku petorku najviših srpskih državnih i vojnih rukovodilaca na dvadesetogodišnje zatvorske kazne.

Izveštaje potpukovnika Đorovića Tužilatvo Haškog tribunala predložilo je kao ključne dokaze i u slučaju policijskog generala Vlastimira Đorđevića, kome je suđenje počelo u januaru.

Lakić Đorović dobio je čin potpukovnika 1998. Nije napredovao u službi od kada je podneo izveštaje o zločinima na Kosovu, a pre i nakon svedočenja pred haškim tribunalom izložen je malteretiranju vojnih struktura. Protivno pravilu, penzionisan je u istom činu. Živi u malom stanu na periferiji Beograda.

Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana